Društvo / Obrazovanje
Mladi novinari moraju ići u korak s tehnologijom
Studenti i studentkinje novinarstva novosadskog Odseka za medijske studije nedavno su se aktivirali pod okriljem međunarodne organizacije Forum studenata novinarstva Evrope - FEJS, s idejom da se umreže sa svojim kolegama i na taj način jedni drugima pomognu da i van nastavnog programa steknu što konkretnija i praktičnija znanja iz profesije.
Foto: www.humanresourcesonline.net
Ideja je da se kroz ogranak FEJS-a povežu studenti sa svih fakulteta u državi koji imaju novinarstvo u svojim programima, kako bi jedni drugima kroz kurseve, obuke i seminare pomogli da se snađu u profesiji kada se jednog dana nađu na terenu. Član FEJS-a i student treće godine novinarstva Lazar Čovs kaže da zbog inertnosti i sporosti sistema, nastavni program ne pruža sva ona praktična znanja koja su mladom, ali i svakom drugom novinaru preko potrebna.
"Neke od tih veština su pisanje i slanje zahteva za pristup informacijama od javnog značaja, pretraživanje baza podataka koje su dostupne na netu, nešto što su savremeni medijski standardi i trendovi. Recimo, kakva je praksa kada je u pitanju predstavljanje žrtava, odnos prema ženama u novinarstvu, ženama žrtvama nasilja, ili kada su u pitanju presude u suda u Strazburu, prosto postoje neki novi medijski trendovi kada su, na primer, u pitanju zaštita izvora informacija ili zaštita prepiske. Sve to je nešto što će studenti koji su pri FEJS-u bili aktivni ili prisutni uspeti da nauče i iskuse, što im može dati priliku da prosto skrate sebi postupak kada treba doći do sagovonika ili kada treba da se izbegnu problem sa zakonom", kaže on.
Foto: cornerstonehr.com.au
Ono što novinari po prirodi profesije rade svakodnevno, i u radno i u neradno vreme, je čitanje između redova i razumevanje medijskog sadržaja na više načina i kroz više konteksta, odnosno tumačenje i onoga što je iza vesti. Studentkinja novinarstva Sandra Maksimović kaže da veliki procenat mladih ne prati aktuelnosti iz društveno-političke stvarnosti i dodaje da bi medijska pismenost u obrazovnom sistemu bila važna, ali da je još važnije da se mladima objasni koliko im razumevanje medijskih sadržaja koje konzumiraju, utiče na život.
"Novinarstvo je, znamo, četvrti stub demokratije i mi smo toga svesni. Ako ćeš da živiš u demokratskoj državi pa budi i ti odgovoran, prati te vesti, kritički ih posmatraj, probaj da sam dođeš do zaključka, nemoj da prihvatiš sve što ti se servira. Da bi bio u stanju to da uradiš moraš da pratiš vesti, da budeš u toku, nekad da pročitaš nešto, neku kolumnu, članak, prosto probaš da razvijaš kritičku misao", objašnjava ona.
Koliko su studije novinarstva uticale na promenu načina razmišljanja i promišljanja sveta objašnjava njen kolega Milovan Nikolić koji se osvrnuo i na tezu da je novinarstvo pre svega zanat za koji fakultet nije nužan, te da je novinar konstantno u radnom vremenu.
"Na fakultetu dobiješ neke setove alatki u glavi, da tako počneš da razmišljaš - aha, zašto je to tako, šta je dovelo do toga, ali ne mislim nužno da ćeš od svake informacije koju pokupiš tokom radnog i neradnog vremena napraviti vest kasnije. Ne mislim da je to neophodno, ali duboko verujem da novinar nije, kako onaj kliše kaže, nije samo profesija već način razmišljanja. U tom smislu novinar si 24 sata, jer neko će da te natera da mu postaviš neko novinarsko pitanje i van tvog radnog vremena", kaže Milovan.
Budući novinari saglasni su u jednom – kada nekoliko desetina njih godišnje dobije fakultetsku diplomu, ono što ih razlikuje je, pored znanja i prakse koje su stekli, lična motivacija da se iznova unapređuju. To je naročito važno u kontekstu novih tehnologija koje iz dana u dan postavljaju izazove, u domenu forme i sadržaja, te načina plasiranja vesti.
Audio prilog poslušajte u plejeru:
Jovana Zdjelarević