Društvo / Intervju
Sterijino pozorje u doba marginalizacije kulture
Žiri Sterijinog konkursa jednoglasno je nagradio dramu "Robinzon Kruso da je bio biseksualka sa šest Petka" autorke Mine Milošević, uz preporuke za tekstove "Brzina svetlosti" Nikole Petrovića i "Hrvatski Mefisto" Mirjane Medojević.

roglašen je dobitnik glavne nagrade za originalni domaći dramski tekst. Šta ovaj rezultat konkursa znači i šta nas očekuje u narednom periodu?
Konkurs za najbolji originalni domaći dramski tekst traje već dvadeset godina i predstavlja najvažniji konkurs ove vrste u našoj zemlji. Na taj način Sterijino pozorje ispunjava svoju misiju – razvoj, afirmaciju i promociju savremene domaće dramske književnosti. Svake godine prijavi se pedeset do šezdeset tekstova, nekada i više, što pokazuje veliko interesovanje autora. Posebno raduje što se sve više mladih, neafirmisanih pisaca uključuje. Mi smo već uveliko u pripremama za 71. festival, a selektor Svetislav Goncić privodi kraju svoj deo posla. Krajem meseca biće objavljena selekcija predstava, nakon čega krećemo u realizaciju.
Šta biste posebno apostrofirali u vezi sa predstojećim festivalom?
Nažalost, nisu to lepe vesti. Globalno gledano, kultura se gura na margine, a sredstva za organizaciju velikih festivala uvek nedostaju. Ipak, Sterijino pozorje je najvažniji pozorišni festival na prostorima bivše Jugoslavije i mi se trudimo da, uprkos okolnostima, organizujemo bogat program i pravi praznik pozorišta, kakav je bio svih prethodnih sedam decenija.

Kako biste okarakterisali repertoar ovogodišnjeg festivala?
Vidljiv je manji broj predstava, produkcija je skromnija nego ranijih godina. Ipak, selektor je odgledao oko četrdeset predstava iz regiona, rađenih po delima naših autora. Nema zajedničke crte – tematski i estetski predstave su vrlo različite. Dobro je što ima dosta praizvedbi, jer domaće pozorište ne može postojati bez domaćeg autora. Tematike su raznolike: od istorijskih i mitoloških preispitivanja do savremenih društvenih fenomena. Važno je da je zanemarljivo mali broj predstava pamfletskog, dnevno-političkog karaktera. Najbolje je kada predstava umetnički i estetski progovara o vremenu u kojem živimo.

Kada i gde će se festival održati?
Od 26. maja do 3. juna, u našem tradicionalnom terminu. Programi će se odvijati u Srpskom narodnom pozorištu, ali i u Novosadskom pozorištu, Pozorištu mladih, Akademiji umetnosti i Kulturnom centru Novog Sada. Tada zauzimamo mnoge kulturne prostore u gradu, jer je program bogat i raznovrstan.
Šta publika može očekivati od pratećih programa?
Pored takmičarskog i pratećeg programa, tu su tribine, okrugli stolovi i izložbe. Ove godine posebno izdvajam dve značajne izložbe, među njima i trijenalnu „Pozorište u fotografskoj umetnosti“ pod patronatom Svetske asocijacije fotografa, koja traje već više od pola veka i okuplja stotine autora iz celog sveta. Uz sve to, Novi Sad će tih dana ponovo biti pozorišna prestonica ovog dela Evrope.
Razgovor s Miroslavom poslušajte u plejeru:
Aleksandar Bujić
fotografije: Arhiva Sterijinog pozorja







