...
TRENUTNO19:20 - 19:30Tehnologija

Društvo / Obrazovanje

Doktorati iz pete dimenzije

23.02.2017.

Doktorske disertacije nisu baš ominjeno štivo, pokazuju statistički podaci. Posle odbrane, retko se o njima priča, čita i polemiše. Ipak, toliki trud i koncizno istraživanje određenih tema može da bude i te kako zabavno i inspirativno. Još ako se za takve radove pojavi i pravi izdavač, onda sama koncepcija probija krugove akademske zajednice ka široj publici. U svetu se, poslednjih godina, puno eksperimentiše na tu temu pa je tako i Centar za promociju nauke u Beogradu pokušao da na adekvatan način odgovori savremenim tokovima i da promoviše određene naučne pravce kao zanimljivu, a pre svega svrsishodnu literaturu.

.

Ovoga puta, najviše ćemo se držati naslova "Odravnjivanje". Napravljena u formi stripa, ova doktorska disertacija američkog pedagoga Nika Suzenisa predstavlja snažnu kritiku savremenih obrazovnih sistema. Početni motiv njegovog rada javio se kroz isčitavanje knjige "Čovek jedne dimenzije", nemačkog političkog filozofa Herberta Markuze. O ovom i mnogim drugim kvalitetnim i zanimljivim izdanjima popričali smo sa Ivanom Umeljićem, višim saradnikom i urednikom izdavaštva u Centru za promociju nauke iz Beograda. 

Prvenstveno me interesuje sama koncepcija vaše uređivačke politike. Na koji način razmatrate radove i potencijalna izdanja?

Postoje dva glavna toka u izdavačkoj koncepciji Centra za promociju nauke. Sa jedne strane, imamo izdanja koja su okrenuta široj publici, dok sa druge strane imamo naslove koji su okrenuti akademskoj zajednici. Uvek gledamo da objavimo neka kvalitetna, naučno popularna izdanja. Naveo bih, recimo, najnoviji naslov "Šta biljka zna" (Danijel Šemovic) koji se u velikoj meri razračunava sa nekim pseudo-naučnim predstavama o biljkama. Tu je i knjiga "Sreća" britanskog bihejvioralnog psihologa Danijela Netla. Pomenuti naslov ne pripada onom širokom spektru self help literature koja godišnje donese više od tri hiljade svakojakih naslova.

Pomenuo sam i akademsku zajednicu. Ove godine bavimo se, pre svega, doktorantima, odnosno doktoratima i doktorskim studijama. U svetu se, poslednjih godina, puno eksperimentiše na tu temu pa smo i mi na naš način pokušali da odgovorimo na nove tokove. Za početak, izdvojio bih knjigu pod naslovom "Uvod u objavljivanje naučnih publikacija" (Andreas Eksner) koja se bavi naučnim izdavaštvom. Dakle, kada neko odbrani doktorsku disertaciju, njegov glavni posao su istraživanja. Iz istraživanja dalje proizilaze naučni članci ili monografske publikacije. U ovoj knjizi je opisano kako funkcioniše svet naučnog izdavaštva, koje su komercijalne izdavačke kuće, kako se vrednuje jedan rad naučnika... Gledamo da ponudimo nove i sveže informacije. 

od8 jpg

Naslovna strana knjige "Uvod u objavljivanje naučnih publikacija"

Koji su to izdavački eksperimenti koje ste pomenuli?

Aprila 2015. Harvard Juniversiti pres (Harvard University Press), jedna od najrenoimiranijih izdavačkih kuća, objavila je jedan strip - doktorsku disertaciju, pod naslovom "Odravnjivanje" (Unflattening) američkog autora Nika Suzenisa. Sama ta reč ne postoji u engleskom jeziku, tako da smo i mi izmislili advekvatan prevod. Dakle, reč je o doktorskoj disertaciji u formi strip,a koja je odbranjena 2014. na univerzitetu Kolumbija. Sama činjenica da je taj rad odbranjen na učiteljskom fakultetu govori o tome da je to jedan eksperiment iz obrazovanja i pedagogije, a njen autor pokušava da "odravni" tu jednodimenzionalnost obrazovnih sistema koju i mi nosimo u našoj percepciji. Neka osnovna teza je da reči imaju primat nad slikom i da Suzenis, kao afirmisani i ugledni strip autor, želi da pokaže da slika ništa ne zaostaje a negde i prevazilazi one mogućnosti koje nam nudi sam jezik. Autor je taj jezik (tekst) nazvao "Ravanijom". U pitanju je naslov jedne naučno - popularne novele iz devetnaestog veka, koja govori o dvodimenzionalnoj zemlji Ravaniji čiji stanovnici ne znaju za treću dimenziju. Tu postoji jedan ogroman prostor za vizuelni izraz, samim tim i za strip koji bi mogao da ispuni te nedostatke. 

od1 jpg

od2 jpg

Vratićemo se stripu "Odravnjivanje" malo kasnije. Interesuje me šta je to što dovodi mlade ljude do toga da se fleksibilnije okrenu svojim doktorskim radovima?

