...
TRENUTNO14:00 - 15:00Vaš DJ sat

Društvo / Intervju

Neki nisu čak ni maštoviti u laganju

05.01.2020.

Portal Fake News Tragač (FNT) bavi se dekonstrukcijom medijskog sadržaja i dezinformacijama koje se u našim medijima neretko pojavljuju. U toj borbi im pomaže i publika koja ih prati, a na sajtu FNT-a može se pronaći i niz predavanja i prezentacija koji mogu pomoći prilikom dekonstrukcije, a moguće je i prijaviti lažnu vest. U top 15 najčešćih izvora manipulacije su Alo, Informer, Kurir, ali i RTS i RTV, a svake godine "najbolji" u lažnim vestima dobiju po "Pinokija", simbolično. O svemu ovome pričali smo sa pomoćnikom urednika Milovanom Nikolićem.

.

Foto: e8.org.rs

U kom trenutku je Fake News tragač (FNT) od projekta postao platforma za sebe i kada se pojavila potreba za njim?

Potreba je nastala iz samog projekta, ali ni u jednom trenutku nije zamišljeno da mora da postane nešto ozbiljnije. U trenutku kada je nastao, on je bio jedan projektni proizvod koji je trebalo da postoji. Objavljeno je nekoliko tekstova koji su imali dobru prođu, skapirali smo da to može da funkcioniše i da je to de facto problem u tom trenutku, postojao je problematičan trend vesti i shvatili smo da tako nešto treba da postoji i u Srbiji. U isto vreme je nastalo i Raskrikavanja i po uzoru na njih i još neke njima slične na Balkanu, počeli smo zajedničku borbu.

Baš kada pričamo o tom problematičnom trendu lažnih vesti, osim vas koji se bavite "raskrinkavanjem", šta misliš šta još može da se uradi kako bi više ljudi moglo da skonta lažnu vest?

Novosadksa novinarska škola se bavi medjskom pismenošču već deset godina i uvođenjem medijske pismenosti u škole. To je nešto što je počelo daleko ranije nego što je krenula priča o FNT, ali je i nešto što prevazilazi probleme ne samo lažnih vesti, već i mnogo različitih problema: što onih kojih se tiču konzumacije medijskog sadržaja, manipulacije reklamama, manipulacije političkim porukama... Svakako je uvođenje medijske pismenosti, da li kao obaveznog časa ili kroz neke implementacije jedan od stepenika koji će biti ključni u odbrani od lažnih vesti. Ali je i nezainteresovanost publike za sadržaj takođe veliki problem.

Zašto je to problem?

Publika nije toliko zainteresovana da ukapira suštinu sadržaja, već se ponaša kao konzument na traci, brzinom kojom se sadržaj štanca oni ga i primaju. Mislim da je osvešćivanje publike ka toj kritičkoj konzumaciji sadržaja jedno od ključnih stvari za rešavanje mnogih problema u vezi s medijima. Na kraju krajeva, živimo u potrošačkom društvu, ako publika zahteva istinitiji i kvalitetniji sadržaj, mediji će morati da se prilagode tome.

fakenews1 png

Foto: fakenews.rs

Mnogo lažnih vesti je bilo i u tabloidima, ali i u medijima koji važe za "ozbiljne". Koliko tu zapravo ima novinarske i uredničke odgovornosti?

Mislim da je tu prisutan ekonomski momenat ka kome urednici imaju odgovornost, pa prema tome kreiraju uredničke politike. Ali i novinari imaju i osećaju odgovornost. To bi baš bio užasan svet, kada ne bi osećali odgovornost prema publici. Samo je pitanje u kom stepenu mogu da žive s onim što rade. Mislim da većina ljudi koji se bave proizvodnjom lažnih vesti u Srbiji iza sebe nema neku ekonomsku agendu, nego da je to više interes nečeg drugog. Ovde je veliki problem što ljudi žele da se ukoriste u ideju: da li je to neka politička priča, da li prodaja nekog proizvoda, nekog narativa... Negde nisu čak ni maštoviti u laganju.

Zbog čega pomisliš da je nešto lažna vest, šta to zabode oči i kako kreće dekonstrukcija vesti, informacije?

Novinari Fake News Tragača su ektremno obučeni. Oni koji se bave ovom temom znaju mnogo više nego što tržište lažnih vesti može da im pruži. Te vesti su banalne i toliko očigledno lažne, da je osnovna pretraga Gugla u najvećem broju slučajeva dovoljna da pokaže da se nešto nije desilo. Recimo, kao da je ministar Vanja Udovičić bio na nekom događaju i održao govor. Bukvalno je jedan tviteraš napisao da on nije bio tamo i da se to nije desilo. Mnogo tekstova dolazi od same publike, koja je na neki način već osveščena o tome šta su lažne vesti. Nekada praktično samu dekonstrukciju oni urade. Za neke vesti krećemo i od toga da su toliko glupe da moraju biti laž.

