...
TRENUTNO16:30 - 16:45Tehnologija

Društvo / Aktivizam

Srednjoškolci poručuju: Planeti ističe vreme

27.03.2019.

Desetak srednjoškolaca protestovalo je prošlog petka u centru Novog Sada zahtevajući da se ubrza eliminacija efekta staklene bašte, podržavajući tako globalni pokret "Peci za budućnost" (Fridays for the future). Ovaj pokret inspirisan je aktivizmom mlade Šveđanke Grete Tunberg koja je protestima ispred parlamenta i govorima u Davosu inspirisala stotine hiljada mladih ljudi širom sveta da ustanu i ujedinjeni zahtevaju od svetskih lidera da se najozbiljnije pozabave umirućom planetom Zemljom.

.

Više o ovoj temi poslušajte u emisiji U kakvoj zemlji želim da živim:


"Greta je uspela da pokaže koliko se zapravo nalazimo u kući koja gori i jako je važno to što je uspela da natera odrasle da je slušaju. Ako je ne slušaju odrasli, slušaju je mladi koji su spremni širom sveta da ustanu i bore se protiv ovog problema", kaže jedna od organizatorki protesta u Novom Sadu Mila Popović.

Njena koleginica Lea Vraneš dodaje da je globalni protest od 15. marta naterao da pogleda ponovo u svet i globalno zagrevanje.

"Greta mi je pokazala koliko je važna ta kriza. O tome se ne govori dovoljno u medijima, a ona mi je kao jedna osoba dala snagu i mogućnost da se pokrenem, organizujem proteste i pozovem Milu da mi u tome pomogne", obnjašnjava Lea.

Mlada švedska aktivistkinja nominovana je za Nobelovu nagradu za mir. Nju su za priznanje predložila trojica poslanika u norveškoj skupštini. Ukoliko dobije nagradu, Tunberg će postati najmlađi laureat u istoriji, a sada tu "titulu" nosi Pakistanka Malala Jusafzai koja je sa 17 godina postala Nobelovac. Tunberg se odmah oglasila na Tviteru i napisala da je počastvovana zbog nominacije.

"Predložili smo Gretu jer, ako ne uradimo ništa u ovoj borbi, klimatske promene će da izazovu ratove, konflikte i dovedu do novih talasa izbeglica", rekao je za AFP poslanik Socijalističke levice Andre Ovstergard. On je dodao da je Tunberg "stvorila pokret koji može da doprinese svetskom miru".

U nastojanju da bude globalni lider u klimatskim promenama, Evropska Unija je dala obećanje da će do 2030. godine smanjiti emisiju stakleničkih plinova za 40 odsto u odnosu na nivo iz 1990. godine, no prema pisanju "Politika" zahtevi učenika daleko premašuju ciljeve koje je EU postigla, a koji zapravo odražavaju pažljiv balans između nacionalnih interesa, ali i zabrinutost zbog gubitka konkurentnosti u odnosu na druge velike ekonomije.

mladizaklimu jpg

Lea Vraneš i Mila Popović

Ipak, postoje najave da će se taj procenat povećati na 45 odsto kako bi se postigla "klimatska neutralnost" do 2050 – što je ambicija koja duboko razdvaja članice EU.

"Zelenije zemlje, posebno nordijske zemlje, su u velikoj meri zainteresovane. Centralna Evropa, posebno Nemačka, zabrinuti su za ekonomske i društvene troškove, dok plan belgijske manjinske vlade da smanji emisije za 95 posto do 2050. godine predstavlja rizik u parlamentu", navodi "Politiko" i dodaje kako su zemlje poput Poljske i Rumunije još zabrinutije zbog uticaja klimatske politike na radna mesta i ekonomiju, odnosno zbog pritiska moćnih grupa kao što su sindikati rudara uglja.

Lea ističe da su datumi, koje EU stavlja sebi kao ciljeve, suviše daleki i smanjenje efekta staklene bašte moralo bi da se reguliše mnogo pre 2050. godine.

"To će se događati u nekim godinama koje bi trebalo da budu najvažnije u mom životu i smatram da to treba da se ubrza. Imamo još 12 godina da smanjimo emisije do nule i da sklanjamo CO2 iz atmosfere. Mislim da su ovi napori još uvek nedovoljni", kaže Lea.

