...
TRENUTNO10:30 - 10:45Tehnologija

Društvo / Obrazovanje

Prednost pri zapošljavanju studentima povratnicima iz inostranstva?

24.01.2017.

Ministarstvo nauke objavilo je Strategiju naučnog i tehnološkog razvoja do 2020, u kojoj şe pored ostalog navodi da treba podsticati mlade naučnike koji su deo studija završili u inostranstvo da se vrate u Srbiju. Neke institucije su to shvatile tako što daju prednost pri zapošljavanju takozvanim "povratnicima", a druge čekaju smernice za Strategiju. 

.

U Strategiji naučnog i tehnološkog razvoja piše da će se studenti povratnici podsticati da učestvuju u nacionalnim projektima i rukovode tim projektima, kako bi mogli da prenesu svoja znanja i iskustva iz eminentnih svetskih laboratorija i institucija.

S obzirom na to da i dalje traje zabrana zapošljavanja u javnom sektoru, čiji su deo i fakulteti i instituti, vrlo retko u takvim institucijama bude raspisan konkurs za posao. U praksi bi to značilo da, ukoliko želite u Srbiji da radite u nauci, morate deo studija da završite u inostranstvu kako biste se zaposlili, zato što na konkursima imate prednost u odnosu na domaće studente. Srećom po njih, povratnika ima zaista malo.

Direktorka Naučnog instituta za prehrambene tehnologije u Novom Sadu Olivera Đuragić objašnjava da zbog zabrane zapošljavanja dve godine nisu mogli nikoga da zaposle, ukoliko neko nije otišao u penziju ili na duže bolovanje.

"Poslednjih godina smo suočeni sa odlivom naših ljudi u inostranstvo, svi teže da nađu svoje mesto pod suncem, ovde ga ne nalaze, odlaze u inostranstvo. I sad, zamislite da treba nekome ko je otišao da studira u inostranstvo i tamo traži posao, ponudite neke uslove da se vrati ovde. Ti uslovi moraju da budu mnogo bolji nego što ih ima tamo u inostranstvu, a to je, morate priznati, vrlo teško", kaže Đuragić.

rektorat jpg

Rektorat Univerziteta u Novom Sadu

Jedan od retkih povratnika, student doktorskih studija nuklearne fuzije Miloš Vlainić, rešio je da se vrati u Srbiju, gde ga, kako kaže, čeka posao na Institutu za fiziku u Zemunu.

"Pre nego što sam se vratio uveliko sam se raspitivao, ako ne i godinu dana, o mogućnostima mog zaposlenja, tako da kad sam došao u Srbiju, donekle sam već imao poziciju koja me čeka. Upoznao sam jednog profesora koji je bio profesor u Japanu i vratio se u Srbiju, znači on je povratnik isto kao i ja, pa me je on predložio tom čoveku koji će verovatno da mi bude šef, pošto su se znali. On je znao da mu je potreban čovek kao ja, poslao sam CV i to je to. Imao sam sreće što se otvorila ta pozicija", kaže Miloš.

Miloš je imao sreće, međutim, zbog zabrane zapošljavanja instituti i fakulteti ne mogu da zaposle istraživače ukoliko to nije na projektu. Prošli projektni ciklus za nauku raspisan je 2011. i trebalo je da traje do 2014. Međutim, Ministarstvo nauke produžavalo je taj ciklus i bezuspešno pokušalo da raspiše konkurs za nove projekte. Zato od 2011. novi doktoranti teško mogu da nađu posao.

"S obzirom na to da sad imamo odgovarajući broj zaposlenih, ne mogu da kažem da je (zabrana zapošljavanja) sad na neki način bitno izmenila uslove rada na Institutu, ali svakako uvek se ukaže potreba za novim temama istraživanja. Ponekad nemamo odgovarajući profil ljudi ili bi želeli da proširimo istraživački tim i jednostavno, tada su nam ruke vezane i ne možemo da primimo nikoga ko bi svojom strukom ili fakultetom mogao da doprinese istraživanjima na nekoj temi", objašnjava nam direktorka Naučnog instituta za prehrambene tehnologije Olivera Đuragić.

Da su uslovi u nauci loši, pokazuje i smanjenje plata od 10 odsto svima u javnom sektoru. Nedavno je naučnicima vraćeno pet odsto, međutim nije svima. Jedino oni koji su zaposleni na fakultetima kao istraživači, a nisu uključeni u nastavu ostali su sa manjim platama od svih svojih kolega.

"Sve moje kolege sa kojima sam pričala i ja, osećamo se veoma diskriminisano. Imate osećaj da ova država uopšte ne podržava ni vaš izbor ni želju da se bavite naukom. Otkad sam se zaposlila imam osećaj da su mi sve vreme samo gori i gori uslovi za rad. I ova poslednja situacija koja se desila, sa tim platama, samo mi još više potvrđuje da država nema razumevanja za nas i ne želi da nam pomogne, a posebno ne mladima", objašnjava nam doktor astrofizike Aleksandra Ćiprijanović.

Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja najavilo je konkurs za novi projektni ciklus, koji prati nedavno objavljenu Strategiju naučnog i tehnološkog razvoja. Ministarstvo planira da raspiše konkurs za novi istraživački ciklus nakon usvajanja akta o finansiranju i praćenju projekata, kao i usvajanja pravilnika o kategorizaciji i rangiranju naučnih časopisa, što bi trebalo da se desi sredinom godine. Odgovor Ministarstva na ove teme i dalje čekamo.

Jasna Žugić

Možda te još zanima:

.

Biologija je mnogo perspektivnija nego što ljudi misle

Filip Popović je student biologije i jedan od mladih istraživača na biološkom departmanu. Završio je Francuski jezik u Karlovačkoj gimnaziji, a…

.

Vredi pročitati: Intelektualna istorija Evrope

Frontmen benda Nemi pesnik Milan Marković nam za ovu nedelju preporučuje knjigu "Intelektualna istorija Evrope" Marvina Perija.

.

Otvoren Naučni klub u Novom Sadu: Novi impuls popularizaciji nauke

Novosadski Naučni klub je deo mreže koju Centar za promociju nauke razvija širom Srbije. Glavni cilj kluba, je da kroz…

.

Volontiraj na 16. Festivalu nauke

Festival nauke, koji će biti održan od 4. do 6. maja na Beogradskom sajmu, objavio je poziv za prijavu volontera.

.

Vredi pročitati: Oluja u šolji čaja

Za početak 2023. godine pisac i novinar Bojan Džodan nam preporučuje naučno-popularno delo Helen Čerski "Oluja u šolji čaja".

.

Otvoren poziv za talentovane mlade istraživače

Ministarstvo nauke, tehnološkog razvoja i inovacija raspisalo je šesti Poziv talentovanim mladim istraživačima-studentima doktorskih akademskih studija za uključivanje u naučnoistraživački…

  • 10:10 Pesma dana
  • 10:20 Pre podne na O radiju
  • 10:30 Tehnologija
  • 10:45 Prava stvar
  • 11:00 Dnevna soba

Anketa

U kojoj formi najčešće pratite Oradio?

Oradio logo