...
TRENUTNO05:00 - 10:00Music mix by Anja

Društvo / Zdravlje

Postpraznična depresija nije psihološki poremećaj

17.01.2019.

U Srbiji od depresije boluje pet odsto stanovništva, a kako je broj obolelih iz godine u godinu u porastu, do 2030. godine se očekuje da će to postati vodeća svetska bolest. Depresija je globalni zdravstveni problem. Stiče se, međutim, utisak da se taj procenat drastično povećava u vreme praznika.

.

Pad raspoloženja, bezvoljnost, negativna procena sebe, okruženja i budućnosti, razdražljivost, neki su od simptoma postpraznične depresije, zbog koje sve više građana traži stručnu pomoć. Stručne službe i nevladine organizacije koje se bave psihološkom pomoći, tokom praznika imaju značajno više poziva nego u nekim drugim periodima godine.

Nekada smo o prazničnoj i postprazničnoj depresiji gledali i slušali samo u stranim filmovima, ali sada se taj termin ustalio i kod nas.

Za razliku od kliničke depresije koja je jedan od najvećih problema današnjice, postpraznična verzija ovog problema je nešto oko čega su još uvek podeljena mišljenja. Radi li se o ozbiljnom zdravstvenom problemu ili poteškoćama sa mišljenjem o sebi, pričali smo u emisiji "Za i protiv" koju možete preslušati ovde:

Psihološkinja Sandra Golubović kaže da mnoga istraživanja ukazuju na pad raspoloženja kod ljudi u celom svetu.

"Da bi se ta pojava nekako okarakterisala, koristi se izraz 'postpraznična depresija'. Sam termin podseća na psihijatrijsku dijagnozu, ali zasigurno to ona nije. Ova kovanica nastala je sa namerom da se objasni skup neprijatnih emocija koje se javljaju kod većine u prazničnim danima. Većina nas se posle praznika suočava sa neprijatnjim osećanjima koja podsećaju na depresiju, ali to ovde nije slučaj", kaže Sandra.

Sa njom se slaže klinički psiholog Radomir Belopavlović koji kaže da postporaznična depresija nije pojava iz spektra psihičkih poremećaja.

"Uzroci tih negativnih emocija mogu biti različiti. Tokom praznika ne živimo najzdravije, svodimo račune, ne idemo na posao ili fakultet, a onda se ponovo vraćamo u svakodnevne obaveze što ume da bude stresno. Pre Nove godine očekivanja su visoka, svi su srećni i raspoloženi, a onda odjednom idu od 100 do nula. Očekivanja su pokošena, ljudi nisu prisutni oko nas i grubo se vraćamo u stvarnost. To sve može dovesti do osećaja izolacije, potištenosti i sličnih negativnih osećanja", objašnjava Radomir.

radomirbelopavlovic jpg

Prema njegovim rečima, postpraznična depresija se potpuno razlikuje od kliničke depresije.

"Šta god se osobi dešava u tom prazničnom periodu on se uvek nekako vrati. Kod kliničke depresije se tone sve dublje i dublje i sve je teže vratiti se. Razmišljanje o suicidu, osećaji besmisla ili inferiornosti, stvari su koje retko viđamo u postprazničnoj depresiji. Čak smatram da je izraz 'depresija' prejak za ovakvu vrstu stanja", kaže Belopavlović.

Postoji mnogo načina da prevaziđemo postprazničnu depresiju i od psihologa do psihologa mogu se sresti različiti saveti. Sandra Golubović predlaže metodu koja može biti učinkovita ukoliko ste posvećeni.

"Poželjno je da svako naporavi neku vrstu liste prijatnih i pozitivnih ishoda sa kojima se suočavao u toku prethodne godine. Treba da prepozna svoj doprinos da ti ishodi budu pozitivni. Tako će naučiti da realno vrednuje svoju ulogu u događajima i moći će konstruktivnije da prilazi novim planovima i suočavanju sa ljudima", kaže Sandra.

Za racionalan pogled na naša postignuća, kao metod prevazilaženja krize, zalaže se i Radomir Belopavlović.

