...
TRENUTNO20:00 - 21:00Superoperater

Društvo / Obrazovanje

Neinformisanost je ubila mačku

31.05.2021.

Demokratija, tehnologija i obrazovanje učinili su od Evrope dvadeset i prvog veka veoma prijatno mesto, u kome gotovo da nema onog napornog, fizičkog rada, u kom su grcale naše dede i babe, a ponegde i roditelji. Zašto onda da generacije nas, milenijalaca, ne očekuju više od života? Prosečni student će danas znati da kaže da je hemijski simbol natrijuma Na, da je Trojna antanta nastala iz Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske i Rusije i da se brzina izračunava tako što se udaljenost deli vremenom. Ali malo njih, čak i u ovako političkom društvu, kao što je naše, zna ko je lider opozicije, pa čak i suštinske razlike između dve glavne političke stranke. Škola nas uči da položmo ispit; ispit koji će se gotovo uvek pokazati potpuno beskorisnim u kasnijem životu. Ne uči nas kako da razumemo samo društvo i kao rezultat toga, kada mladi napune 18 godina i dobiju neverovatnu odgovornost, jednostavno ne znaju šta s tim.

.

"Mislim da su mladi generelano neinformisani i da treba da se podigne svest o svemu što se dešava oko nas, ali ne znam na koji način bih to uradila".

"Mladi su nezainteresovani da slušaju okolinu. Treba na tome da radimo i ranije, pre srednje škole. Ja uglavnom dolazim do informacija koje su mi potrebne putem interneta, ali nisam sigurna da li bih sutra znala za koga treba da glasam ili kako da dođem do svoje mesne zajednice. Pravo da vam kažem, nisam sigurna ni da su to informacije koje mi trebaju.”

"Mislim da bi roditelji trebalo da prenose to sve na decu. Ako su roditelji zainteresovani, biće im i deca. To treba od kuće da dođe".

Puno je neinformisanih, kaže statistika. Mladi u Srbiji nisu informisani o zaštiti reproduktivnog zdravlja i najveći broj ne koristi sredstva za kontracepciju, zbog čega prednjače među vršnjacima iz Evrope po broju obolelih od zaraznih polnih bolesti i abortusa, pokazuju istraživanja Centra za planiranje porodice. Na pitanja "da li je u svim zemljama sveta legalizovana marihuana" i "da li konzumiranje marihuane utiče na procese pamćenja, intelektualne kapacitete", u 75 odsto slučajeva srednjokolci u Srbiji daju netačne odgovore, pokazuje istraživanje faktora rizika zloupotrebe psihoaktivnih supstanci među mladima u Srbiji, koje je ove godine sprovelo Ministarstvo zdravlja. Mada većina studenata sopstvenu informisanost ocenjuje dobrom ocenom (solidnom trojkom), najveći broj njih priznaje da se informiše preko poznanika, dok manje od polovine to čini putem interneta. Studentima najviše nedostaju informacije o zapošljavanju, rezultati su istraživanja niškog Omladinskog centra o obimu i kvalitetu informisanosti mladih.

neinformisanost jpeg

Pogrešna informisanost, isto je što i neinformisanost. Prema istraživanju o medijskoj pismenosti u Srbiji, koje je Biro za društvena istraživanja (BIRODI) za potrebe Medijske koalicije sproveo krajem 2013. godine, na uzorku od više od 3.200 srednjoškolaca, profesora građanskog vaspitanja, studenata novinarstva i novinara, među ispitanicima "postoji lažni utisak o stepenu medijske pismenosti". Jedan od rezultata istraživanja je da je neophodna edukacija o opštoj medijskoj pismenosti svih aktera, a posebno edukacija o novim medijima i društvenim mrežama.

