Društvo / Obrazovanje
Apsolventi uspešniji od mastera i doktoranada
Na ovogodišnjoj Međunarodnoj konferenciji studenata poljoprivrede i veterinarske medicine, među tri najbolja rada našao se rad trojice apsolvenata smera Uređenje, korišćenje i zaštita voda Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu. Luka Mate, Filip Guša i Vladimir Zahorjanski su svoj rad usmeno izlagali na ovoj onlajn konferenciji.
(sleva) Luka Mate, Filip Guša i Vladimir Zahorjanski
"Tema našeg naučnoistraživačkog rada je bila upotreba genetičkog algoritma u integrisanju prskalica za navodnjavanje. Na tom međunarodnom takmičenju učestvovale su zemlje iz regiona, zatim Turska, Rusija, Estonija, Letonija, Tunis i druge. Naš rad je, od prijavljena 23 master i doktorska rada, izabran u top tri najbolja rada, čime smo ispunili i sopstvena i očekivanja naših profesora", kaže Luka Mate.
Njihov rad i cela prezentacija rađeni su na engleskom jeziku, što je bio prilično zahtevan zadatak koji je podrazumevao dodatno vreme za pripremu. I taj izazov su savladali, a po njihovim rečima, na takmičenju su postigli željeni uspeh.
"U pitanju je odabir različitih prskalica pop-ap sistema za navodnjavanje, koji podrazumeva prskalice koje izlaze iz zemlje, a primenjuju se u parkovima. Naš zadatak je bio da pomoću genetičkog algoritma koji se koristi u aplikaciji GaNetXL, stvorenoj za nekomercijalnu upotrebu, izaberemo najbolju kombinaciju prskalica, a da cena bude što niža. Cilj je da se u sam projekat, kada se realizuje, uloži što manje novca, a da se zaliva što veća površina, približno dva hektara, tj. 20.000 kvadratnih metara“, kaže Filip Guša.
Njihova profesorka i mentorka Zorica Srđević im je predložila da učestvuju na takmičenju, jer su se prethodno dokazali i istakli seminarskim radom iz predmeta metoda operacionih istraživanja u poljoprivredi. Tako da su se već u tom seminarskom radu susreli sa genetičkim algoritmom.
"Genetički algoritam je oblast veštačke inteligencije i funkcioniše na principu evolucije. Cilj genetičkog algoritma, odnosno heurističke metode, jeste da nađe najbolje konkretno rešenje za zadati problem. Mi smo ga primenili u aplikaciji GaNetXL, ubacili smo određene parametre - cena i zalivna površina za četiri prskalice određenih karakteristika", objašnjava Vladimir Zahorjanski.
Filip dodaje da su kao ulazne podatke izabrali cenu i zalivnu površinu, ali da se genetički algoritam može primeniti u bilo kojoj grani privrede i poljoprivrede odnosno u različitim delatnostima i u različite svrhe.
Luka, Vladimir i Filip su studenti Departmana za uređenje voda. Pored duge tradicije postojanja tog departmana, izražena je i tradicija bezrezervnog deljenja znanja, kao i saradnje i podrške studentima. Kako su rekli, zahvaljujući angažovanju i pomoći profesora iz različitih predmeta, uspeli su da kompletiraju svoj rad i predstave se u najboljem svetlu na takmičenju.
A.Trešnjić
Foto: Privatna arhiva