Živimo u svetu u kome je sasvim očekivano i opštepoznato da tabloidi plasiraju lažne vesti. Oni su i kod vas na vrhu liste, ali kako posmatraš to što lažne vesti imamo i na javnim servisima?

Evo jedne anegdote, što se tiče javnih servisa. Bili smo na jednoj tribini, na kojoj su učestvovali naš urednik Stefan Janjić, urednik veb portala RTS-a Zoran Stanojević i novinarka Suzana Trninić. Jedna od najupečatljivijih Stanojevićevih izjava bila je: Na RTS portalu nema lažnih vesti. Dobro. Ja sam bio na telefonu, ukucam, izađe mi 13 vesti i ja mu iščitam naslove, na šta je on odgovorio: Da, ali to su sve vesti koje su preuzete sa Tanjuga, kako možete očekivati od nas da mi vesti koje preuzimamo proveravamo. To je isto pitanje odgovornosti.

fakenews png

Foto: https://objektiv24.rs/

Možeš li da kategorizuješ greške/laži koje se pojavljuju u medijima? Gde se pojavljuju namerne greške?

Ta karakteristika namernih grešaka je najvidljivija na veb portalima, ali te lažne vesti više nastaju u interesu da se nešto predstavi nekakvim. Nemarnosti ne proističu iz interesa, a ove su motivisanije. Recimo, kada su protesti, da se broj prikaže manjim ili da je neko negde bio gde nije... To je bio slučaj kada su Daška Milinovića predstavili kao učesnika protesta, a ono skroz drugi čovek. Takvi slučajevi su daleko opasniji, jer su tendeciozniji.

Jeste li imali nekih problema u toku rada, kako mediji reaguju kada objavite pravu vest?

U večini slučajeva je to apsolutno ignorisanje, ali bilo je i slučajeva da napišu: "daljom istragom FNT je došao do toga i toga...". Ili da dođe do brisanja tekstova, ali i slučajeva kada naš posao odrade ti mediji. Pa Srpski telegraf kaže da je factchekovao nekoga, desi se da bude prozivki, nekih botova na društvenim mrežama, ali naše analize su dovoljno temeljne i jasne da su greške zaista retkosti.

Koji su najveći biseri na koje je "naleteo" FNT u 2019?

Fotografija iz "Krvave bajke" predstavljena kao istorijski dokument , Slučaj Jelena Marjanović: medijska obdukcija bez kraja, etike i smisla, Večernje novosti intervjuisale "profesora Bečkog univerziteta" koji nikada nije bio profesor, Trampa sa Mogerini, "Najnovije naoružanje" iz Belorusije staro više od dve decenije, TV serije kao sredstvo za kontracepciju, Hleba i igara ljudskim životima. U Prištini nije rođena beba kojoj su roditelji dali ime Nato, sajt "Šta ima novo" tokom marta sahranio 23 (žive) javne ličnosti...

Ovo su bili moji biseri koje je FNT istražio, ali i dalje mislim da je najveći biser bio zapravo onaj koji niko nije morao ni da proverava - uključenje novinarke Barbare Životić prilikom od protesta 1od5 miliona. Tako providno laganje novinara nisam ranije video, ali mlad sam - ima prilike.

J. Božić.

Možda te još zanima:

.

Kultura ne zanima nikoga

Uz turizam i sport, kultura  je jedna od najpogođenijih oblasti zbog globalne pandemije i pitanje je kada će se oporaviti.…

.

Učenje na efikasniji način

Biti večiti kampanjac, čini se, nepopravljiva je kategorija. Spremanje ispita veče pre, postala je svakodnevica za mnoge studente. Ni u…

.

Učenje teže posle korone

Ispitni rokovi uveliko su počeli. Međutim, posle dva meseca pauze, studentima nije lako da se ponovo vrate svojim rutinama i…

.

Septembarski rok samo što nije

Ispitni rok je verovatno poslednja stvar koja je studentima u glavi na avgustovskih 36 stepeni. Međutim, kako nam je do…

.

Nova pravila mladim vozačima čuvaju glavu

Propisi za polaganje vozačkog ispita ponovo su pretrpeli izmene početkom aprila, a najvažnija izmena je da će probna vozačka dozvola…

.

Borba protiv poplave dezinformacija na Zapadnom Balkanu

Gde god živeli na Zapadnom Balkanu, izloženi ste velikim količinama dezinformacija koje mogu oblikovati vaš stav prema zdravlju, politici ili…

  • 13:30 Pesma dana
  • 13:45 Prava stvar
  • 14:00 Vaš DJ sat
  • 15:00 Music mix by Anja
  • 16:00 Popodne na O radiju

Anketa

U kojoj formi najčešće pratite Oradio?

Oradio logo