"Studije me naravno obavezuju da redovno pratim medije i da budem u toku sa stvarima koje se oko mene dešavaju, ali takođe sam i kritički i analitički nastorojena prema sadržaju koji konzumiram. Na Žurnalistici su profesori i čitav program usmereni ka tome da nama studentima preporuče što objektivniji sadržaj. Ipak, to se ne primi uvek. Kako mojim kolegama, tako i drugim mladima su izvori informisanja pre svega društvene mreže i onda brzo dođu u situaciju da su pretrpani vestima sa raznih strana što dalje dovodi do rastrojenosti", objašnjava dvadesetogodišnja studentkinja žurnalistike Mateja Ninković.

Mateja dodaje da istovremeno, mediji ne doživljavaju mlade kao ciljnu grupu.

"Kao rešenje tog problema, vidim priliku da se u redakcijama napravi mesta za mlade ljude i njihove ideje, jer mi znamo šta žele drugi poput nas", zaključuje Mateja.

Takav pravac potvrđuju i istraživanja.

Istraživanja Krovne organizacije Srbije – mladi u medijskom ogledalu, godinama unazad pokazuju da mejnstrim mediji o mladima veoma često izveštavaju kao o krajnje dekadentnoj populaciji: nasilnoj, nepristojnoj, dekoncentrisanoj, nezainteresovanoj za kulturne sadržaje, vulgarnoj i nadasve površnoj. U period od dve sedmice, mediji se posmatraju svakodnevno sa akcentom na sadržaj o mladima, ali i za mlade. Poslednjih godina to istraživanje radi asistent na katedri za Žurnalistiku Filozofskog fakulteta u Novom Sadu Stefan Janjić. Porazni rezultati istraživanja, iz godine u godinu, svedoče i o sve neinformisanijim generacijama.

"Istraživanje koje sam sproveo za KOMS pokazuje da mediji itekako doprinose neiformisanosti mladih, činjenicom da ih isključuju kao svoju ciljnu grupu. Dakle, kada se izveštava o mladima u mejnstrim medijima, oni su uglavnom počinioci krivičnih dela ili se o njima izveštava potpuno kao jednoj dekadentnoj grupi koja se odrodila od svih moralni vrednosti - pogledajte kakvu muziku slušaju, kako se oblače i sličan "bumerski" sadržaj, bez mnogo želje da se jezikom i temama prilagode ciljnim grupama. Zato se mladi okreću omladinskim portalima, Tiktoku, Instagramu. Tu nema te vrste osude", objašnjava Stefan

On dodaje da se iskoraci ipak vide na javnim servisima, ali da ti programi ne dolaze do dovoljnog broja mladih.

"Ali, kada se okrenemo onom delu medijske scene na kome su privatne televizije sa nacionalnom frekvencijom, dnevne novine, nedeljnici, ja bih rekao nula bodova za bilo kakav trud da se prilagode mlađoj publici. I to će ih košatati jednog dana, zato što njihova ciljna grupa polako, ali sigurno izumire", kaže Stefan.

racunari jpeg

Ni sistem, uz medije, ne ide mladima na ruku. Školske 2018/2019 godine, samo u gimnazijama i pojedinim stručnim školama i samo kao izborni, uz građansko i veronauku, uveden je predmet koji se suštinski svodi na medijsku pismenost. Izuzetno velik i važan korak koji je prošao gotovo neprimećeno, posebno ako uzmemo u obzir da kasnimo bezmalo pedesetak godina za svetom. UNESCO je još sedamdesetih godina prošlog veka podstakao pitanje medijskog obrazovanja, zatraživši da naučnici na međunarodnom nivou istraže njegovo uključivanja u obrazovne sisteme svih razvijenih, pa i manje razvijenih zemalja. No, sad smo tu, na putu, zahvaljujući pre svega civilnom sektoru i pojedincima koji su uvođenje medijske pismenosti zagovarali bezmalo deceniju.

