...
TRENUTNO05:00 - 10:00Music mix by Anja

Društvo / Intervju

Predrag Ličina: Nacionalizam nam pumpaju medijima

01.05.2019.

Kada u jednu osobu stane beskrajna ljubav prema filmu, panku, hororu i oštroj satiri, a sve to isprati i višeslojni talenat za pisanje i film, onda se ta osoba zove Predrag Ličina. Filmsku i TV režiju studirao je na Akademiji dramske umetnosti u Zagrebu. Pisao je filmske kritike za novine, radio kao pomoćnik reditelja na Hrvatskoj televiziji, a do kraja devedesetih snimio je i 70 muzičkih spotova. Možda ga znate i po kratkom igranom filmu "Teleport Zovko", naučno-fantastičnom biseru čija radnja je smeštena u Hrvatsku 2050. godine, iz koje se junaci teleportom vraćaju u godinu kada se ukazala Gospa u Međugorju.

.

Snimio je i dugometražnu horor komediju "Poslednji Srbin u Hrvatskoj", film koji je izazvao manje kontroverze u toj zemlji, ali je uspešno promovisan i prikazivan u većini država u regionu. Ove godine objavio je i knjigu "Bljuzga u praskozorje", koju je nedavno promovisao i u Novom Sadu. Za Oradio smo razgovarali o njegovoj knjizi, filmu, ljubavi prema fantastici, a ponajviše o politici i komičnoj prizmi kroz koju je oduvek posmatra.

Kad si poželeo da sastaviš knjigu "Bljuzga u praskozorje", šta si tražio kao nit - poveznicu?

To su bili moji scenaraji za filmove. Obično mi je puno lakše da pišem scenario za film ako pre toga imam napisanu priču, odnosno, razrađene likove. U priči mogu sve da opišem, a u scenariju ne smem. Sve što mi je na pameti bilo, pre par godina, je da sve te svoje scenarije pretvorim u neke priče, novele ili novelete. U kompjuteru ih imam petnaestak, a jedna od njih je i "Poslednji Srbin u Hrvatskoj", koji je ekranizovana. U mojoj knjizi ima tri priče i možda bi prva "Crnac u Oluji" mogla da se snimi, a ostale bi bile preskupe za nas. Želeo sam da sve te priče ostanu na papiru, za neku blisku budućnost, kada ih možda jednom i snimim.

U jednoj od priča imaš situaciju gde Hrvatska postaje veoma bogata država, jer su ljudi u njoj toliko depresivni da počinju ozbiljno da rade i stvaraju. Da li je to jedini način da bilo koja od ovih naših država postane nešto više?

Misliš u Regionistanu? Jedino tako je moguće. Ljudi ovde iznimno vole sunce. Razlika između nas i Skandinavije je u tome što kod nas, čim malo grane sunce, svi viču šta ćemo popiti i pojesti, a gore sunca nema, pa ljudi samo rade. I u mojoj priči (Zemlja prestaje da se rotira i Hrvatska ostaje u večnom praskozorju, prim.aut.) jedino tako se nešto kvalitetno događa, jer svi žele da se sele tamo gde ima sunca, a sunca ima u Australiji i na Novom Zelandu. Međutim, tamo su vize veoma skupe, pa svi rade punom parom ne bi li zaradili svoj beg.

U toj priči pominješ i predsednicu Hrvatske Kolindu Grabar Kitarović koja, dok traje ta drama sa Zemljom, boravi u sunčanim krajevima i odatle se bori za domovinu.

Da, ona je užasno inspirativna. Taj detalj u priči je parodija na njeno izmeštanje ureda koje se zaista događa kod nas u Hrvatskoj. Da bi navodno bila bliža narodu, ona koristi najneverovatniji oblik populizma i izmešta svoju kancelariju malo u Varaždin, pa onda u Čakovec, u Sinj i tamo, kao, slika selfije s decom. Naravno da ne radi ništa. Jako mi je inspirativna i nadam se da će još pet godina biti predsednica, da bih imao inspiraciju za pisanje.

licina2 jpg

Branka Katić i Predrag Ličina 

Kako vidiš taj folklor kakav predsednici naših zemalja vole da upražnjavaju, naročito na utakmicama reprezentacija?