"To je dobar savet. Realno i racionalno vrednovanje može biti značajan momenat, jer zbog smanjenog raspoloženja, može da nam se čini da nismo bili dovoljno dobri, da malo krivimo naše sposobnosti i zasluge. Fizičke aktivnosti mogu da pomognu. Ne može se dati neki specifičan savet koji važi za sve ljude, ali moj savet bi bio da uložimo pojačan trud tih dana, kako bismo vratili neke stvari na svoje mesto. Pomaže i pojačana socijalizacija, jer je socijalna podrška poznata kao jedna od najvažćnijih u zaštiti mentalnog zdravlja", kaže Belopavlović.

Što se statistike tiče, ona je poražavajuća – svaki četvrti omladinac koji se obrati za pomoć u nekoj od specijalizovanih psihijatrijskih ustanova biva identifikovan kao depresivan. Na godišnjem nivou ta cifra dostigne više hiljada mladih. Depresija se kod mladih teže se prepoznaje, pre svega zbog tog što se njeni simptomi razlikuju od onih kod odraslih. Manifestovanje mladalačke depresije uključuje normalno funkcionisanje, bez ili teško prepoznatljivih spoljnih simptoma. Mladi su uvek nasmejani i to je "depresija sa osmehom na licu."

depresija2 jpeg

Posledice ignorisanja ili neblagovremenog uočavanja ovog problema kod mlade osobe može dovesti do neuspeha u školi, odavanju alkoholu ili psihoaktivnim supstancama, povlačenju iz društva, delinkventnog ponašanja, pa čak i do počinjenog suicida.

Radomir kaže da je kod kliničke depresije najvažnije potražiti stručnu pomoć, jer se radi o poremećaju iz kojeg je gotovo nemoguće izvući se samostalno.

"Živimo u društvu koje je generalno loše informisano o mentalnom zdravlju i o ulozi psihologa ili terapeuta, a sami poremećaji za sobom vuku neku vrstu stigme. Klinička depresija je mentalni poremećaj koja ima psihološku, biološku i socijalnu osnovu, ima određene simptome poput teškog depresivnog raspoloženja, odsustva uživanja, preteranog osećaja krivice za stvari za koje niste nužno krivi, različite fiziološke promene. Taj poremećaj može u potpunosti da odvoji osobu od realnosti", objašnjava Radomir.

On poručuje mladima da obrate pažnju na bliske osobe za koje misle da prolaze kroz probleme i da reaguju na vreme, ali i da obavezno potraže posihološku pomoć kada osete neki od simptoma depresije.

"Sve se više priča o tome i to je dobro, ali još uvek je nedovoljno. Potrebna nam je mnogo veća svest o mentalnim poremećajima i načinima prevencije i lečenja, a to je zadatak svih nas: i škole i medija i stručnjaka", kaže Belopavlović

P.K.

Možda te još zanima:

.

Petru Klaiću godišnja nagrada NDNV za analitičko novinarstvo

Novinar O radija Petar Klaić, dobitnik je ovogodišnje nagrade Nezavisnog društva novinara Vojvodine (NDNV) za analitičko novinarstvo, jer, kako je…

.

Dobre vesti!!!

Generalni direktor Radio televizije Vojvodine Goran Karadžić saopštio je redakciji Oradija da naša energija ne može da se zanemari i da možemo…

.

Neizvesna budućnost Oradija

Prethodnih dana sve vas, kao i redakciju Oradija, neprijatno je iznenadila vest objavljena u drugim medijima da će platforma oradio.rs…

.

Preuzmi iOS aplikaciju Oradija!

Oradio sada možeš da pratiš i preko iOS aplikacije. Za razliku od dosadašnjeg plejera koji je postojao u app store-u, sada…

.

Oradio ponovo dobio odlične ocene za izveštavanje o mladima

Krovna organizacija mladih Srbije (KOMS) objavila je istraživanje "Mladi u medijskom ogledalu 2022", koje između ostalog analizira i sadržaj omladinskih…

.

Bas i stega: I dalje "Na istom putu“

Retko se dešava da novosadska publika verno prati određeni bend i njihove nastupe, bez obzira na vremenske prilike. Uglavnom se…

  • 00:00 Music Mix by Bea
  • 05:00 Music mix by Anja
  • 10:00 Pre podne na O radiju
  • 10:10 Pesma dana

Anketa

U kojoj formi najčešće pratite Oradio?

Oradio logo