...
TRENUTNO14:00 - 15:00Dnevna soba

Društvo

Mladi su zbog ratova uplašeni za budućnost

07.11.2023.

Rat u Ukrajini eskalirao je pre skoro dve godine invazijom Rusije na tu zemlju, što je čini se bila inicijalna kapisla za "rešavanje" drugih sukoba u svetu. U veoma kratkom vremenskom periodu Azerbejdžan je silom povratio teritoriju Nagorno-Karabah, u nekoliko afričkih zemalja došlo je do državnog udara, a jedan od najdugotrajnijih sukoba u istoriji, onaj između Izraela i Palestine, nedavno je dostigao vrhunac. Odnosi istoka i zapada najgori su još od hladnog rata, a pretnja i zveckanje nuklearnim oružjem stvara bojazan od većeg globalnog sukoba.

.

Uzimajući sve to u obzir postavlja se pitanje kakva nas budućnost čeka i šta o tome misle oni koji je čine - mladi?

Neven Hercegovac (29) kaže se ne plaši toliko za svoju bezbednost, ali ga plaši to što se dešava između Izraela i Palestine.

"Ne bih to nazvao sukobom, nego agresijom Izraela na Palestinu koja traje već dugo i koja eskalira novim sukobima, agresijom i genocidom, što je zaista strašno. Te slike su mi pre svega tužne i strašne i gubim veru u čovečanstvo i dobre namere. Plašim se da će naša budućnost, na žalost, biti takva da ćemo uvek imati neki veliki problem, veliki sukob, rat, to se ponavljalo i kroz istoriju", priča Neven.

Branislava Todorić (28) kaže da su ratovi duboko potresni i tužni događaji koji utiču na sudbine više miliona ljudi širom sveta i da nose posledice kojih je i sama svesna, kao neko ko je rođen 1995. godine na našim prostorima.

"Mislim da je nemoguće da nam se ne probude tuga i empatija ka nedužnim ljudima koji trpe takve posledice i mnogo gube. Nemoguće je da ne razmislim o tome da je sve evoluiralo do takvih razmera u čovečanstvu, a da i dalje nismo prevazišli takvu vrstu sukoba. To nam naravno svima uliva strah", kaže Branislava.

rat4

Milan Vukov (27) ističe da ga uznemirava pomisao da se skoro završava 2023. godina i da se još uvek vode ratovi.

"I to ne neka plemena, koja rešavaju sve mačem, gde je pitanje časti toliko bitno, već velike svetske sile. Druga stvar je to što ginu nedužni ljudi i što ginu deca. Kada naletim na objavu ili vest o tome pročitam samo da bih nešto minimum znao, jer sve više od toga mi je zaista uznemirujuće. Mislim da će u budućnosti doći do restarta - da će doći do nekog okršaja koji će dovesti do primirja, da ne bude toliko stradanja. Ali, generalno smatram da nemamo neku svetlu budućnost jer svake godine izbijaju sukobi na svim stranama", kaže Milan.

Danijela Andulajević (27) kaže da ratovi koji se trenutno vode utiču na nju, na njenu porodicu i njihovo mentalno zdravlje.

"Plašimo se za budućnost, da ćemo živeti sve ono o čemu su nam roditelji pričali, kako su preživljavali sa nama kada je bila nestabilnost ovde na Balkanu. Mislim i dalje je, a sad je ta nestabilnost širom celog sveta. Imamo malu bebu i bojimo se za njegovu budućnost, da li ćemo moći da mu pružimo neki bolji život i stabilniji nego što smo mi imali. Trenutno se čini kao da se to neće desiti, makar ne tako lako i bez borbe", smatra Danijela.

Student novinarstva Aleksa Ćirić kaže da svaki rat ostavlja posledice, čak i po one koji su samo u ulozi posmatrača. Kako kaže u pitanju su posledice koje se ne vide na prvi pogled, a vezane su za mentalno zdravlje.