To većina naroda ne razume kao nešto loše. Većina ljudi to komentariše kao da oni vole svoju zemlju. Na žalost, narod tako rezonuje.

Pored političara, ozbiljno karikiraš i nas obične ljude. Odsecaš li time deo publike od sebe?

Nisam o tome razišljao na taj način. Ali, ljudi koji, recimo, našu predsednicu vide kao nekoga ko voli svoj narod, obično ne čitaju knjige. O tome se radi, tako da o njima zaporavo ne razmišljam. Nisam razmišljao ni o onima koji su pljuvali moj film na početku, jer su to ljudi koji zapravo ne idu u bioskop, pa je i njegova promocija na kraju ispala dobro, jer je filmska publika svakako želela da ga pogleda.

U jednoj priči imaš zarobljenog crnca na traktoru koji zajedno sa Srbima odlazi iz Hrvatske nekoliko dana posle Oluje. Tu i Srbi i Hrvati imaju ozbiljan problem sa rasizmom, čime prevlađuju međusobni nacionalizam. Da li je to realno?

Rasna netrpeljivost je jača i moćnija od nacionalne, jer je čovek, koji je objekat mržnje, u tom slučaju bitno različit od onih koji imaju sklonost mržnji. Kod nacionalizma ne možeš razlikovati ko je ko, ali kada dođe čovek koji je bitno različitiji od njih, onda se lako udružuju protiv njega.

Da li onda zaista postoji nacionalizam kod nas u tolikoj meri, kada ga tako lako prevaziđemo?

Mislim da je on prilično napumpan putem medija. Ono što čitam po novinama, ja ne poznajem nijednog takvog čoveka, niti sam te stvari iz novinskih članaka doživeo ili video. Izgleda nacionalizam postoji ovde samo zato što nemamo Crnaca. (smeh)

Koliko ti je važna ta nadrealna nit u pričama koje pišeš?

Veliki sam fan naučne fantastike. To mi je najdraži žanr. Drugi je horor, a treći mjuzikl. Ponese me sve to, jer je kod nas situacija blizu tog nadnaravnog. Kad pogledaš sa čim smo okruženi, od političara pa na dalje i šta sve rade, tu nema razlike više između Njuz.neta i nekog članka koji opisuje stvarne događaje. Nismo daleko od naučne fantastike. Zamišljam nekad, kao, nazove me strani producent i kaže da napravim scenario o političaru iz regiona po istinitim događajima. I ja napravim kombinaciju Keruma iz Splita i Palme iz Jagodine, a producent mi kaže da je jasno rekao da pišem po istinitim događajima, a ne da izmišljan. I hvala lepo, izgubili ste posao. Eto, na tom nivou nadnaravnog se mi nalazimo.

licina1 jpg

Sa novosadske promocije knjige "Bljuzga u praskozorje"

Kada si radio film "Poslednji Srbin u Hrvatskoj" odlučio si se za zombi tematiku. Zbog čega su oni tako privlačni da bi njima karikirao neke pojave?

Oni su u filmu "Zora živih mrtvaca", koji se odvija u tržnom centru, predstavljali kritiku protiv konzumerizma. Ima tih teorija šta oni zapravo predstavljaju. Ja nisam išao tako duboko, jednostavno sam fan zombi filmova i razmišljao sam o tome da napravim scenario u kojem se deo radnje odnosi na to da nađemo serum za izlečenje ljudi. U to vreme bilo je jako malo takvih filmova, jer su svi bili u fazonu da napadaju zombiji, ljudi beže u šumu i tu je kraj. Jedino je film "28 dana kasnije" Denija Bojla imao to sa serumom.

Ali, kad sam počeo da razmišljam ko bi kod mene bio imun na ujed zombija, prvo su mi na pamet pali ljudi sa krvnom grupom B+ ili ljudi plavih očiju, što je teško prikazati. Onda mi je palo na pamet da to može biti neka manjina, pa sam se odlučio za Srbe, jer su najbrojnija manjina u Hrvatskoj pa je mogućnost izlečenja veća.

Zbog čega je danas toliko zabavno u Hrvatskoj stavljati reč Srbin u sve? Postoji pank bend koji se zove Srbi, ti si im dao moć izlečenja u zombi apokalipsi, o čemu se tu radi?

