...
TRENUTNO10:30 - 10:45Tehnologija

Društvo / Aktivizam

Lopove humanitarce štite "papiri"

16.12.2014.

 "Sve što rade je legalno i nema načina da budu optuženi, jer je sve papirološki ispravno. Oni pronalaze manje humanitarne organizacije ili organizacije za pomoć ljudima koje finansijski loše stoje, i sa njima prave partnerski ugovor. Organizaciji obećavaju veliki novac ali u praksi do njih stiže tek pet do deset procenata donacija, dok 90 odsto ostaje prevarantima. Ugovore sklapaju advokati i u slučaju prekida ugvora organizacije moraju da plate velike odštete, tako da se niko ne usuđuje da progovori.", kažu u "Društvu za borbu protiv prevara".

.

   Pojedini "humanitarni“ radnici, ulični prodavci razglednica, ili "aktivisti" koji od vrata do vrata sakupljaju humanitarnu pomoć imaju sva zvanična dokumenta, što i dalje ne znači da su ono za šta se predstavljaju. "Društvo za borbu protiv prevara" na svom portalu detaljno je objasnilo kako funkcionišu ovakve humanitarne organizacije.

   "Sve što rade je legalno i nema načina da budu optuženi, jer je sve papirološki ispravno. Oni pronalaze manje humanitarne organizacije ili organizacije za pomoć ljudima koje finansijski loše stoje, i sa njima prave partnerski ugovor. Organizaciji obećavaju veliki novac ali u praksi do njih stiže tek pet do deset procenata donacija, dok 90 odsto ostaje prevarantima. Ugovore sklapaju advokati i u slučaju prekida ugvora organizacije moraju da plate velike odštete, tako da se niko ne usuđuje da progovori.", kažu u "Društvu za borbu protiv prevara".

   Prema njihovim rečima, humanitarne organizacije nemaju uvid u poslovanje prevarantskih firmi, pa nikad ne znaju koji deo novca njima pripada.

   Jedan od bivših radnika ovakve organizacije, koji je želeo da ostane anoniman (identitet poznat redakciji) za O radio ispričao je kako funkcioniše njihov način rada.

  "Pre dve godine radio sam za jednu takvu firmu, ali iskreno, još nisam siguran da li su pare otišle u prave ruke. Ne sećam se tačno kako se zvala organizacija, ali znam da smo prikupljali pomoć za decu obolelu od leukemije. Imali su i pečat iz SUP-a, i sve potvrde, ali meni oni nikad nisu ulivali poverenje, te sam napustio posao posle malo više od jednog meseca", kaže naš izvor.

   On kaže da je novac dobijao po učinku, što je bilo oko 500 dinara po danu (nije se radilo svaki dan) u proseku.

   "Imali smo listu na koju smo zapisivali podatke onih koji su dali koliko su mogli. U krajnjoj liniji, veoma neprijatan posao, jer malo ko je spreman da izdvoji koji dinar. Ne možes ni kriviti ljude jer ko zna koliko takvih organizacija im svakodnevno kuca na vrata", zaključio je naš sagovornik i dodao da se iskreno nada da je bar deo novca otišao na pravo mesto.

   U Novom Sadu postoji nekoliko udruženja koji se bave humanitarnim akcijama na ovakav način. A kako to izgleda kada ozbiljne i dokazane organizacije sakupljaju novac, objasnio nam je Igor Bjelić iz udruženja građana “Košnica”.

kosnica jpg

   "Košnica” se, kao udruženje građana, finansira po projektima i privatnim donacijama. Projekte finansiraju Grad, Pokrajina i država, a privatne donacije dolaze iz zemlje ili inostranstva. Poslednji put kada smo radili na poziv građana, to je bilo za poplave i tada smo im uputili poziv da pomognu", rekao je Igor.

   On kaže da, svako ko je uplatio novac, dobija zvanični mejl od organizacije kojim se obaveštava kolika je ukupna suma sakupljena.

   "Potom pratimo fotografijom i videom kako se troši taj novac. Kada je to gotovo, skeniramo račun i šaljemo svim donatorima uz fotografiju i video kao dokaz da je novac otišao na pravo mesto." objašnjava Igor.

   Prva humanitarna akcija pod nazivom “Moto Deda Mrazovi” koju je organizovao Moto Klub (MC) Otpisani iz Sremske Kamenice počela je još davne 2003, a do ideje su došli usled bolesti deteta jednog od članova koji je morao da ostane u dečijoj bolnici preko novogodišnjih praznika. Nekoliko bajkera se tad obuklo u odelo Deda Mraza, skupili ono što je bilo u klupskoj kasi i na odeljene hematologije odneli simbolične poklone.

bajkeri jpg

   Dugogodišnji član MC Otpisani, Jovan Marjanović kaže kako ih nakon 12 godina aktivnog rada ne finansira niko, već sami skupljaju novac.

   "Nas praktično do dana današnjeg niko ne finansira. Jedini izvor finansiranja smo mi sami i sponzorstva koja su bazirana uglavnom na ličnim kontaktima. Do sada smo uspeli da okupimo veliki broj ljudi koji podržavaju ovu akciju pa se broj bajkera Deda Mrazova prošle godine popeo na 120. Aktivno učešće u organizaciji uzeli su i ostali novosadski moto klubovi prvenstveno Moto Klub 'Apostoli'", rekao je Marjanović i dodao da svi koji žele da učestvuju mogu da dođu 28. decembra u 9 časova na plato SPENS-a.

   Lea Kotlica

 

Možda te još zanima:

.

Država ne ulaže u svest o internet prevarama

Milan Bunić je nedavno pokušao da kupi neke veoma jeftine artikle sa nepoznatog sajta na internetu. Njegov pokušaj da uštedi umalo…

.

Ukradeni lični podaci celokupne populacije Brazila

Istraživači Cybernews publikacije otkrili su da su kompromitovani lični i poverljivi podaci stotina miliona Brazilaca, koji zbog toga mogu da postanu…

.

Brat od strica nigerijskog princa

"Želite da zaradite mnogo novca, a da pritom radite od kuće?! "Ko je gledao vaš profil ili stranicu na društvenoj…

.

Oprez pri traženju posla i praksi u inostranstvu

Mladi ljudi željni posla i boljeg života meta su onih koji na brz i lak način izmamljivanjem novca obećavaju luksuz…

.

Reklamacija čuva džep

Društvene mreže koristi 98 odsto mladih u Srbiji, pretežno Fejsbuk. Tu situaciju su iskoristili i oni koji su u tome…

.

Finansiranje projekata kulturnog aktivizma

Regionalna kancelarija za saradnju mladih (RYCO) poziva pojedince i organizacije da se prijave na Drugi javni poziv i daju svoj…

  • 10:10 Pesma dana
  • 10:20 Pre podne na O radiju
  • 10:30 Tehnologija
  • 10:45 Prava stvar
  • 11:00 Radio Grafiti

Anketa

U kojoj formi najčešće pratite Oradio?

Oradio logo