“Mislim da je gora stvar od neinformisanosti, činjenica da su mladi medijski nepismeni. Novosadska novinarska škola radila je istraživanje recimo koliko su obrazovne institucije uspele da odgovore na tehničke uslove i izazove koji su  se pojavili tokom pandemije i došli smo do zaključka da, koliko god mi mislili da su mladi informaciono pismeni, odnosno znaju da koriste tehnološka sredstva, intenet, telefone i računare, za potrebe edukacije, oni to ne znaju. Konkretnije, znaju da surfuju, ali kada im staviš zadatak da naprave dokument u Wordu ili PP prezentaciju, to je za njih izazov. Mislim da je ista stvar sa informisanjem. Oni dobijaju pregršt informacija na dnevnom nivou, najviše puteminterneta, ali malo toga doprinosti zapravo informisanju”, objašnjava Marina Grnja Klaić iz Novosadske novinarske škole.

Novosadska novinarska škola o medijskoj pismenosti već više od deset godina obučava prosvetne radnike u Srbiji, a njihovo iskustvo pokazuje da iako je uvođenje medijske pismenosti kao izbornog predmeta dobar korak, on nije i dovoljan.

"Mi se zalažemo za uvođenje medijske pismenosti u sve predmete, na svim nivoima obrazovanja. Kada bismo posmatrali medijsku pismenost kao izolovani predmet, vrlo lako dolazimo do scenarija da ga mali broj đaka izabere. Dok, ukoliko bismo alate medijske pismenosti i tehnike uključili u sve predmete, na svim nivoima obrazovanja, time bi veći broj dece prošao tu vrstu edukacije. Suštinski, na državi je da odigra taj važan korak i da uvođenjem medijske pismenosti i kritičkog mišljenja u obrazovanje poradi na tome da se mladi zanimaju za društvo u celini", zaključuje Marina.

Činjenica je da se suočavamo sa sve većom društvenom prazninom, pri čemu političari ostaju ravnodušni prema već udaljenoj mladoj generaciji, u kojoj preovlađuje mišljenje da im je svet nešto dužan. Danas se većina mladih oseća kao da je uspeh u svim aspektima života osnovno pravo i da je dužnost vlade da to pravo olakša stvarima poput besplatnog visokog obrazovanja, lako dostupnih stambenih kredita i povećane minimalne zarade - uprkos većem broju nekvalifikovanih, neinformisanih i neiskusnih radnika. Minimalan napor generše minimalne nagrade, a neinformisanost o lokalnoj politici, globalnim promenama, ekologiji, lokalnoj zajednici, komšiji, sopstvenom obrazovanju u konačnici škodi samo mladima.  

Sve što je potrebno za izgradnju novog, boljeg sistema, onog koji je podređen mladima su oni sami. Potrebno je samo dobro ih informisati.

Ako i ti imaš pritužbe na neinformisanost mladih, celu emsiju poslušaj u podcastu.

I. Miloradov

fotografije: www.pexels.com

Možda te još zanima:

.

Dva sata lošeg novogodišnjeg programa

Orden za najbolji novogodišnji program ove godine ide Divi, sa dva meseca identičnih filmova. Zaplet znaš - devojka sa dobrim…

.

Petarde: Praznični teror manjine

Svakog petka ili subote uveče, posebno ako živite u širem centru grada, možete očekivati vatromet. Venčanje, neka gradska svečanost, rođenje,…

.

Šest univerzalno zdravih navika za 2022. godinu

Kada dođete u određene, khm, godine, očekuje se da ste manje-više sredili život. Dakle, u dvadesetim i tridesetim se pretpostavlja…

.

Zašto je problem usvojiti zdravu naviku?

Prvi korak je priznati da imaš problem.  Onda počinje presija: izgledajte i hranite se zdravo, 12 navika uspešnih ljudi, kakva…

.

Zašto ti za posao (ne)treba diploma?

Koliko već slušaš o reviziji diploma u javnom sektoru, o akademskim kvalifikacijama političara, programera i Elona Maska. I baš svi…

.

Stvari nisu kakve deluju u reklamama: Slučaj Crnog petka

Verovati u istinski velike popuste na Crni petak u Srbiji, isto je kao verovati da Deda Mraz donosi poklone za…

  • 19:30 Pesma dana
  • 19:45 Prava stvar
  • 20:00 Superoperater
  • 21:00 Music Mix by Bea

Anketa

U kojoj formi najčešće pratite Oradio?

Oradio logo