...
TRENUTNO21:00 - 00:00Music Mix by Bea

Društvo / Intervju

Aleksa Gajić: Strip će uvek imati publiku

06.06.2016.

Strip autor, ilustrator, reditelj, animator... Govorimo o samo jednom čoveku - Aleksi Gajiću, jednom od najpoznatijih i najpriznatijih umetnika. Uoči festivala Dev9t, na kome će Aleksa imati poseban zadatak, razgovarali smo o stripu, Aleksinim počecima, Tehnotajzu i naravno, neizostavnom Politikinom zabavniku.

 

.

Kada je počinjao da se bavi stripom, Aleksa je već tada znao da će to biti njegova branša i kako sam kaže, imao je tu sreću što je to lako shvatio.

"Možda sam imao jedno malo 'skretanje' tokom srednje škole, kada sam otišao na elektrotehniku, ali to je bilo samo utoliko što sam shvatio da struja definitivno neće biti ono čime ću se baviti. Osim toga sam najkraćom putanjom išao ka rezultatu koji sam želeo a to je da radim ozbiljne stripove za velike izdavače. To se i desilo bukvalno godinu, dve nakon što sam diplomirao na Akademiji primenjenih umetnosti u Beogradu kada sam dobio prvi angažman. Kod mene je to baš lako išlo", rekao je Aleksa za O radio.

Možete li da uporedite mogućnosti kada ste vi počeli da se bavite stripom i kakve mogućnosti danas imaju oni koji žele time da se bave? Jeste li im možda olakšali taj put?

Pa možda malo, u svakom slučaju onih 98 odsto teškoća rada na stripu ostaje na samom autoru. Verovatno je najveća razlika u tome što više nije nova stvar da autori iz Srbije rade za francuske izdavače. Mislim da konstantno, u poslednjih deset godina, 20 ili 30 autora radi za neke od francuskih izdavača. Neki više ili manje, na više ili na jednom serijalu, ali za razliku od kraja devedesetih kada sam ja počinjao, malo je drugačija situacija. Sad nekako nema više te fascinacije kakva je bila ranije. Otkrivalo se novo tržište, posle mračnih devedesetih. Usledio je taj period kad smo svi gledali u svetliju budućnost i nekako je sve odisalo tom atmosferom da će sve biti sjajno i divno. Ja obično volim da se našalim kako kod nas na stipadžijskim festivalima, kada se vidimo, uglavnom razgovor ima ovaj tok :"Ej gde si, šta radiš? - Pa ništa evo radim. A ti? –Pa evo i ja radim. – Pa dobro, vidimo se na sledećem festivalu". Tako da nema više tog uzbuđenja, to je sad postao posao. Nije više nikakvo čudo čuti od nekoga da radi za francuskog izdavača. Pa dobro, a inače, žena, deca?

strip jpg

Na pitanje šta bi savetovao mladima koji počinju da se bave stripom, Aleksa kaže da je njihova najveća stranputica želja da dođu do rezultata što brže.

"Možda u muzici to i može da se desi, da neko odmah iznedri hit i odmah dobije svu pažnju i prostor koji je želeo, ali u stripu to ide malo sporije. Zaista treba da se nacrta sto, dvesta tabli da bi ona 201. izgledala baš kako treba i da bi zadovoljavala kriterijum da bude objavljena negde u inostranstvu. Na žalost mladi autori poneseni tim prvim napretkom misle da je to to, da su oni otprilike već u toj klasi, ali nisu. I onda kada naiđu na prvu prepreku uglavnom izgube zainteresovanost i odu u drugom pravcu. Ja im kažem da, ako elektrotehničari mogu da provedu četiri godine na svom fakultetu, medicinari isto, pravnici isto, zašto neki stripadžija ne bi proveo u svojoj sobi dve, tri godine crtajući stripove samo za svoju fioku. Savet može da se sažme u dve reči: Izdržite braćo!" poručuje naš sagovornik.

A kakva je situacija u Srbiji što se tiče strip scene?

