...
TRENUTNO05:00 - 10:00Music Mix by Bea

Društvo / Obrazovanje

Branka Bubanj: Znatiželja je glavni pokretač

26.01.2020.

Branka Bubanj je nastavnica u Osnovnoj školi Đorđe Natošević u Novom Sadu. Iako se bliži penziji, nadimak "sajber nastavnica"  govori da je, možda ne po godinama, ali duhom svakako mlađa od mnogih kolega. Ona je neko ko oberučke prihvata promene u tehnologiji, ide u korak sa njima i primenjuje ih u prenošenju znanja. Sa Brankom smo razgovarali o deci, društvenim mrežama i naravno znatiželji.

.

Izabrani ste među 1000 najboljih stvaralaca u preduniverzitetskom obrazovanju u Srbiji i vaše ime je ušlo u Leksikon. Reč je o knjizi  koja ima za cilj da predstavi prosvetne radnike koji aktivno stvaraju i izdvajaju se u svojoj profesiiji i da istovremeno podstakne ostale na dalji profesionalni razvoj. Koliko Vam to znači ?

Ponosna sam na to. Jako je lepo kada dospete u jedan Leksikon koji je prvi put kod nas objavljen. Inače u njemu je hiljadu nastavnika predškolskog, osnovnog i srednjeg obrazovanja koji su konkurisali i ja sam izabrana među njima. Tu je hiljadu mojih kolega koji su u prošlom i ovom veku ostavili traga radeći svoju profesiju. Kada prelistavate Leksikon vidite čime se sve bave prosvetni radnici, i prvi put je to vidljivo. On je meni dragocen, a verujem i mojim kolegama.

Koliko su deca, a i omladina željni znanja?

Jesu, željni su. Sada je pristup znanju daleko jednostavniji nego ranije. Neki dan sam čitala tekst kako deci treba oduzeti mobilne telefone. Čekaj ovako, pričamo im kako je informatička pismenost izuzetno važna, a onda im oduzimamo mobilne. Meni je to kontradiktorno. Hajde ovako da razmišljamo - ti mobilni koje imaju u rukama su pametni telefoni, hajde onda decu i da naučimo da ih pametno koriste. Samo im promenimo namenu. To je kao kada bismo iz kuhinje izbacili mašine za sudove, šporete, sve ono što je tehnika donela. Ovo je vek informatičke tehnologije u kom se traži da umeš da koristiš kompjuter i primenjuješ znanje. Moramo da pratimo razvoj tehnologije ako hoćemo da držimo korak. Sasvim je pogrešno mišljenje kada kažu da mladi znaju, a ovi u godinama ne znaju. Vidite ovako, zna onaj ko je zainteresovan i tu su godine izuzetno nebitne. Sretala sam mlade koje sam podučavala kako da stave fusnotu, a opet i mene stalno uče. Evo baš sam neki dan zaglavila nešto na interaktivnoj tabli, došlo je do nekog kuršlusa i onda sam zvala mog đaka sedmaka u pomoć. Mi se uzajamno učimo, ja decu ona mene. Internet je ozbiljan, kvalitetan i dragocen medij, samo treba da naučimo pravilno da ga koristimo.

Kompletan intervju sa Brankom Bubanj možete da poslušate u plejeru.

Koliko su vaše kolege spremne da idu u korak sa tehnologijom?

Mogu vam reći da većina kolega jeste. Ima onih koji su protiv, kao i svugde. Znate kad se nešto novo pojavi prvi korak je 'Ma to je bezveze, ja to neću, šta fali ovom starom?. Mi smo završavali po starom pa smo uspešni'. Neće nas ništa sprečavati da budemo uspešni, ali kada imaš internet kao što imamo S dnevnik kolege nauče da ga koriste i više niko ne kuka. Jedni drugima pomažemo i to povezivanje znanja je sjajna stvar. Zato je medijska pismenost zanimljiva, gde na jednom mestu sasvim lako dođeš do odgovora. E sad, gde za decu nastaje problem. Odista postoji zloupotreba i velika potreba kako decu zaštititi od raznih zlonamernih stvari i kako ih naučiti šta je to što je kvalitetno na internetu i šta mogu bezbedno da koriste. Ako ste detetu kupili pametan telefon i za njega dali novce, onda, dragi moji roditelji, potrudite se da ga naučite i da ga koristi.

