...
TRENUTNO19:45 - 20:00Prava stvar

Društvo / Aktivizam

Jelke s busenom i dalje najekološkije rešenje

07.12.2017.

Procenat zelenila u Novom Sadu se procenjuje na oko pet odsto, a po evropskim standardima morao bi biti na najmanje 20 odsto. Sa Vojvodinom je situacija još alarmantnija. Naša regija ima svega jedan odsto površine pod autohtonim šumama, što je daleko najmanje u celoj Evropi. 

.

Ovih se podataka setimo svake zime kada krene prodaja božićnjih jelki i brojni apeli da se kupuju stabla sa busenom. Stiče se utisak da ovi apeli lagano urođuju plodom, pa je sve manje ljudi koji kupuju sečene jelke, iako ih na pijacama ima u izobilju. Ipak, ta navika se stvara sporo i odavno je jasno da bez restriktivnih mera, seča mladih jelki po šumama Srbije neće tako lako nestati.

Poslednjih godina sve je popularnija kupovina veštačkih, odnosno, plastičnih jelki što je dosta snizilo prodaju prirodnih, ali te jelke su, dugoročno posmatrano mnogo veća opasnost po okolinu jer retko završe u reciklažnom procesu, već završavaju na deponijama i potrebne su hiljade godina da bismo ih se otarasili.

Jelka sa busenom se tako nameće kao logično rešenje, ali kupovinom takvog drveta nismo ni izbliza rešili probleme sa početka ove priče.

jelka jpg

Sonja Konjović iz Pokreta gorana kaže da većina jelki na našem tržištu stižu iz rasadnika i da su specijalno gajene za ovu svrhu.

"Dobro je to što postoje sertifikovane jelke i vi možete proveriti njeno poreklo, pa je na osnovu toga birati. Ima kod nas i jelki koje su nelegalno sečene na Fruškoj gori i drugim mestima u Srbiji, pa treba obratiti pažnju ima li svaka ta jelka koja se prodaje sertifikat sa pečatom. Iako se seku samo vrhovi jelki u šumama, ljudi ne shvataju da će to drvo najverovatnije da se osuši", upozorava Sonja.

Prema njenim rečima, jelke sa busenom su uvek dobro rešenje, kao i veštačke jelke, ali obe vrste imaju svojih negativnih strana.

"Plastične jelke mogu da traju dugo, one potpuno menjaju prirodne jelke, ali je njihova reciklaža u Srbiji skoro nemoguća, pa zbog toga nisu idealne. S druge strane, jelke sa busenom mogu da se vrate u prirodu, ali ljudi moraju da znaju kako da ih održavaju dok su im u stanovima, jer postoji mogućnost da se neće primiti pri ponovnom sađenju", objašnjava Sonja.

Poseban problem predstavlja zakon u Srbiji koji zabranjuje sadnju drveća građanima na javnim površinama. JP "Gradsko zelenilo" iz Novog Sada proteklih godina imalo je program vraćanja jelki koje je kasnije raspoređivalo po gradskim blokovima i time dodatno ozelenjivalo okolinu. Portparol Gradskog zelenila Ivan Nožinić za Oradio je rekao da ove godine te akcije, na žalost, neće biti, jer se njihov rasadnik seli na novu lokaciju i trenutno nema uslova za tu akciju. To, naravno, ne znači da akcija neće biti nastavljena narednih godina.

To Novosađane ove godine stavlja u nezgodnu situaciju, ali Sonja Konjović kaže da uvek mogu da se obrate Pokretu gorana za savet o sadnji ili da se raspitaju u školama i zabavištima, trebaju li im jelke za dvorišta.

Jedan od podataka organizacije "Greenpeace" više od 200 miliona jelki kupi se pred svaku novu godinu širom sveta, a čak 150 miliona na kraju završi u smeću. U onih preostalih 50 miliona nalaze se jelke koje na kraju posluže za ogrev, budu reciklirane tako što se od njih pravi kompost, a tek nekih 10 miliona jelki na neki način potraži svoj put nazad do prirode kroz razne akcije pošumljavanja, vraćanja u rasadnike, otkupa itd.

U Hrvatskoj su se pojavili rasadnici koji iznajmljuju jelke. Jelku uz nadoknadu odnesete kući, dobijete detaljna uputstva kako je sačuvati i na kraju je vratite u rasadnik gde se ponovo sadi.

jelka

Pojedine zemlje u Evropi, naročito one bogate rečnim tokovima imaju servise za otkup božićnjih jelki s busenom. Kada ih za simboličnu sumu otkupe od građana, presađuju ih uz vodotokove kako bi umanjili eroziju tla. Za te organizacije ovakav vid pribavljanja drveća je najjeftiniji, a građani imaju priliku da učine nešto korisno sa jelkom, umesto da je jednostavno odbace.

Primera radi, u Berlinu, Londonu i većini skandinavskih gradova postoje posebne zone u koje možete otići i sami zasaditi jelku. Ako to niste u stanju, ovi gradovi poseduju službe koje će to učiniti za vas.

Sonja kaže da su to sve dobra rešenja i da bi se većina mogla primeniti u Srbiji.

"Prvo bismo mi samo morali da menjamo svoj odnos prema okolini, a onda i država da učini ono što mora. Poglavlje 27 u pristupanju Srbije Evropskoj uniji reguliše ovu oblast i država će morati ozbiljno da preuredi zakone i ekološke standarde, a posle u primeni tih zakona i da okolinu približi evropskim standardima", kaže Sonja.

Šta sve možemo učiniti sa prazničnim jelkama, kako ih sačuvati od sušenja i na koji način ih posaditi poslušajte u podkastu emisije "Za i protiv".

Petar Klaić

Možda te još zanima:

.

Blokada Filozofskog fakulteta se nastavlja, profesori ne žele da napuste zgradu

Blokada Filozofskog fakulteta u Novom Sadu se nastavlja, nakon neuspšenih pregovora sa policijom. U zgradi se osim predstavnika Studentskog parlamenta…

.

Filozofski fakultet u Novom Sadu obustavlja sve aktivnosti

Zbog potencijalnog ugrožavanja bezbednosti studenata, njihovog prava na obrazovanje i bezbednost zaposlenih, Filozofski fakultet Univerziteta u Novom Sadu obustavlja sve…

.

Niko ne sme da bude ugrožen zbog svog stava

“Nismo mogli da ćutimo. Došli smo ovde da pošaljemo jasnu poruku da montirani snimci, napadi na bilo koga od nas…

.

Bez rodne ravnopravnosti gubimo potencijal polovine društva

Stavovi, tvrdnje i dezinformacije koji se suprotstavljaju rodnoj ravnopravnosti, odnosno jednom rečju - antirodni narativi, u Srbiji su zastupljeni i…

.

Sajam zapošljavanja u Novom Sadu

Exiem sajam zapošljavanja će biti održan na Fakultetu tehničkih nauka u Novom Sadu, 2. i 3. aprila. Samo neke od…

.

Gen Z posmatra kako njihovi stariji otkrivaju internet i mimove

Ako pitate starije pripadnike Generacije Z, reći će da u početku beše Fejsbuk. Milenijalci će reći da je postojao i…

  • 19:20 Tehnologija
  • 19:30 Pesma dana
  • 19:45 Prava stvar
  • 20:00 Superoperater
  • 21:00 Music Mix by Bea

Anketa

U kojoj formi najčešće pratite Oradio?

Oradio logo