Društvo
Govori tako da te Sloveni razumeju
Da li ste ikada razmišljali o tome kako bi zvučalo kada bi svi slovenski narodi pričali istim jezikom, nekakvim "slavik esperantom"? Tako nešto ne morate da zamišljate, pošto taj jezik zaista postoji i zove se Interslavic. Ovaj slovenski međujezik stvoren je 2006. godine i uloga mu je prosta - da olakša komunikaciju između predstavnika različitih slovenskih naroda. Isto tako, pomaže i pripadnicima drugih naroda, koji ne govore nijedan slovenski jezik, pri komunikaciji sa Slovenima.

Klingonski, vilenjački, dothraki, parselski, samo su neki od izmišljenih jezika sa kojima smo se susreli zahvaljujući knjigama i filmovima. Malo toga je primenjivo i korisno, ali postoji jedan jezik koji se može izdvojiti kao nešto što bi znatno olakšalo komunikaciju pojedinih naroda - Interslavic ili Međuslovenski. Ovaj jezik osmišljen je tako da bude upotrebljiv u svim slovenskim zemljama i zasniva se na prirodnim slovenskim jezicima. Većinom, po pretpostavci da su međusobno dovoljno slični da bi omogućili kompromisan jezik koji bi otprilike bio razumljiv svakom Slovenu.
Interslavic je nastao kao rezultat desetegodišnjeg rada češkog profesora Vojteha Merunka i holandskog lingviste Jana Van Stenberga. Jezik ima jedno pravilo, naći zajednički činilac na svim jezicima i on zvuči ovako:
Vojteh Merunka govori Inteslavic
Međuslovenski se svrstava u polu-veštačke jezike. Potiče iz staroslovenskog jezika i raznih improvizovanih jezika, vekovima korišćenih kod Slovena u svrhu sporazumevanja sa drugim slovenskim narodima, na primer, u višenacionalnim sredinama ili u novije vreme, na internetu. I gramatika i rečnik se zasnivaju na sličnostima i zajedničkim osobinama svih slovenskih jezika. Za razliku od Slovija, šematskog jezika čija se gramatika zasniva na principu esperanta, međuslovenski je prirodan jezik koji izbegava svaki veštački element. Njegovo težište više leži u razumevanju, nego u lakom učenju. Međuslovenski može da se piše ćirilicom i latinicom.
U filmu "Obojena ptica" iz 2019. godine likovi govore međuslovenskim jezikom, zbog toga što reditelj Vaclav Mohul nije želeo da se bilo koja nacija identifikuje sa filmom koji priča priču o holokaustu i o dečaku Jevrejinu koga roditelji šalju kod rođaka u neimenovanu državu Istočne Evrope.
Insert iz filma "Obojena ptica"
Ova ideja možda deluje lepo, zanimljivo i u budućnosti korisno, ali studentkinja Srpskog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu, Miljana Pavlović, smatra da je to u neku ruku nemoguće i nepotrebno. Po njenom mišljenju, to može da dovede i do konfuzije u sopstveom maternjem jeziku nekih država.
"Mislim da su svi ti jezici dosta slični i ne znam koliko postoji potreba za kreiranjem čitavog novog lingvističkog sistema. Pre svega i laičkom uhu su ti jezici različiti, ali tu imamo i istoriju jezika, kao disciplinu proučavanja jezika koja prati istoriju svakog od ovih jezika. Iako imaju zajedničko poreklo, odvojeno su evoluirali tokom vremena i svaki je razvio neke svoje odlike koje ga razlikuju od drugih. Neki su manje ili više bliski, ali razlike svakako postoje", rekla je naša sagovornica.
Audio prilog o ovoj temi možete da poslušate u plejeru
"Poznavanje jednog jezika pomaže u usvajanju drugog, ali to ne znači da automatski znate i taj drugi. Moje mišljenje je da to ne bi trebalo da se sprovede u delo, ukoliko je to uopšte i moguće", dodaje ona.
Naši mladi sugrađani su složni u mišljenju oko Interslavica. Koristili bi ga i smatraju ga dobrom idejom.
"Ja ne razumem Slovence uopšte, dok oni kažu da nas super razumeju", rekao nam je jedan od sagovornika, dok, po bi po mišljenju jedne sagovornice, međuslovenski jezik mogao da bude upotrebljiv u turističke svrhe.
"Kada pričate sa nekim ko nema dodira sa bilo kojim jezikom odavde, nego samo sluša nas iz svake državice koja je nekad bila nešto drugo, jasno mu je da su ti svi jezici veoma slični i njima to uglavnom zvuči mnogo jednostavno", kaže ona.
Uglavnom, svi sagovornici se slažu da bi ovaj jezik mogao da ima široku primenu ukoliko se napravi dobar plan i definiše cilj njegove upotrebe.
J.M.