...
TRENUTNO00:00 - 06:00Music mix by Anja

Društvo

Poskupljenje stanarine ostavlja na studijama samo privilegovane

15.12.2022.

Divljanje cena na sramotno neregulisanom tržištu stanova za izdavanje naročito je pogodio studente. Mladi koji studiraju u velikim univerzitetskim centrima poput Novog Sada, Beograda ili Niša, ove godine moraju da izdvoje više nego dvostruko novca za stan i režije. Mnogima od njih roditelji to ne mogu da priušte, pa je već sada na fakultetima primetno da deo studenata izostaje jer jednostavno nemaju gde da žive.

.

Image by wayhomestudio on Freepik

Zvanična statistika kaže da je stvarna stambena renta – odnosno kirija za najam stana, veća za čak 30,1 odsto, što je povećanje u odnosu na međugodišnju inflaciju zabeleženu u oktobru. U stvarnosti, u najvećem broj slučajeva, to poskupljenje ide i do 100 odsto. Da bi im stanovanje bilo koliko toliko rentabilno, studenti pristaju na cimerske aranžmane. Tamo gde ih je prošle godine bilo dvoje, sada je četvoro i više.

“Poskupljenje stanarine mi se još nije desilo, ali, kad se desi, morala bih da razmišljam o iseljenju. Muči me to, vidim da stanodavci masovno dižu cene”, kaže studentkinja sa Prirodno-matematičkog fakulteta Jelena Škatarić.

Ona navodi da ne bi mogla da pređe preko cene od 250 evra, jer je to već suma koju ne može da priušti. Jelena deli stan sa cimerkom, svaka od njih sada plaća 180 evra i to im je prihvatljivo.

"Povećanje cena nije u redu i moralo bi da bude regulisano zakonom. Trebalo bi i da se poštuje ugovor koji stanodavac sklopi sa stanarom i to bi moralo da važi i za studente, tu ne bi smela da se pravi razlika”, kaže Jelena.

renta2 jpg

Image by pressfoto on Freepik

Goran Borković, student sa FTN-a već je morao da napusti stan u kojem je živeo dve godine.

"Stanarina je preko noći skočila sa 300 na 500 evra i cimer i ja to više nismo mogli da plaćamo, a mesta za još jednog nije bilo. Sada tražimo neki stan po staroj ceni, ali to ne ide tako lako. Izgleda ćemo morati da potražimo stan negde van grada, što nam nikako ne odgovara", kaže Goran.

Trgovkinja nekretninama Radmila Gojković ističe da su cene stanovanja ove godine skočile 100 odsto, a u brojnim slučajevima i više.

"Stanovi koji su koštali 300 evra evra, sada koštaju skoro 600. Veliki i salonski stanovi na atraktivnim lokacijama skočili su sa nekadašnjih 500 na čak 1.000 evra. Malo ko može redovno da plaća takve troškove i interesovanje za tako skupe stanove drastično je opalo", kaže Radmila.

Stanovi u kojima su studenti do juče živeli za 200 evra, najčešće oni od 30 do 45 kvadrata u centru grada, danas koštaju i do 800 evra. Kako na tu kvadraturu teško da može da se smesti više od dva studenta, vlasnici ovih stanova "pucali" su na bogatiju klijentelu. Na oglasima smo zatekli takve stanove koji su u ponudi više meseci, što samo govori o tome da ipak nema toliko ljudi spremnih da bace novac ni za šta.

Haos sa tržištem stanova za iznajmljivanje posledica je potpune nebrige države za tu oblast, smatra Jovana Božičković, članica UO Krovne organizacije mladih Srbije (KOMS).

"Inflacija je velika, stanovi su drastično poskupeli, a država je drastično smanjila broj kredita za studente i pooštrila uslove. Cena studentskih domova, kojih nema ni izbliza dovoljno, takođe je porasla. Studenti su zato u veoma teškoj poziciji i ispostavlja se da samo privilegovani mogu sebi da priušte obrazovanje u ovakvim uslovima”, kaže Jovana.

Prema njenim rečima, na nivou Srbije postoji problem sa kapacitetima učeničkih i studentskih domova.

“Srbija ima oko 30.000 stambenih jedinica, a samo u Beogradu je broj studenata trostruko veći. Sve ovo je posledica neregulisanog tržišta, jer država nema socijalne stanove i nema čime da kontroliše tržište. Nedostaje i zakonski okvir koji reguliše odnose stanodavca i studenta. Znamo za mnoge primere da su stanodavci izbacili studente jer im se ukazala prilika za veću zaradu. Studenti, kao i drugi podstanari, nemaju nikakva prava i to je čitava jedna oblast kojom se ni Vlada Srbije ni Skupština ne bave”, tvrdi Jovana.

Velika je odgvornost na državi za ovo što se dešava, ali Jovana kaže da ne vidi da ona bilo šta radi kako bi uredila ovu oblast.

"Cene divljaju, studentima se ukidaju studentski krediti, nema ni najave izgradnje dodatnih domova i sve to mi govori da nema volje da se sve ovo na nekin način sredi i uredi", kaže Jovana Božičković.

Ovom temom bavili smo se u emisiji "Za i protiv" koju možete poslušati ovde:


P. K.

Tagovi

Možda te još zanima:

.

Preko EU kornera lakše do besplatnih putovanja!

Mladi ste i želite da putujete ali nemate novca- ništa zato! Postoje brojne mogućnosti u okviru različitih evropskih inicijativa i…

.

Otvorene prijave za ParkUP! 2024

Naučno-tehnološki park Beograd otvorio je prijave za studentski startap kamp – ParkUP! 2024, na koji po prvi put mogu da…

.

ChatGPT u obrazovanju: pomoć ili prepreka akademskom poštenju?

Primena veštačke inteligencije poslednjih nekoliko godina postala je sve učestalija među studentima, ali i profesorima na fakultetu. ChatGPT, jedan od…

.

Zoom vebinar: Iskustva i saveti profesora za buduće nastavnike

Vbinaru za studente pod nazivom “Posle faksa biću… nastavnik” biće održan u sredu 29. maja od 15 časova na Zoom…

.

Posle fizičkih sukoba ponovo blokirani izbori na Filozofskom

Glasanje na izborima za Studentski parlament Filozofskog fakulteta u Novom Sadu prekinuto je po treći put. Studenti iz neformalne grupe…

.

Konkurs za stručnu praksu arhitekata

Agencija Wilmotte & Associés architectes, Francuski Institut u Srbiji i Arhitektonski fakultet Univerziteta u Beogradu objavili su konkurs za finansiranje…

  • 00:00 Music mix by Anja
  • 06:00 Music Mix by Bea
  • 12:00 Leto na O radiju

Anketa

Na koji način koristiš ChatGPT?

Oradio logo