...
TRENUTNO00:00 - 05:00Music mix by Anja

Društvo / Obrazovanje

Prekvalifikacija može biti svačija nova šansa

20.12.2018.

Školovanje je proces koji nas priprema za poslove kojima ćemo se baviti jednog dana, ali se sve češće događa da baš u misiji koju ima – ne uspeva. U tom dugom procesu dešava se da neko zakaže. Mi sa nerealnim željama, nedovoljno obavešteni i lenji, ili školski sistem koji već decenijama školuje mlade ljude za profile koji ne postoje na terenu, a može to biti i privreda koja ne ume da nametne sopstvene potrebe lenjom školskom sistemu.

.

Po završetku srednje škole ili fakulteta sve je više diplomaca i maturanata koji će provesti narednih nekoliko godina tražeći posao u struci. Zatim će pokušavati da pronađu bilo šta srodno, a onda će shvatiti da posla možda i ima, ali u oblastima o kojima oni trenutno pojma nemaju.

Sve i da je sistem uređen najbolje moguće, posla u Srbiji nema mnogo i valja se ozbiljno potruditi kako biste ga pronašli, a onda i zadržali.

Celu emisiju "Za i protiv" o prekvalifikacijama i traženju druge šanse za posao poslušajte u plejeru.

 

Kada u google ukucate termin „Prekvalifikacija“, u najvećem broju slučajeva, na prvoj stranici, izaći će vam većinom obuke za IT sektor. Ova oblast u ekspanziji je proteklih godina i IT industrija večito traga za novim talentima i radnicima. Nekoliko državnih i privatnih fakulteta školuju ljude za većinu poslovnih profila iz tog sveta, ali je potražnja tolika da je moguće i završiti neki od kurseva i pravi zanat dopeći na probnom radu.

U našoj zemlji postoji na desetine dodatnih kurseva i prekvalifikacija iz IT sektora koje se ne plaćaju. Postoji još više obuka za koje je potrebno izdvojiti ozbiljan novac, samo je pitanje za koju opciju ste sposobni. Od besplatnih kurseva izdvojio se onaj na ETF-u u Beogradu. Oni su zajedno sa Nacionalnom službom za zapošljavanje do sada doškolovali veliki broj budućih programera

Sandra Jaković je postala Java juniorka programerka.

"Ja nisam ušla u to da bih imala šta da radim već zato što je to vremenom postala moja strast, tako da jedva čekam da krenem da radim sa ljudima koji su stručni. Poslodavci su ovaj kurs prepoznali kao pozitvnu stvar jer smatraju da smo više motivisni od drugih da dobijemo radno mesto", objašnjava Sandra.

I njen kolega Srđan Dragović odlučio je da menja poslovni profil i okuša sreću tamo gde još uvek ima dovoljno prostora. Ovo je njegovo iskustvo sa prekvalifikacije.

"Moja očekivanja pre početka obuke bila su visoka jer je ova institucija poznata u svetu. Ovo je korak ka tome  da nastavim da se bavim onim što želim da radim u životu. Suština je da radite ono što volite, a ja volim programiranje", kaže Srđan

doobuka3 jpeg

Koliki je problem to što sistem školuje decu za nepostojeće radne profile pokazuju i podaci po kojima je u Srbiji samo na državnim fakultetima evidentirano 139 zanimanja koja ne postoje u zvaničnom šifarniku zanimanja. Plan države je da, prema strategiji, do 2020. godine stekne oko 40 procenata visokoobrazovane populacije, problem je međutim što ne postoji tržišna potreba za tim kvotama.

Sadašnji šifarnik zanimanja potiče iz 1998. i nije usaglašen sa Zakonom o visokom obrazovanju iz 2005. zbog čega su neka zanimanja po bolonjskom procesu zapravo nepostojeća. Slična je situacija sa srednjim školama i zbog toga se sve više javlja potreba za prekvalifikacijama.

Edukativni centar iz Novog Sada verovatno je najveća institucija na Balkanu koja se bavi pripremom odraslih za neke nove veštine i poslovne profile.

Osnovala ga je Vlada Vojvodine uz pomoć Republike Austrije i kroz njihove programe prošle su hiljade ljudi koji su nakon toga znatno povećali sopstvene šanse za pronalaženje pristojnog posla.

Razgovarali smo sa Teodorom Miljušem iz Edukativnog centra o tome koji su im najpopularniji kursevi trenutno.