"Mesecima imamo izveštavanje sa ratovanja u medijima i to kao vest dana. Uglavnom se plasira kao prva i najvažnija informacija u toku dana - koliko je ljudi ubijeno, šta je sve srušeno. To nije normalno stanje, da imamo to u medijima mesecima, pogotovo sada kada se vode dva aktivna rata. Tako da tolika količina tih informacija svakako ostavlja velike posledice. Ako se nastavi onda će tek ostaviti posledice, a mislim da možemo o tome da govorimo već sad", ističe naš sagovornik.

rat3

Aleksa dodaje i da postoji nešto što ostavlja još veće posledice, a to je navikavanje ljudi na ratno stanje.

"Rat je vanredno stanje i nije normalno da se dešava, a kada ljudi to gledaju mesecima, navikavaju se na to. Imamo čak i primer nama blizak, iz devedesetih, kada su se ljudi za vreme bombardovanja provodili, pravili žurke, zbog toga što nisu mogli da promene tu situaciju. Tako da će navikavanje ljudi, pogotovo mladih, ostavljati veće posledice možda kada oni odrastu i kada se ratovi završe. To će tek biti problem, o kom, mislim, treba više da se razgovara i koji zaista ostavlja posledice po nas", naglašava Aleksa.

Što se tiče našeg regiona i Srbije, odnosi Beograda i Prištine u poslednje vreme su na ivici većeg sukoba. Poslednji slučaj dogodio se u selu Banjska na severu Kosova, gde su živote izgubili albanski policajac i trojica Srba. Naš sagovornik Neven Hercegovac kaže da ga trenutna situacija oko Kosova ne plaši, iako smatra da postoji mogućnost da dođe do eskalacije.

"Mislim da se trenutno neće takav sukob dešavati kod nas, ali je svaki nerešeni politički, ekonomski, teritorijalni problem, potencijalni sukob u budućnosti. U tom smislu, pretpostavljam da bi moglo doći u nekom periodu do sukoba, ali ne mislim da je to nešto što bi se moglo desiti sada ili u narednih nekoliko godina“.

Branislava Todorić dodaje da je pitanje Kosova vrlo kompleksno i da zahteva mnogo diplomatije, pažnje i dijaloga kako nikada ne bi došlo do sukoba većih razmera.

"Kad čujemo šta sve može da se desi u svetu, prosto smo svesni da ratni sukob nije nestao kao pojava, koliko god se društvo razvilo. Sve što možemo da uradimo je da probamo da međunarodnim organizacijama damo poverenje i da se nadamo da je, ipak, očuvanje mira cilj koji je iznad svega. To kroz istoriju, na žalost, nije bilo tako, ali jedino što kao obična građanka mogu je da budem optimistična da ćemo, ipak, shvatiti da je očuvanje mira nešto čemu ćemo kao svet težiti uprkos svemu", ističe Branislava.

Novinar Đorđe Ivanović, koji dugo godina prati spoljnu politiku, naglašva da istorijski primeri pokazuju da strah i briga nisu pokazatelji za to da li će se rat desiti na određenom području. Kaže da globalni sukobi svakako imaju potencijal da pokrenu druge procese, kao što smo mogli da vidimo na primeru nekoliko afričkih zemalja gde je došlo do vojnih pobuna.

"Čini mi se da sada različite nacije koriste to što je pažnja Rusije i Amerike i, ogromnim delom, njihov novac i sve strateško znanje usmereno ka Ukrajini. Neki lokalni centri političke moći koriste to kada znaju da Amerika ili Rusija neće moći da vrše pritisak na njihove zemlje. Oni to koriste i onda menjaju situaciju u svojim zemljama. Tako da definitivno postoji 'domino efekat' tih velikih sukoba koji traju. Da se rat u Ukrajini brzo završio, ne verujem da bi se to dogodilo. Pošto on traje, crpi resurse Amerike i Rusije, onda omogućava da se stvaraju nova žarišta koja mogu biti potpomognuta velikim silama, ali ne moraju nužno. Dovoljno je da neka velika sila drži određene zemlje pod svojim snažnim uticajem, ali u ovoj situaciji, kada skrene svoju pažnju, onda dozvoli da se ohrabre revolucije, različiti pokreti i slično", kaže Ivanović.

