Društvo / Aktivizam
Omladinski rad nije dovoljno prepoznat
Prošlo je godinu dana od kako je zanimanje omladinskog radnika zvanično priznato. To bi trebalo da bude prva stepenica ka njihovom uključivanju u institucije sistema. Međutim, pred omladinskim radnicima i institucijama je još puno rada na rešavanju problema koji muče sve koji se bave ovom oblašću.
Kako sami omladinski radnici kažu, institucije još uvek u dovoljnoj meri ne prepoznaju njihov rad. Programi u koje su oni uključeni se najčešće finansiraju putem projekata, što znači da su vremenski ograničeni. Takođe, još uvek se radi i na uspostavljanju okvira kvalifikacija koje omladinski radnik mora da ispuni.
Osim toga, omladiski radnik Nemanja Obradović kao jedan od najvećih izazova na koje nailazi tokom rada na terenu navodi i inforimisanje mladih o programima koji su namenjeni njima.
"Kada objavimo neki Fejsbuk poziv ili event, to apsolutno nema nikakvog efekta. Znači, ti mladi ne dolaze na aktivnosti, to ih prosto ne privlači, a taj prvi nivo aktivacije je izuzetno težak. Moramo da uložimo dosta energije da mlade pridobijemo i da zajedno s njima kreiramo druge aktivnosti. Najbolje se pokazao vršnjački model podrške, gde obučimo jednu grupu mladih na određenu temu, a onda oni znanja šire svojim vršnjacima kroz radionice", objašnjava Nemanja.
Nevladine organizacije koje se bave radom sa mladima okupljene su Nacionalnu asocijaciju praktičara i praktičarki omladinskog rada (NAPOR). Kao najveće dostigunuće u prethodnih godinu dana, koordinatorka za odnose sa javnošću NAPOR-a Nedeljka Borojević ističe početak uvođenja pravila u ovu oblast.
"Za ovih godinu dana promenilo se to što smo otvorili neke nove procese, koji se tiču uređenja mehanizama za zapošljavanje omladinskih radnika. To se pre svega odnosi na uspostavljanje nacionalnog okvira kvalifikacija koji neki omladinski radnik ili radnica treba da ispune, da bi jednog dana kada dođu u službu za zapošljavanje mogli da kažu da imaju te kompetencije", kaže Nedeljka.
Jedna od stvari koje bi trebalo da se urede je i obrazovanje omladinskih radnika. Za sada su diplome koje izdaje NAPOR prepoznate samo na nivou omladinskog sektora, ali ne i od strane državnih institucija. Prema rečima Nedeljke Borojević, u proteklih godinu dana se radilo i na rešavanju ovih pitanja.
"To je nešto što ide paralelno sa procesom koji podrazumeva da se NAPOR akredituje kao zvanično telo koje izdaje diplome o obrazovanju omladinskih radnika, pošto za sada nemamo formalno obrazovanje za omladinske radnike. U praksi, to znači da diploma koju izda NAPOR ne bude prepoznata samo na nivou omladinskog sektora, što je trenutno slučaj, već i na nacionalnom nivou od strane institucija", navodi Nedeljka.
Obuke koje organizuje NAPOR za sada su namenjene samo članovima organizacija koje su uključene u ovu asocijaciju. Do sada je kroz NAPOR-ove obuke prošlo oko 130 omladinskih radnika i radnica. Omladinski radnik Nemanja Obradović kaže da bez profesionalizacije ove struka ne može da napreduje.
"Ono što mi zagovaramo kroz NAPOR je profesionalizacija omladinskih radnika, a to je da omladinski radnici budu obučeni i da oni budu ta tačka koja povezuje, koja je spona između mladih i lokalnih samouprava", tvrdi Nemanja.
Kao ključ za unapređenje omladinskog rada naši sagovornici navode kontinuirani rad sa mladima, a ne situaciju koju imamo danas, kada su mnogi programi ograničenog karaktera zbog načina na koji se finansiraju. Njihova želja je da omladinski radnici budu u svim institucijama ili da one sarađuju sa njima na neki način.
M. L.