...
TRENUTNO05:00 - 10:00Music Mix by Bea

Društvo / Aktivizam

Mladi su saosećajni koliko im društvo dozvoli

28.04.2022.

Možete li sebe da nazovete empatičnim? Imate li taj osećaj i potrebu da pomognete čoveku u nevolji? Možete li da se stavite u njegove cipele i zamislite sebe u istom položaju? Ili možda saosećate selektivno, emocije provlačite kroz filtere i odbijate da se zamislite u nevolji nekoga ko vam nije simpatičan, iz bilo kog razloga?

.

Empatija, saosećanje i spremnost na pomoć karakterne crte su koje imamo urođene od detinjstva, ali one s vremenom i pod različitim društvenim i obrazovnim uticajima, blede i ponekad potpuno nestaju.

Mladima u Srbiji često se lepi etiketa generacije koja je izgubila empatiju i koja ne ume da saoseća sa drugima. Možemo li tako generalizovano govoriti o tome? Možemo li čitav jedan uzrast u okviru našeg društva otpisati predrasudom o manjku saosećanja?

Danci su, kaže sada već čitava serija istraživanja, najsrećnija nacija na svetu. Empatija, kao moćno saosećanja sa drugima, predmet je u njihovim osnovnim školama. To je, kažu oni, način da se stvaraju stabilni i uspešni ljudi i društvo u kojem vredi živeti.

"Empatija je temelj celovitosti ličnosti. Ona znači da mi unesemo drugog u sebe i da razumemo njegove emocije, stanje, razmišljanje. Kada ne bismo bili empatični, bili bismo u svetu bez boja, sa oštrim linijama. Ne bismo uspeli da vidimo lepotu unutarnjeg sveta“, kaže psiholog Aleksandar Šibul.

krv1 jpg

On kaže da nedostatak empatije može da stvori osobe kakav je Šeldon iz "Štrebera", koji ne saoseća sa ljudima, a nema ni smisla za humor.

"Kada smo neempatični, teško da možemo da razumemo humor drugog, a naročito bol drugog. Otvorenost ka iskustvu je važan činilac u razvoju empatičnosti. Većina ima empatiju, ali postoji izvestan procenat ljudi koji je nemaju. Postoji istraživanje koje pokazuje da je tu u pitanju nedostatak gena koji utiče na lučenje nekih proteina u telu“, objašnjava Šibul

Psihijatar Ivica Mladenović ističe da empatija dolazi iz porodice.

"Problematično je, ako se baziramo samo na obrazovanje, da će deca naučiti empatiju u školi. Ona se uči u porodici. Ljudi postaju sve manje saosećajni, a deca posebno, jer se u našem narodu ispoljavanje emocija smatra znakom slabosti. A i kao da se empatijom ometaju mladi ljudi da se vode makijavelističkim principom, da cilj opravdava sve", smatra Mladenović.

U jednom od svojih istraživanja o mladima u Srbiji, gde je pokušan da se izmeri nivo solidarnosti, , "Fondacija Divac“ je zabeležila da su mladi svesni potrebe solidarnosti i da najčešće učestvuju u akcijama, naročito na internetu.

Mladi smatraju da je aktivizam na mrežama dobar način podizanja svesti i deljenja informacija. Veruju da se šerovanjem takvih poziva na društvenim mrežama može doprineti vidljivosti slučajeva kod onih koji im mogu pomoći, pokazalo je istraživanje.

Nevena Mirić je srednjoškolka koja je od grada Mladenovca dobila nagradu kao najhumaniji građanin. Ona se vidljivo istakla među vršnjacima na društvenim mrežama apelujući da se pomogne mnogim ljudima u nevolji.

"Trudim se da osvestim vršnjake da se bave humanitarnim radom, jer je to nešto što vas dovodi u dodir sa drugim ljudima i počinjete da saosećate sa njima. Organizovala sam, sa 12 godina, novac za pomoć drugaru i od tada to radim. Prijatelji mi kažu da im već iskačem iz cipela koliko sam naporna, ali se trudim da podstaknem svoju okolinu da volontira, da pomogne“, kaže Nevena.

empatija2 jpg

O saosećanju, volontiranju i pomoći drugima pričala nam je Frančeska Fornari iz Volonterskog centra Vojvodine.

"Ima mladih koji su u svakom trenutku spremni da pomognu, a ima i onih koji još ne znaju kako bi mogli nekome da pomognu. Nema reči o tome da mladi ne žele da pomažu, ali ih je jako malo spremno da volontira. Nije to njihov problem, već celog društva, koje ne neguje vrednosti poput altruizma“, objašnjav Frančeska.

Ona kaže da ni slučajno ne može da se kaže da mladi danas osećaju manje empatije nego ostali stanovnici Srbije.

"Razlika je samo u tome da mladi imaju više slobodnog vremena, ali razlike u empatiji nema između mladih i odraslih. Razlike postoje među pojedincima, a ne među demografskim grupama“, zaključuje Frančeska.

Celu emisiju "Za i protiv" poslušajte na našem podkastu.

P. K.

Tagovi

Možda te još zanima:

.

Važno je da smo usmereni jedni na druge

Sa psihološkinjom Edit Vereš koja je i koordinatorka projekta Eurogames, ali i predsednica Complexusa - centra za društveni razvoj, razgovarali…

.

Niko ne sme da bude ugrožen zbog svog stava

“Nismo mogli da ćutimo. Došli smo ovde da pošaljemo jasnu poruku da montirani snimci, napadi na bilo koga od nas…

.

Bez rodne ravnopravnosti gubimo potencijal polovine društva

Stavovi, tvrdnje i dezinformacije koji se suprotstavljaju rodnoj ravnopravnosti, odnosno jednom rečju - antirodni narativi, u Srbiji su zastupljeni i…

.

Sajam zapošljavanja u Novom Sadu

Exiem sajam zapošljavanja će biti održan na Fakultetu tehničkih nauka u Novom Sadu, 2. i 3. aprila. Samo neke od…

.

Gen Z posmatra kako njihovi stariji otkrivaju internet i mimove

Ako pitate starije pripadnike Generacije Z, reći će da u početku beše Fejsbuk. Milenijalci će reći da je postojao i…

.

Frankofona pričaonica u Novom Sadu

Francuski institut i EU info point u Novom Sadu, pozivaju vas na frankofonu pričaonicu pod nazivom “Francophonie - Frankofonija” koja…

  • 00:00 Music mix by Anja
  • 05:00 Music Mix by Bea
  • 10:00 Pre podne na O radiju
  • 10:10 Pesma dana

Anketa

U kojoj formi najčešće pratite Oradio?

Oradio logo