rat2

Iako se istoričari spore oko detalja, većina se slaže u tome da u istoriji nije postojao period bez ratova. Ukoliko je mir i postojao, to je bilo kratkog roka. Đorđe Ivanović kaže da je u ljudskoj prirodi pohlepa za moći. Ističe da to opija ljude i da onda dolazi do želje za ekspanzionizmom i ojačavanjem svoje države.

"Mislim da je to jedna konstanta, kroz istoriju. Ako gledamo ratove u staroj Grčkoj i do 20. veka, miran period bio je onda kada je jasno postojao mnogo jači hegemon. Naravno da neće biti ratova kada ne može niko da se usprotivi. Onda kada neko drugi ojača, a taj glavni hegemon malo opadne, kada shvati da neko drugi može da preuzme primat, onda dolazi do sukoba. Rekao bih da je to nepisano pravilo kroz istoriju, iako se to danas menja. Na primer, postojanje nuklearnog oružja je sprečilo direktne sukobe najvećih sila. Tako da onda te nacije vode takozvane proksi ratove, preko posrednika. Ne sukobljavaju se zbog postojanja nuklearnog oružja, jer posle njega pobednika nema", ističe Ivanović.  

Ratovi i konflikti u svetu ostavljaju duboke tragove, kako na sudbine miliona ljudi, tako i na mentalno zdravlje, čak i onih koji su samo posmatrači. Trenutna globalna situacija i tenzije između velikih sila predstavljaju ozbiljan izazov za mir i stabilnost, a mladi iz Srbije izražavaju svoj strah i zabrinutost za budućnost. Sadašnja situacija nimalo ne obećava. Ostaje nam da se nadamo i da verujemo da će se velike sile i svetski lideri dozvati pameti i iskoristiti svoj položaj i uticaj za stvaranje mira, a ne njegovog rušenja.

Prilog o ratu i njegovom uticaju na mlade u Srbiji poslušaj u novoj epizodi emisije "Šta se kuva?":

S. Rudakijević

Tagovi

Možda te još zanima:

.

Bez rodne ravnopravnosti gubimo potencijal polovine društva

Stavovi, tvrdnje i dezinformacije koji se suprotstavljaju rodnoj ravnopravnosti, odnosno jednom rečju - antirodni narativi, u Srbiji su zastupljeni i…

.

Dan otvorenih vrata na Filozofskom fakultetu

Filozofski fakultet u Novom Sadu u subotu, 16. marta organizuje prolećni Dan otvorenih vrata. Učenici srednjih škola mogu da se…

.

Godina u kojoj smo osetili posledice klimatskih promena

Dugo smo čekali da u 2023. grane sunce. Obilne prolećne kiše, podigle su nivo reka, a velika količina vlage i…

.

Muzika kao najbolji prijatelj

Svašta se na ovom svetu promenilo, ali ono što će sigurno zauvek ostati je istraživački duh svake mlade osobe i…

.

Dan otvorenih vrata na FTN-u

Fakultet tehničkih nauka će 16. decembra od 10 časova otvoriti vrata srednjoškolcima koji su zainteresovani za studiranje na najvećem fakultetu…

.

Tijana Kabić: Maratonka i DJ u jednoj osobi

Ozbiljno bavljenje sportom, makar to bilo i na rekreativnom ili poluprofesionalnom nivou, zahteva mnogo rada, vremena, organizacije života, samim tim…

  • 12:00 Rodnopravnost
  • 13:00 Šta se kuva?
  • 14:00 Dnevna soba
  • 15:00 Superoperater
  • 16:00 Music mix by Anja

Anketa

U kojoj formi najčešće pratite Oradio?

Oradio logo