Pa i tu se nešto mrda na bolje, istina ne brzinom kakvom smo očekivali na početku milenijuma. Nekako je taj početak bio prelomna tačka ne samo za strip, već i za čitavu kulturu, jer tu se završio prethodni period koji je imao bezvezan zadnji deo, te devedesete. A ušlo se u taj novi period za koji smo svi mislili da će doneti bog zna šta, on jeste doneo nešto, ali na kraju, da smo realno razmislili, s obzirom na materijalno stanje naših konzumenata i uopšte broj stanovnika u Srbiji zapravo dolazimo do toga da situacija ne može da bude mnogo bolja nego što jeste. Na kraju svetski trend jeste da strip kao medij polako gubi publiku koja odlazi u neke druge medije kao što je Fejsbuk, gejming, gledanje serija... Ali opet, strip će uvek imati publiku i zadržaće se na podnošljivom minimumu, da neko od toga ipak može da živi i da se nešto dešava u tom svetu.

Da li ste možda razmišljali o tome da napravite školu stripa, gde bi baš mladi koji time žele da se bave mogli zanat da uče od majstora? I da se možda napravi strip gde bi njihov rad mogao da se plasira?

Jesam, razmišljao sam. Zapravo više su drugi razmišljali u moje ime, ali sam se uvek nekako opirao toj ideji i još uvek se opirem. Nisam ja toliko čovek za pedagogiju i edukaciju. Ok mi je da nekad održim predavanje na fakultetu ili me pozovu s vremena na vreme ljudi iz beogradskog Kulturnog centra i neke druge ustanove. Pre mesec dana sam držao u Petnici jedno lepo predavanje. Ponekad ispričam stvari kojih nisam bio ni svestan, tako se vrzmaju po nekim vijugama mozga i onda kad pričam to nekome drugom, zapravo pričam samome sebi. S druge strane, ne mislim da bi to mogla da mi bude struka kojom bih mogao konstantno da se bavim i od koje bih mogao da živim. Što se tiče nekog stripa koji će da bude lansirna rampa za neke nove autore, tako  nešto uvek u većoj ili manjoj meri postoji. Na mladim autorima je da se raspitaju šta se dešava oko njih i shvatiće da tako nešto postoji. Konkretno, sada bi trebalo da se desi jedan lep konkurs na festivalu "Dev9t" koji će biti održan u ciglani u Beogradu. Između gomile dešavanja biće i konkurs za mlade strip autore. Treba da urade jedan strip koji ćemo žirirati moje kolege i ja. Najbolji će biti objavljeni u izdanju "Sistem komiksa" i to je jako lep početak za nekog ko počinje da se bavi ovim poslom.

aleek jpg

Šta za vas znači rad u Politikinom zabavniku, koji je za mnoge bukvalno lektira?

To mi je baš drago da čujem. Video sam da kruži i tvit Bojane Maljević o Politikinom zabavniku, kako je to jedan sjajan časopis i kako, kada bi kupovali Zabavnik, a ne neke razne žute časopise, koliko bi zapravo i ova zemlja bila bolja. Ja se naravno slažem sa tim. Kao i gomila vaših slušalaca ja sam odrastao na Zabavniku i uvek mi je bila čast da radim za njega, jer uvek razmišljam da se kod nekog klinca danas prilikom čitanja dešava ista hemija koja se dešavala kod mene kad sam imao sedam, osam, deset, 15 godina... Ove godine slavim dvadeset godina rada za Politikin zabavnik, 1996. godine mi je izašla prva ilustracija i od onda konstantno radim. Naravno ne uvek istim intenzitetom. Nekad uradim pet, šest ilustracija godišnje, a nekada više, ali ne želim nikada da prestanem. I što je najvažnije, meni je Zabavnik uvek bio poligon na kom sam vežbao nove ilustratorske pristupe i tehnike. Uredništvo nikada nije imalo sugestiju, oni su uvek autoru ostavljali da radi kako on misli da treba, što je veoma lepo, jer onda je na nama da izaberemo put i kako će to nešto da izgleda. Živeo nam Zabavnik što duže može!

Šta se dešava sa nastavkom Tehnotajza?