Vi ste neko ko od samih početaka oblikuje mlade umove. Ima li straha na početku nove školske godine, učenja na greškama sa prethodnim generacijama?

Da, ja se svaki put preispitujem, sad već nekako manje. Ali postoje rešenja koja su mi deca dala, deluje malo čudno a vidim da im odlično odgovara i paše. Onda ja počnem da primenjujem i eksperimentišem da vidim kako će to ići. Nastavnik mora da ima u glavi kada primi novu generaciju 'Šta ću ove godine uraditi, a sledeće nastaviti'. Ako ove godine nije dobro urađeno i uvežbano sledeće godine ćemo imati duplo više posla. Zato je potrebno najmanje dva puta proći nastavni plan i program da bi čovek video gde je pogrešio i gde bi mogao bolje nešto da uradi.

 

knjigebranka jpg

Da li ste nekad naišli na otpor kada ste hteli da ih naučite nešto, a oni nisu hteli?

Znate kako, program je nešto što moramo svi da uradimo. Ranije dok sam imala papirne programe, koje sam držala u fascikli, ja ih podignem i pokažem. Sada imam interaktivnu ili pametnu tablu, pa pustim na tome. Odmah im kažem, čeka nas to i to. To je nešto što moramo da savladamo, lakše ili teže, od vas zavisi. To je program koji mi moramo da prođemo. Tu ne vredi da kažem 'e to sad neću'. Ima nekih stvari koje je meni mučno da radim, jer nisam ja baš svime oduševljena, ima tu strašno dosadnih stvari. Na mom sajtu ucimosrpski.rs imam peti, šesti, sedmi i osmi razred po programu, kompletno složenu gramatiku srpskog jezika i tabelarni pregled srpskog jezika i književnosti. To je program koji ima i više nego što je potrebno za osnovnu školu. Imam ideju da svaka lekcija sadrži četiri dela. Prvi deo da bude tutorijal, predavanje. Drugi deo je pregled gradiva, ono što ja zovem mapa uma. Treći deo je pokazna vežba kako će se zadatak rešavati. I četvrti deo je kviz koji ima po 10 zadataka (osim za osmi gde će biti 15). Snimili smo oko 94 tutorijala, a trenutno je postavljeno 26. Sajt već živi svoj život. I ja to otvaram na pametnoj tabli na časovima i puštam deci, recimo, mapu uma. Sajt može da koristi ko god želi, svima je dostupan.

Da li ste već dobili neke povratne informacije?

Jesam, od koleginica iz struke. Nema više od nedelju dana kako je sajt pušten i ljudi imaju priliku i da prokomentarišu sadržaj. Dobila sam povratne informacije i od dece, od ćerke svoje koleginice koja je osmi razred i koja rešava zadatke i uči. Ja sam postavila pregled književnih tekstova jer je deci često problem, kad se približi matura, da pronađu šta sve treba da čitaju i znaju.

Šta kažu učenici?

Njima je to interesantno. Moji đaci znaju za to, neki me zovu i sajber nastavnica. Čak i bivši učenici. Njima je sve to zanimljivo. Recimo kada smo dobili interaktivne table, onda su došli sa RTV-a da snime kako sve to radi. Novinarka je pitala da li godine imaju veze sa korišćenjem interneta. Za mene nema drugog merila osim toga da li ste zainteresovani ili ne.

branka3 jpg

Da li je ljudima čudno što ste vi zainteresovani za to?

Jeste. Recimo mlada gospoda u Smart školi su bila blago iznenađena. Dečko koji mi je držao predavanja mi je posle rekao da se brinuo da li će uspeti da me nauči, jer je svoju mamu, otprilike mojih godina, jedva naučio da plaća račune preko interneta. A ja dolazim da učim o Wordpress-u, pošto sam im prethodno poslala spisak stvari koje su mi bitne da naučim.

Ima li vaša znatiželja granicu i da li znatiželja ikada treba da ima kraja?

Naravno da ne. Svi smo mi znatiželjni. Čim je nešto novo, rado prihvatimo. Ako nam nešto deluje previše tajno, onda počinjemo da odbacujemo. Umesto odbacivanja, ja kažem 'upoznaj neprijatelja', možda ti postane i prijatelj. Ja sam zaljubljenik u kompjuter i u celu tu priču. I moji svi saradnici su mlađi ljudi od mene. Naš prvi kontakt je bio neobičan, ali smo se brzo razumeli i prihvatili i sada divno sarađujemo. Saša mi je rekao 'znate, Branka, malo je ljudi u vašim godinama koje to interesuje'. Možda ću svojim primerom podstaći mlade da shvate da nikada nije kasno ući u nešto, započeti nešto novo. 

