...
TRENUTNO00:00 - 06:00Music mix by Anja

Društvo / Aktivizam

Šesti oktobar je i mladima etalon za propuštene šanse

06.10.2022.

Od petooktobarskih promena prošle su 22 godine. Dan kada je protestima okončana vladavina tadašnjeg predsednika Savezne Republike Jugoslavije (SRJ) Slobodana Miloševića, usledio je posle ubedljive pobede kandidata Demokratske opozicije Srbije Vojislava Koštunice na izborima održanim 24. septembra. Izborima čije rezultate Milošević nije želeo da prizna.

.

Posle 5. usledio je 6. oktobar i s godinama postao sinonim za propuštenu šansu da Srbija postane uređena demokratska zemlja. Zato se danas, najčešće u besu i pominju neki budući šesti oktobri koji bi trebalo da izgledaju bitno drugačije.

Istoričar i aktivista Đorđe Majtorović kaže da se dobro seća energije koja je tada bila zarazna.

"I mi kao trinejdžeri smo mogli to da osetimo i shvatali smo da mora doći do nekih promena. Nikuda nismo putovali, videli smo koliko se muče naši roditelji. Nakon promena, svi smo bili neko vreme optimistični, ali polako je to počelo da splašnjava. Promene se jesu dešavale, ali politička situacija je postala komplikovana i propuštena je prilika da se sistem uozbilji, a ne samo da se smene pojedinci", kaže Đorđe.

oktobar2 jpg jpg

Prema njegovim rečima, političke snage koje su poražene 5. oktobra vratile su se i korumpirani sistem je preživeo.

"Možemo reći da je 6. oktobar simbol promena koje se nisu desile", kaže Đorđe.

O propuštenim šansama 6. oktobra, kao i o mladalačkoj percepciji tog sudbonosnog dana govorila nam je i Milijana Pejić iz KOMS-a.

"Mislim da je 6. oktobar simbol za očekivanu promenu i povratak poverenja u institucije. E sad, koliko smo za dvadeset godina uspeli da povratimo poverenje u institucije, teško je reći. Mi to stalno pitamo mlade u našim istraživanjima i ispostavlja se da izbori u Srbiji nisu pošteni, jer to misli 72 odsto mladih. Mladi ne veruju institucijama i mi to vidimo već pet godina u istraživanjima, nijedna institucija nije dobila veću ocenu od dvojke, baš kao i političari pojedinačno", kaže Milijana.

Ona napominje da mladi slušaju priče o 5. oktobru, ali ga nisu doživeli i ne shvataju uzroke koji su doveli do nezadovoljstva naroda.

"Oni osećaju tranzicioni period i to koliko nam je demokratija krhka", kaže Milijana.

Mladi rođeni posle 2000. godine nemaju sećanja na petooktobarsku revoluciju. Dobar deo njih nema ni mišljenje o toj temi, jer je apolitičnost danas preovlađujuća u tom uzrastu.

Davor Stefanović iz aktiva CK 13 kaže da trenutno tu nema mnogo pomoći, jer mlade uglavnom ne zanima ni sadašnji politički trenutak, a kamo li neki prošli.

"Za moju generaciju, ni 5. ni 6. oktobar ne znače puno, jer je veliki deo nje apolitičan. Oni koji su politički svesni ili aktivni, to vide kao propušteni momenat kada nismo uradili stvari kako treba i da nam je potreban neki novi 6. oktobar", kaže Davor.

On napominje da trenutno ne postoji volja u njegovoj generaciji da se pobuni i da im je lakše da odu iz zemlje nego da se upuštaju u borbu, poučeni iskustvima svojih roditelja.

O mladima i njihovom odnosu prema 5. i 6. oktobru govorio je i sociolog Dario Hajrić. Prema njegovim rečima, mlađe generacije o tome mahom slušaju od aktivnih učesnika, koji su u velikoj meri razočarani izostankom "6. oktobra" koji služi kao naziv za strukturne promene koje se nisu desile.

"To razočaranje je opravdano i predstavlja preovlađujući osećaj kada se govori o tom periodu. Na to se nadovezuje poruka sadašnjih vlasti da je 5. oktobar predstavljao neku vrstu političkog nasilja, da je dirigovan spolja i da je unapred bio osuđen na propast. Ta vrsta signala služi da iskomunicira da su promene odozdo teške ili nemoguće, da su ishod manipulacija i da ne treba pokušavati da inapravimo", kaže Hajrić.

protest jpg

On smatra da mlađe generacije ne žele da ponavljaju greške prethodnika i to je dobro.

"Poruka treba da bude da ne možemo da se oslonimo na političku klasu da sama sebe razvlasti i da u retkim istorijskim prilikama kada nam se ukaže šansa da direktno menjamo državu idemo do kraja, bez stranačkih posrednika i odlaganja", navodi Dario.

Kompletnu emisiju "Za i protiv" o šestom oktobru poslušajte na našem podkastu:

P. K.

Tagovi

Možda te još zanima:

.

Ljubav na prvi "svajp“ ili velika iluzija?

Da li se prava ljubav može pronaći samo jednim pokretom prsta po ekranu ili su aplikacije za upoznavanje postale "digitalni…

.

Kratak vodič kroz mentalnu higijenu: Zašto su nam instant recepti za sreću pogrešni?

Svedoci smo da nam se pri svakoj poseti društvenim mrežama nude sadržaji savršeno oblikovanih ljudi koji nas savetuju kako da…

.

Petnaest godina KOMS-a: Koliko se promenio položaj mladih

Krovna organizacija mladih Srbije, najveći savez udruženja mladih i za mlade, obeležila je 15 godina postojanja. KOMS okuplja 106 udruženja…

.

Izazovi i putevi mladih umetnika u eri tehnologije

Umetnost i mladi, to je veza koja oblikuje budućnost društva. Ona se gradi kroz obrazovanje, kreativne puteve i izazove koje…

.

Introspekcija kao sigurno mesto: Izložba Anje Preradović u Galeriji SULUV

Mlada novosadska umetnica Anja Preradović u Galeriji SULUV predstavlja izložbu “Introspekcija“, koja će biti otvorena od 18. februara do 6.…

.

Mladi biraju novinare, ne redakcije – poverenje u klasične medije na istorijskom minimumu

Tradicionalni mediji sve teže stižu do mlade publike, koja želi da bude informisana, ali na alternativne načine, pokazalo je istraživanje…

  • 00:00 Music mix by Anja
  • 06:00 Music Mix by Bea
  • 11:00 Radio Gruvanje

Anketa

Šta ti najviše krade vreme u svakodnevnom živofu?

Oradio logo