Mi smo trenutno u jednom zamrznutom periodu što se tiče rada na filmu Prorok 1.0, odnosno drugom delu filma "Tehnotajz: Edit i ja". Kažem u zamrznutom stanju zato što se desila jedna uobičajena priča za srpsku kinematografiju, a to je da smo ostali bez sredstava, pa čekamo da se stvari srede. Dobra stvar je da je skoro trećina filma već završena i da bi, ukoliko se nešto desi, već za dve, tri godine film mogao da se nađe u bioskopima. Do tada moramo da se naoružamo strpljenjem.

Moje sledeće pitanje je baš trebalo da bude da li je teže napraviti film danas ili ranije, ali eto odgovorili ste mi samim tim što skoro nećemo videti nastavak.

Nije toliko vremena prošlo da bi mogli da pričamo o tome da li je teže ili lakše. Naravno da sve zavisi od umešnosti autora, producenata i ljudi koji su sa strane umešani u ceo projekat, tako da tu ima dosta faktora koji doprinose tome. Nekome je verovatno bilo lakše pre dvadeset godina, nekome pre pet, a nekome je možda lakše sada. Mislim da je ipak najvažnije, a i najteže, sam kreativan proces na filmu, ali to opet sve zavisi od totalno desetih razloga.

   Izvor: YouTube Tehnotajz:Edit i ja

U jednom intervjuu sad već davne 2008. godine ste rekli da biste voleli da napravite partizanski animirani film. Da li ste ostali samo na želji?

Nisam ostao na želji. Kako sam ja čovek kompromisa i volim uvek da između jednog i drugog rešenja izaberem oba, to mi se desilo i sa željom o partizanskom filmu. Napravićemo film u kome će jedan deo biti sećanje našeg glavnog junaka iz Drugog svetskog rata i to će biti mali dvominutni segment o bici na Kozari. Ta scena je već završena i silno smo uživali radeći na tome, baš je ispalo onako kako bih ja to voleo da vidim na filmskom platnu. Tako da smo napravili dvominutni segment na temu Partizana i Nemaca.

Prvu priliku da se sretnete sa Aleksom Gajićem imate već od 10. do 18. juna na festivalu Dev9t u Beogradu. Ukoliko vam je želja da napravite strip onda skeč buk pod ruke i pravac na festival!

Tonski razgovor možete poslušati u plejeru.

Jelena Mijatović

 

 

 

 

Možda te još zanima:

.

Blokada Filozofskog fakulteta se nastavlja, profesori ne žele da napuste zgradu

Blokada Filozofskog fakulteta u Novom Sadu se nastavlja, nakon neuspšenih pregovora sa policijom. U zgradi se osim predstavnika Studentskog parlamenta…

.

Filozofski fakultet u Novom Sadu obustavlja sve aktivnosti

Zbog potencijalnog ugrožavanja bezbednosti studenata, njihovog prava na obrazovanje i bezbednost zaposlenih, Filozofski fakultet Univerziteta u Novom Sadu obustavlja sve…

.

Niko ne sme da bude ugrožen zbog svog stava

“Nismo mogli da ćutimo. Došli smo ovde da pošaljemo jasnu poruku da montirani snimci, napadi na bilo koga od nas…

.

Bez rodne ravnopravnosti gubimo potencijal polovine društva

Stavovi, tvrdnje i dezinformacije koji se suprotstavljaju rodnoj ravnopravnosti, odnosno jednom rečju - antirodni narativi, u Srbiji su zastupljeni i…

.

Sajam zapošljavanja u Novom Sadu

Exiem sajam zapošljavanja će biti održan na Fakultetu tehničkih nauka u Novom Sadu, 2. i 3. aprila. Samo neke od…

.

Gen Z posmatra kako njihovi stariji otkrivaju internet i mimove

Ako pitate starije pripadnike Generacije Z, reći će da u početku beše Fejsbuk. Milenijalci će reći da je postojao i…

  • 19:45 Prava stvar
  • 20:00 Superoperater
  • 21:00 Music Mix by Bea

Anketa

U kojoj formi najčešće pratite Oradio?

Oradio logo