Moj lični utisak je da Nik Suzenis vrlo talentovan autor, koji je naišao na jednu liberalnu sredinu i mentore koji su se godinama bavili eksperimenalnim oblicima obrazovanja. Vrevovatno mu tako nešto ne bi pošlo za rukom u drugačijoj sredini. Najveći broj fakulteta ima formalne uslove kako treba da izglda doktorska disertacija. Što po broju karaktera, fontu sa kojim se prekucavaju strane, itd. Zato se ovde radi o velikoj revoluciji. Knjiga je dobila čitav niz nagrada, među kojima je nagrada Udruženja američkih izdavača iz oblasti humanističkih nauka. Tu je i gomila priznanja iz sveta stripa, grafičkih novela i dizajna. 

od7 jpg

Nik Suzenis

Pored toga što se radi o mladim ljudima, šta je to što vas kao urednika izdanja interesuje?

To je prvenstveno fokus naučno popularne literature, a tu je i fokus naučne komunikacije. To su drugačijij vidovi saopštavanja informacija. Glavna uloga Centra za promociju nauke i jeste da promoviše nauku na neke zanimljive i svrsishodne načine. Svakako da je jedno ovakvo izdanje bitno i za našu sredinu, a prvi akademski odgovor u vezi sa tim došao je sa Univerziteta umetnosti u Beogradu. Tamo smo imali divnu promociju. Mene je to jako obradovalo, jer su promocija i predavanje prvenstveno bili namenjeni studentima doktorskih studija. To je jedan javni naučni angažman. Teme ostalih doktorata tiču se vrednosti o kojima smatramo da treba više da se govori, što u naučnoj zajednici, to i od strane medija. Teme od ličnog interesa zanimaju građane. 

od9 jpg

Ivan Umeljić

Konkretno, reč je o 11 doktorata?

Tako je. Krenućemo sa radom koji dolazi sa Instututa za fiziku. Istraživač je Marija Mitrović Dankulov koja se bavila istraživanjem tehno-socijalnih mreža. Drugi rad nosi naziv "Podbacivači" a napisala ga je Nevena Buđevac, koja radi kao docentkinja na Učiteljskom fakultetu i bavi se strategijom naprednog učenja. U svom radu Nevena govori o tome kako dva učenika koja podjednako ne znaju, daju bolje rezultate kada ih uparite. Zatim, tu je doktorat koji se bavi javnim finansijama i alternativnim modelima oporezivanja. Autor doktorata je Saša Aranđelović, tu je i doktorat Milice Janković koja je mapirala Parkinsonovu bolest na teritoriji Srbije. Imamo i doktorat iz moralne filozofije pod nazivom "Biološke osnove morala" koji otkriva neke sasvim nove poglede na našu moralnu intuiciju. Vrlo sveža tema koja zaključuje kako je samoobmanjivanje izvor moralnosti. Tu je doktorat i o glutenu koji je napisao Novosađanin Dragan Živančev. Radi se o jednom sjajnom istraživanju o tehnološkom kvalitetu pšenice. Sa druge strane, obrađena je i tema o energetsko efikasnim kućama. Autor je Dragan Cvetković, docent na univrziteta u Kragujevcu. Kuće sa nultom potrošnjom energije su budućnost koja je već stigla. Milica Milojević dolazi sa Arhitektonskog fakulteta u Beogradu i njen rad nosi naziv "Plan susedstva". Ona se bavila rekonceptualizacijom prostora, odnosno, stambenih blokova i kako ih prilagoditi današnjim uslovima života i zakonskim propisima. 

Imamo još jedan doktorat iz Novog Sada, tačnije sa Fakulteta tehničkih nauka. U pitanju je Uroš Nedeljković koji se bavi tipografijom i on je napravio istorijski presek tipografije, fokusirajući se na modernizam i postmodernizam. Sanja Gligić sa Pravnog fakulteta u Beogradu predaje istoriju pravnih teorija, a njen rad se bavi jednom istorijskom figurom koja se zvala Antifont, za koga istoriografi još uvek spore da li je to bila jedna ličnost ili dve. Jedini istorijski izvori su njegovi govori.

Iz ugla istraživača, doktorat je namenjen instituciji na kojoj se brani. Postoji anegdota/podatak koji je objavio časopis "Nature" koja kaže da je prosečan broj čitalaca doktorata 1,6. Uključujući i autora! Dakle, reč je o najnečitanijem formatu i publikaciji kada je reč o naučnom izdavaštvu. Iz ugla institucije, doktorat je neka vrsta prelaza za naučnika, koji posle zvanično stupa na tlo nauke i naučne zajednice. Imajući u vidu te dve stvari, mi smo jednostavno hteli da pokažemo široj javnosti da se te teme i te kako tiču nas, tiču se načina savremenog života, pitanja i odnosa koja nas muče. A nama je, kao profesionalcima koji se bave naučnom komunikacijom, bio izazov da jednu najnečitaniju formu predstavimo najširoj javnosti. 