Mila, sa druge strane, navodi da mi kao pojedinci moramo pod hitno da promenimo način ponašanja.

"Ne treba da se promeni sama politika, već i mi moramo da se menjamo kako bi sve to uspeli. A mi počeli da živimo na normalnoj planeti", kaže Mila.

Sagovornice Oradija dodaju da nisu imale nikakvih iskustava u organizovanju protesta, ali su se ipak upustile u tu avanturu i održale prvi protest Mladih za klimu u centru Novog Sada.

mladi2 jpg

Lea i Mila kažu da će ubuduće na proteste pozivati i nastavnike i profesore koji imaju velik uticaj na njihove vršnjake. Prema njihovim rečima, činjenica da se na prvom protestu pojavio mali broj ljudi nije ih obeshrabrila.

"U Srbiji je svest ljudi niska, ali nije nas to obeshrabrilo i nastavićemo da organizujemo proteste. Ovog puta protest će biti subotom kada će više ljudi moći da dođe", kaže Mila.

Sagovornice Oradija navele su nedostatak reciklaže kao jedan od najvećih ekoloških problema Srbije, uz učestalo uništavanje zelenih površina u gradovima i nekontrolisanu seču drveća.

U isto vreme kao i Lea i Mila, stotine hiljada mladih iz više od 120 zemalja marširalo je u organizovanom protestu za klimu. Kako su javile mnoge novinske agencije, protesti su održani skoro 230 gradova i mesta širom Njemačke. Najveći protesti bili su u Berlinu, Kelnu i Minhenu, svaki s više od 10.000 demonstranata.

Ni Pariz nije zaostajao jer je na ulice izveo oko 30.000 mladih i pored usijane atmosfere usled dugih protesta žutih prsluka. Pridružili su im se i mladi u Rimu, kao i 180 italijanskih gradova. U Briselu ih je bilo oko 30.000. Učenici i drugi aktivisti nosili su raznobojne natpise i uzvikivali poruke "Imamo samo jednu planetu", "Nema vremena za gubljenje" i "Delujmo sada zajedno".

Naredni protestni skup grupe Mladi za ekologiju održaće se u Novom Sadu 6. aprila. Organizatorke pozivaju sve učenike i njihove nastavnike, profesore i roditelje da dođu i podrže promenu.

"Ohrabrujemo nastavnike da se obrate svojim razredima o globalnom zagrevanju i da ih dovedu na skup. Pozivamo i one koji još uvek nisu u školi, one na fakultetu i njihove babe i dede. Potrebni ste nam da zaštitimo našu budućnost", kažu u pozivu Mila i Lea.

S. Paramentić/P.Klaić

Možda te još zanima:

.

Filozofski fakultet u Novom Sadu obustavlja sve aktivnosti

Zbog potencijalnog ugrožavanja bezbednosti studenata, njihovog prava na obrazovanje i bezbednost zaposlenih, Filozofski fakultet Univerziteta u Novom Sadu obustavlja sve…

.

Niko ne sme da bude ugrožen zbog svog stava

“Nismo mogli da ćutimo. Došli smo ovde da pošaljemo jasnu poruku da montirani snimci, napadi na bilo koga od nas…

.

Bez rodne ravnopravnosti gubimo potencijal polovine društva

Stavovi, tvrdnje i dezinformacije koji se suprotstavljaju rodnoj ravnopravnosti, odnosno jednom rečju - antirodni narativi, u Srbiji su zastupljeni i…

.

Sajam zapošljavanja u Novom Sadu

Exiem sajam zapošljavanja će biti održan na Fakultetu tehničkih nauka u Novom Sadu, 2. i 3. aprila. Samo neke od…

.

Gen Z posmatra kako njihovi stariji otkrivaju internet i mimove

Ako pitate starije pripadnike Generacije Z, reći će da u početku beše Fejsbuk. Milenijalci će reći da je postojao i…

.

Frankofona pričaonica u Novom Sadu

Francuski institut i EU info point u Novom Sadu, pozivaju vas na frankofonu pričaonicu pod nazivom “Francophonie - Frankofonija” koja…

  • 16:10 Pesma dana
  • 16:20 Popodne na O radiju
  • 16:30 Tehnologija
  • 16:45 Prava stvar
  • 17:00 Radio Grafiti

Anketa

U kojoj formi najčešće pratite Oradio?

Oradio logo