Koristite i društvene mreže. Kakvo je vaše mišljenje o njima, šta sve one mogu da nam pruže? Pogotovo mladim ljudima u učenju, povezivanju, istraživanju...

Nisam nešto preterano na društvenim mrežama. Malo sam na Ttviteru, a i on mi se tako nekako čini tračerski. Svi se nešto svađaju, pokazuju se neke fotografije. Često govorim i deci i roditeljima, molim vas, ne provocirajte fotografijom. Vodite računa kakve fotografije stavljate na te društvene mreže. Sutra vam neko može pronaći dete, pa ćete imati problem. Treba voditi računa o tome šta je bezbedno a šta ne. Ljudi vole da se pohvale, da se pokažu. Nekad mi bude zgodno da budem na društvenim mrežama. Imam tu veliku grupu Zbornica gde sam uvek informisana o tome šta se dešava, zgodno je da se povežete sa familijom. Nažalost, ova istorijska vremena su nas, ko maslačak, razvejala na sve strane. Kako bismo se inače pronašli, čuli kako smo, gde smo, da je samo ovog običnog telefona. Kao i sve, ima svojih dobrih i svojih loših strana. Opet, čovek odabere ono što mu se dopada. Ja ne volim da kačim ni svoje ni tuđe fotografije, ne pravim selfije. Simpatično mi je jedino kad svake druge godine okače one maturske fotografije. Deca uvek imaju 15 godina a moje godine se stalno pomeraju.

Volela bih za kraj da poručite nešto mladima, svim bivšim, sadašnjim i budućim učenicima i svoj deci prepunoj znatiželje i kreativnosti.

Ne treba se plašiti znatiželje. Često kažem svojim đacima: čoveka obično vide kad negde uspe i time svi vole da se pohvale, a kada je u pitanju neuspeh nekako se svi stisnemo. Ali iza jednog uspeha je na stotine neuspeha. Bez neuspeha nema uspeha. To je tako vezano jedno za drugo. Neka ga se ne boje . Svaki neuspeh te nečemu novom nauči. Sagledaj gde si pogrešio i probaj da nađeš drugi put. Isto tako volim da ih posavetujem da se ne boje probanja i istraživanja, pronalaženja sebe. Treba imati više od jednog cilja u životu. Da parafraziram Andrića koji u noveli ''Aska i vuk'' kaže: 'Budemo, prođemo, a ne znamo šta smo sve mogli biti dok ne dođu oni posebni trenuci u životu.' I ja svoj čas uvek završim rečima 'Hvala lepo, čas je završen'.

J.Mijatović

Možda te još zanima:

.

O položaju žena treba uvek da se priča

Festival "Vila", koji se od 3. do 5. juna održava u Vrdniku na Fruškoj gori, posvećen je ženskom stvaralaštvu i…

.

Neprestana posvećenost novom zvuku

Poznata novosadska pijanistkinja Branka Parlić nedavno je nagrađena srebrnom medaljom "Global Music Award" za dvostruki album "Initiés" (2017), na kojem…

.

Pokušavam da ostanem van sistema

Retko koji muzičar, pogotovo sa ovih prostora, svoj rad ostvaruje u različitim vrstama muzike. Jedan od takvih retkih primera je…

.

Emotikoni polaze u školu

"Objasnite emotikon sa slike u prosto proširenoj rečenici". Vrlo je moguće da bi ovakva rečenica mogla da se nađe u…

.

Omg, kako to govorimo?

U emisiji "O tome se priča" govorili smo o pravopisu na društvenim mrežama. Koliko se poštuju gramatička pravila i zašto…

.

Logo psa u dobošu kao znak prepoznavanja ljudi koji pomažu životinjama

Poznati novosadski bubnjar Aleksandar Savić Savara, svirao je u brojnim bendovim u našem gradu, a  nedavno se vratio u Ritam…

  • 00:00 Music mix by Anja
  • 05:00 Music Mix by Bea
  • 10:00 Pre podne na O radiju
  • 10:10 Pesma dana

Anketa

U kojoj formi najčešće pratite Oradio?

Oradio logo