Promotivni video za knjigu "Doktorati u prozi: Ilustrovane priče"

Presekli smo priču u vezi sa "Odravnjivanjem". Pomenuli ste tematiku ovog strip izdanja koja je jako aktuelna. Na koji način je njen autor osvežio koren jedne stare priče?

Ja ću se pozvati na našeg renomiranog strip autpra iz Pančeva, Aleksandra Zografa, od kojeg svi imamo šta da naučimo. Mene je suštinski zanimala razlika između stripa i grafičke novele, a Zograf mi je objasnio kako su pojam grafička novela izmislili knjižari kako bi je prodali kao visoku kulturu. To je strip i tačka! Autor stripa "Odravnjivanje", Nik Suzenis, je ostao veran žanru i on se u nekim delovima šaljivo osvrće na to kako su neki pokušavali da strip upristoje, da ga akademizuju, ali su svi ti pokušaji propali jer bi ga upropastili. To je isto kao kada bi napravili i akademiju za rokenrol. Naučite vi tamo akorde i hvatove, ali nema one hajdučije, jer nema pesme. Suzenis je majstor žanra. On to ne želi da gurne u drugi plan. Ono gde je on inovirao je to što njegovo delo predstavlja veliku kritiku svaremenih obrazovnih sistema koji su okrenuti tržištu. 

od4 jpg

Detalj iz stripa "Odravnjivanje"

Početni motiv uzet je iz citata koji se nalazi u knjizi "Čovek jedne dimenzije" nemačkog političkog filozofa Herberta Markuze, koja je bila objavljena 1964. Radi se o programskom delu koja je inspirisala "šezdesetosmašku" generaciju, koje je i danas aktuelno. Čovek jedne dimenzije je jedinka kapitalističkog doba, puna modela uspešnog života. Treba biti poslovno uspešan, treba ići na letovanja i zimovanja, tu je trosoban stan i automobil i sve je, kao, opušteno. Mera normalnosti i nenormalnosti se ogleda pod takvim životnim okolnostima, koje je opet povezano sa tržištem i sa odgovarajućom ekonomijom. Osim toga što tekst poravnava našu percepciju, Suzenisova teza nam slikovito dočarava kapitalističku predstavu obrazovanja koja standardizuje te učenike koji izlaze iz škole. To su, uglavnom, apokaliptične vizije koje zaključuju da je takvo obrazovanje neodrživo, a ovo je njegov skromni pokušaj da nam to i dokaže. Svaka strana nam donosi taj dah inovativnih kritičkih modela. Imam utisak da je taj čovek ispričao svoju priču, da je izbegao koketiranje sa akademskom zajednicom. To znači da nije hteo od stripa da stvori visoku umetnost, ali je hteo da pokaže kako jedno ovakvo delo može i mora da se uključi na više akademske stupnjeve obrazovanja. Ovaj naslov nije laki uvod u neku prosečnu knjigu. On ima šta da kaže.

U nastavku poslušajte deo razgovora sa Ivanom Umeljićem:

Možda te još zanima:

.

Maj mesec matematike

Naučno’popularna manifestacija "Maj mesec matematike" počinje 11. maja i trajaće do kraja meseca. "Stvarnost očima velikih podataka" je slogan ovogodišnjeg…

.

"Elementi" i u Novom Sadu!

Promocija novog broja časopisa "Elementi" biće održana ponedeljak 23. januara u CK13 u 19 sati! Novi "Elementi" bave se temom…

.

Sajam knjiga: Doktorat u stripu, biografije, Hari Poter i trileri!

Na polovini Sajma knjiga u Beogradu već se zna koje su knjige najpopularnije i najtraženije, a to su često knjige…

.

Kako do evropskog novca za projekte

Kako dobiti novac za projekat, koje ideje prolaze i koje “cake” su potrebne kako bi se projekat  svideo svima, možete…

.

Blokada Filozofskog fakulteta se nastavlja, profesori ne žele da napuste zgradu

Blokada Filozofskog fakulteta u Novom Sadu se nastavlja, nakon neuspšenih pregovora sa policijom. U zgradi se osim predstavnika Studentskog parlamenta…

.

Filozofski fakultet u Novom Sadu obustavlja sve aktivnosti

Zbog potencijalnog ugrožavanja bezbednosti studenata, njihovog prava na obrazovanje i bezbednost zaposlenih, Filozofski fakultet Univerziteta u Novom Sadu obustavlja sve…

  • 19:00 Popodne na O radiju
  • 19:10 Vredi pročitati
  • 19:20 Tehnologija
  • 19:30 Pesma dana
  • 19:45 Prava stvar

Anketa

U kojoj formi najčešće pratite Oradio?

Oradio logo