Pa to ti je sve otpor prema ovoj radikalnijoj desnici. Od raspada Jugoslavije, od 91. godine do danas, nije prošao dan da nisam video u novinama reč Srbi ili Jugosloveni, mnogo više nego u doba Jugoslavije, što nije sluičaj sa drugim narodima. Činjenica je da su Hrvati opsednuti Srbima i Jugoslovenima. Možeš se ti zvati i Hrvoje Horvat, ali ako si malo levo orijentisan, ti si ili Srbin ili Jugosloven.

Planiraš li da snimiš još neki film?

Da. U glavi mi je SF mjuzikl sa superherojkom Hrvojkom Horvat, ali to ću pisati na leto, kad odem do svojih u Istru.

Jesi razmišljao nekada da napišeš priču iz koje ćeš izbaciti humor i satiru?

Jednom sam krenuo da napišem nešto evropski, ozbiljno, za nagradu, dugog kadra, iz ruke. Počeo sam da pišem i u drugoj sceni mi je pala atomska bomba. Jednostavno ne mogu, jer ne mislim da je ovo što radim neozbiljno. Postoji mnogo ljudi koji imaju otpor prema žanrovskom filmu. Njima su zombiji u budućnosti neozbiljni, daj im nešto tipa 4:3, crno-belo, dugačkog kadra, gde se glavni lik nije snašao u društvu. Priča "Crnac u Oluji" nastala je u razgovoru Raše Andrića i mene, kada smo razmišljali o tome kako da napravimo film za Oskara. Zamislili smo crnca u Oluji, koji je uz to i Jevrejin i ima leukemiju. To je sigurna nagrada, samo ne smeš raskadrirati, da ostane art i to je za Oskara sigurno.

Kao posvećenog pankera, moram da te pitam i gde je pank u ovo vreme, koje je stvoreno za pank protest?

Ne verujem da se to može dogoditi kao nekad, jer je sve toliko globalizovano da sve što ostaje van mašine, ostaje u malim količinama. Devedestih si u Hrvatskoj mogao da sakupiš 100 hiljada ljudi na protestu za Radio Stotku, a danas ne možeš da okupiš ni pet hiljada.

Zbog čega je tako?

Zato što je pobedila robotizacija i divlji kapitalizam. Ti imaš 40 godina i moraš raditi i otplaćivati kredite, a novi klinci i ne znaju za drugačije, jer su rođeni u tome i nemaju izbora. Nema tu prostora za dobar pank.

Petar Klaić

Možda te još zanima:

.

Najbolji alat za unapređenje posla

U sredu, 3. aprila, u 18 časova, Inspira hub u Subotici organizuje  besplatno predavanje na temu networkinga kao najboljeg alata…

.

Blokada Filozofskog fakulteta se nastavlja, profesori ne žele da napuste zgradu

Blokada Filozofskog fakulteta u Novom Sadu se nastavlja, nakon neuspšenih pregovora sa policijom. U zgradi se osim predstavnika Studentskog parlamenta…

.

Filozofski fakultet u Novom Sadu obustavlja sve aktivnosti

Zbog potencijalnog ugrožavanja bezbednosti studenata, njihovog prava na obrazovanje i bezbednost zaposlenih, Filozofski fakultet Univerziteta u Novom Sadu obustavlja sve…

.

Niko ne sme da bude ugrožen zbog svog stava

“Nismo mogli da ćutimo. Došli smo ovde da pošaljemo jasnu poruku da montirani snimci, napadi na bilo koga od nas…

.

Bez rodne ravnopravnosti gubimo potencijal polovine društva

Stavovi, tvrdnje i dezinformacije koji se suprotstavljaju rodnoj ravnopravnosti, odnosno jednom rečju - antirodni narativi, u Srbiji su zastupljeni i…

.

Sajam zapošljavanja u Novom Sadu

Exiem sajam zapošljavanja će biti održan na Fakultetu tehničkih nauka u Novom Sadu, 2. i 3. aprila. Samo neke od…

  • 00:00 Music Mix by Bea
  • 05:00 Music mix by Anja
  • 10:00 Pre podne na O radiju
  • 10:10 Pesma dana

Anketa

U kojoj formi najčešće pratite Oradio?

Oradio logo