...
TRENUTNO00:00 - 05:00Music Mix by Bea

Društvo / Obrazovanje

Jedan čas o Holokaustu mladima nije dovoljan

11.03.2021.

Znanje mladih u Srbiji, ali i celom regionu, o Holokaustu moralo bi biti na većem nivou i obrazovni sistem bi morao za to da se postara, zaključak je istoričara koji su gostovali u emisiji "Za i protiv" na Oradiju. Najveći zločin u istoriji, u kojem je za samo četiri i po godine ubijeno je 15 miliona civila, od čega  najviše Jevreja, Roma, Jugoslovena, Poljak, danas se u gimnazijama u Srbiji obrađuje u jednom času uz još eventualno jedan čas posvećen genocidu u ratu. To, svakako, nije dovoljno da se novim generacijama usadi sećanje na Holokaust, a još manje je dovoljno da u njima probudi preko potrebnu empatiju i razvije kritičko mišljenje o ovim zločinima, kako kasnije ne bi bili žrtve manipulacija.

.

Viši kustos iz Spomen parka "Kragujevački oktobar" Marko Terzić za Oradio kaže da je učenje o zločinima u Drugom svetskom ratu poslednjih godina palo u zapećak, a naročito njegov deo o nacističkim zločinima.

"Veliki broj mladih obiđe naš muzej svake godine i tu vidimo kako izgleda naša misija. Zadatak muzeja kakav je naš u Kragujevcu jeste da proizvede neku vrstu empatije i mudrosti, odnosa prema nasleđu nacizma i fašizma koje je dovelo do stradanja", kaže Terzić.

Prema njegovim rečima, učenici iz Srbije imaju određena predznanja o tome šta se događalo u Šumaricama u vreme Drugog svetskog rata, ali su u dubokom mitlogiziranom delu koje potiče iz nekih porodičnih priča.

"Mnogo manje se njihovo predznanje oslanja na učenje u školama. Dešava se da deca radikalno pomešaju kontekste o tome ko je stradao i kako je došlo do toga. Naš posao je da im to znanje pozicioniramo. Činjenica je da se u školama o ovome ne uči na pravi način, trebalo bio mnogo ozbiljnije da se pristupi tome. Jevreji imaju čitav program o tome kako učiti o Holokaustu, da se proizvede spoznanje, empatija i mudrost", tvrdi Terzić.

spomenik kragujevac jpg

Spomenik u Šumaricama, foto: wikipedia

Istoričar i direktor "Instituta za primenjenu istoriju" Milovan Pisarri kaže da postoji ozbiljna razlika u lekcijama koje se uče iz istorijskih udžbenika jedan čas godišnje i poseta logorima i drugim stratištima iz perioda Drugog svetskog rata. On kaže da je obrazovni sistem prestao da neguje jedan od najvažnijih segmenata učenja o Holokaustu, a to je izazivanje empatije.

"U srednjim školama Holokaust i ratni zločini jesu prisutni u udžbenicima, ali ne dovoljno. Sa druge strane u školama se te teme teško mogu obraditi na odgovarajući način, zbog nedostatka vremena. No, poslednjioh godina, mnoge organizacije i nastavnici organizovali su dodatne udžbenike i kurseve posvećene Holokaustu. To može biti od velike koristi, kako za obrazovanje mladih, a onda i nastavnika", kaže Pisarri.

Prema njegovim rečima Institut za primenjenu istoriju organizuje seminare za nastavnike o Holokaustu i namenjeni su nastavnicima koji zaista žele da se unaprede u ovoj oblasti.

"Pokušavamo da učimo mlade ljude van škola o tome, tako što ih vodimo na mesta stradanja u Srbiji, a organizujemo i putovanje od Beograda preko Berlina do Norveške, putem na kojem su mnogi Srbi stradali na prinudnom radu", objašnjava Pisarri.

holocaust2 jpg

Naš sagovornik kaže da nije dovoljno pročitati lekciju, odlazak na mesto stradanja ostavlja nemerljivo jači utisak na mlade.

"Vidi se snažan utisak na njih, to se vidi kroz pažnju koja je nepodeljena i kroz pitanja, jer naša diskusaja na kraju traje i duže od posete. Takvo učešće se ne dobija u učionici", kaže Pisarri.

Da se Holokaust ne izučava dovoljno, a da gimnazijalci i drugi srednjoškolci odlaze sa samo delimičnim znanjem o ovoj temi na dalje školovanje, slaže se i nastavnik istorije Zoran Milošević.

"Ako govorimo o gimnazijskom obrazovanju, Holokaust se izučava u trećoj ili četvrtoj godini, zavisno od smera i to po jedan čas. Život pod okupacijom i logorske sisteme u Srbiji i Jugoslaviji predajemo još na jednom času. To svakako nije dovoljno. Poseban problem je to što se ova lekcija izučava u aprilu ili maju, u periodu kada maturanti više misle na prijemne ispite za fakultete i lekcije iz istorije im nisu ni blizu prioriteta", kaže Milošević.

Povremeno se u Srbiji na temu Holokausta održavaju i javni časovi. Jedan od njih držao je gimnazijalac Vladimir Mijatović koji ističe da  su javni časovi o ovoj temi važni i za učenike, ali i za sve građane.

"Važno je da učimo o ovome i da ponavljamo što češće kako nam se takva istorija ne bi ponavljala, a i kako bismo postali najbolje verzije sebe. Mnogo mi znače ovakvi javni časovi, jer se na njima vidi koliko je ljudima potrebno da slušaju i razgovaraju o ovakvim temama", kaže Vladimir.

Više o ovoj temi poslušajte u emisiji "Za i protiv" na našem podkastu.


P. K. 

fotografije: pexels.com

Možda te još zanima:

.

Stringeri - krupni kadar sa prve linije fronta

Posao stringera nije dobro poznat široj javnosti. Reč je najčšće o visoko profesionalnim novinarima, fotoreporterima, ljudima koji svoj životni poziv,…

.

Poziv mladima da od zaborava otmu Staro Sajmište

Slobodna zona poziva srednjoškolce iz Srbije da učestvuju u multimedijalnom projektu "Svetlost svitaca". Ovaj projekat bi trebalo da mladima ukaže…

.

Zašto se mladima nedovoljno priča o Holokaustu?

O Holokaustu se uči u školama. Povremeno, obično kada su u pitanju datumi koji se obeležavaju i mediji o tome…

.

Stripovi koji uče o Holokaustu

Međunarodni je dan sećanja na žrtve Holokausta. Stara izreka kaže da je na ponavljanje istih grešaka osuđen svako ko te…

.

Srednjoškolci pohađaju sekcije u velikom broju

Privatne škole jezika, sporta, glume, muzike i mnogih drugih oblasti svake godine imaju sve više mladih polaznika. Gotovo svako može…

.

Projekti mobilnosti u opštem obrazovanju

Kao podršku predstavnicima i zaposlenima obrazovnih ustanova opšteg obrazovanja, zainteresovanim za učešće u Erazmus+ projektima mobilnosti, Fondacija Tempus organizuje vebinar…

  • 00:00 Music Mix by Bea
  • 05:00 Music mix by Anja
  • 10:00 Pre podne na O radiju

Anketa

U kojoj formi najčešće pratite Oradio?

Oradio logo