"Najpopularnije su nam jezičke obuke, engleski i nemački. Kod nas se mogu steći b2 diplome. Uz to, popularne su i IT obuke, konkretno – programiranje. Od zanata najviše se traži kurs zavarivanja i gerontonegovatelja jer su to profili koji nedostaju na tržištu rada", objašnjava Teodor.

Jasno je da u Edukativni centar dolaze ljudi rešeni da promene nešto u svom životu i okušaju sreću sa nekim od poslova za koje pre toga nisu bili spremni. Teodora smo pitali s kakvom motivacijom oni dolaze.

"Njihova motivacija je veoma visoka. Oni su ovde ne zato što ih neko tera već zato što su odlučili da nauče neku novu veštinu. U suštini statistika nalaže da kod nas većina polaznika završava kurseve sa zadovoljavajućim uspehom, što takođe pokazuje kakva im je motivacija", kaže Teodor.

Danas za poslom najviše jure tek svršeni školarci i diplomci, a sa krahom industrije društvo je dobilo i ozbiljan priliv školovanih radnika u poznim poslovnim godinama. Svi oni imaju šansu da sticanjem nekih novih veština dođu do novog zaposlenja. Teodor kaže da nije samo stvar u prekvalifikaciji već da je danas potrebno sticati brojna nova zvanja kako bi čovek ostao u konkurenciji za neka nova pa i sopstveno radno mesto.

doobuike2 jpg

Situacija sa traženjem posla daleko je od dobre, zbog čega je danas u Srbiji pored prekvalifikacije nezaposlenih, uvedena i prekvalifikacija i dokvalifikacija zaposlenih.

Vlada Srbije istakla je da je njen cilj da građani ostaju i da u Srbiju dolaze novi ljudi koji žele da rade.

Prema poslednjoj evidenciji Nacionalne službe za zapošljavanje postoji 570.000 ljudi koji pokazuju interesovanje za posao, ali poslodavci i dalje ne mogu da nađu adekvatnu radnu snagu. Zbog toga ova institucija pokušava da obuči određeni broj ljudi kako bi mogli da obavljaju poslove za koje postoji potražnja.

U pitanju su poslovi sa visokostručnim obrazovanjem, a najveća tražnja vlada za inženjerima informatike, elektronike, elektrotehnike, građevinarstva, mašinstva, kao i za lekarima sa specijalizacijama, farmaceutima, profesorima fizike i matematike.

Kada su u pitanju zanati, potrebna je radna snaga u građevini, turizmu i ugostiteljstvu, kao i među vozačima, radnicima obezbeđenja i negovateljicama. Ukoliko ste trenutno bez posla, ovo su neki od profila za koje bi novostečeno znanje moglo znatno da vam poveća šanse za dobijanje posla.

Zaključak je, dakle, da u ovako ekonomski nesređenom društvu čovek mora stalno da stiče nova znanja i kvalifikacije jer je vreme jednog zvanja i jednog radnog mesta za ceo život odavno prošlo.

P.K.

Možda te još zanima:

.

Petru Klaiću godišnja nagrada NDNV za analitičko novinarstvo

Novinar O radija Petar Klaić, dobitnik je ovogodišnje nagrade Nezavisnog društva novinara Vojvodine (NDNV) za analitičko novinarstvo, jer, kako je…

.

Dobre vesti!!!

Generalni direktor Radio televizije Vojvodine Goran Karadžić saopštio je redakciji Oradija da naša energija ne može da se zanemari i da možemo…

.

Neizvesna budućnost Oradija

Prethodnih dana sve vas, kao i redakciju Oradija, neprijatno je iznenadila vest objavljena u drugim medijima da će platforma oradio.rs…

.

Preuzmi iOS aplikaciju Oradija!

Oradio sada možeš da pratiš i preko iOS aplikacije. Za razliku od dosadašnjeg plejera koji je postojao u app store-u, sada…

.

Oradio ponovo dobio odlične ocene za izveštavanje o mladima

Krovna organizacija mladih Srbije (KOMS) objavila je istraživanje "Mladi u medijskom ogledalu 2022", koje između ostalog analizira i sadržaj omladinskih…

.

Bas i stega: I dalje "Na istom putu“

Retko se dešava da novosadska publika verno prati određeni bend i njihove nastupe, bez obzira na vremenske prilike. Uglavnom se…

  • 00:00 Music mix by Anja
  • 05:00 Music Mix by Bea
  • 10:00 Pre podne na O radiju

Anketa

U kojoj formi najčešće pratite Oradio?

Oradio logo