...
TRENUTNO05:00 - 10:00Music mix by Anja

Društvo / Obrazovanje

Ljudski život je uvek prioritet

11.11.2020.

Prema poslednjem KOMS-ovom Alternativnom izveštaju o položaju mladih čak 89 odsto mladih u našoj zemlji misli da nisu spremni i obučeni da deluju u vanrednim situacijama. Većina smatra da su potrebne obuke za vanredne situacije. Tu se ubrajaju požari, poplave, klizišta, zemljotresi, tehnološke opasnosti, nuklearne nesreće, terorizam, vremenske nepogode i opasnost od neeksplodiranih ubojnih sredstava.

.

Jedna od najčešćih vanrednih situacija je požar. Komandant Vatrogasno – spasilačke brigade Novog Sada Stojan Milovac kaže da je požar realna opasnost u kojoj možemo da budemo povređeni, odnosno, možemo čak i život da izgubimo. Prema njegovim rečima, moramo da prihvatimo da to može da se dogodi u kući, stanu i na poslu...

"Na prvom mestu, ako ste u stanu i primetite da je požar nastao, recimo u kuhinji, pokušajte da ne paničite. Tako ćete lakše donositi racionalne odluke koje će vam pomoći, a ne odmoći. Nije to uvek lako, ali ako razmišljamo o tome, možda ćemo i biti smireniji. Nakon toga je prva evakuacija svih ukućana unutar objekta, kako bi se ljudski životi spasili. Neko od ukućana može da pozove vatrogasce, dok drugi pokušava da gasi požar u početnoj fazi. Najvažnije je, ako gasimo požar, da to bude u početnoj fazi. Osoba koja nije profesionalni vatrogasac može da ugasi požar samo u tom stadijumu. Početna faza je recimo kada se upali jelo na šporetu i zahvati aspirator. Ako su svi kuhinjski elementi zahvaćeni, zavesa i prozor - to je već razbuktala faza u kojoj je velika količina dima koji je opasnost. Većina ljudi koji stradaju od požara, stradaju od dima. On je neprijatelj broj jedan", ističe Milovac.

On dodaje i da se požar može ugasiti vodom, ali da je potrebno vreme za sipanje vode, a i ne može se uvek koristiti.

"Električni uređaji pod naponom se ne gase vodom, zbog strujnog udara, na primer, šporet. Smete da koristite aparat za gašenje požara koji se nalazi u hodniku naše zgrade, a na koji možda nikada nismo obratili pažnu. E, to je ono na čemu moramo da radimo. To je sve deo kulture zaštite od požara", kaže Milovac i dodaje da je u njihovom poslu uvek prioritet ljudski život, koja god to bila intervencija.

vatrogasci png

Mladi sa kojima smo mi razgovarali imaju podeljena mišljenja u vezi sa reagovanjem tokom požara.

Znam kako se reaguje u ovom slučaju. Moramo da zatvorimo prozore, da stavimo vlažne peškire ispod vrata ukoliko je požar uzeo maha. Prvo bih otišla po aparat za gašenje požara i pozvala bih pomoć.

Nisam čak ni guglao kako se koristi aparat za gašenje požara, niti kako se pruža prva pomoć u slučaju opekotina.

Kada bi došlo do požara u mom stanu prvo bih video da li mogu da ugasim tu vatru, ako ne mogu zgrabio bih laptop, mobilni, diplome, novčanik i izleteo bih napolje.

Našem sagovorniku Milanu (26) je pre više od deset godina izgorela kuća u požaru. Kaže da je bio mali, te nije mogao da reaguje, ali je kasnije nekoliko puta intervenisao u vanrednim situacijama.

"Tata me stavio na prozor, mama spustila. Gledao sam kako kuća gori i tada nisam mogao da reagujem. Kasnije sam bio na kućnoj žurci i zapalila se kanta za smeće, jer je neko bacio pikavac. Samo sam prosuo vodu na nju i izneo kantu napolje. Završio sam srednju medicinsku, znam da dajem prvu pomoć. Imao sam priliku da pomognem pri previjanju rana i vađenju davljenika, a pomogao sam i devojci koja se onesvestila. Svakako bih voleo i želeo da naučim nove stvari, pošto se kvalitet prve pomoći menja i unapređuje, a samim tim i život i zdravlje osobe koja je ugrožena", kaže on. 

Poznavanje prve pomoći može biti dragoceno. Dejan Vučković iz Crvenog krsta kaže da to može biti i poziv upućen stručnim licima.

"U suštini, ne okrećimo glavu kada je nekome loše. Preduzimanje nekih radnji, ukoliko nismo upućeni u to, možda nije najbolja opcija. Prva pomoć se ne završava intervencijom, već se obaveštavaju stručna lica. Uglavnom se prva pomoć radi sa sredstvima koja se nalaze u auto apoteci ili u ormarićima u institucijama i prostorijama koji tome služe. Možemo da iskoristimo i neka improvizovana sredstva koja imamo u kući. To na, primer može, biti šal, čista krpa ili marama, za zaustavljanje krvarenja, ukoliko nema autoapoteke ili ormarića u blizini", kaže Dejan i dodaje da čak i postavljanje u određeni položaj može dosta da pomogne.

prvapomoc png

U Crvenom krstu se redovno održavaju obuke na ovu temu za osnovce, srednjoškolce i one na fakultetima, a mladi koji nisu prošli takvu vrstu obuke smatraju da im je potrebna.

Pitanje je da li ja to i koliko znam. Mislim da je važno da takve stvari znamo i da su obuke preko potrebne.

Pretpostavljam da bih znala da pružim tu neku osnovnu prvu pomoć, nešto sam ranije istraživala na internetu, ali bih volela da zapravo prođem kompletnu tematiku.

Nisam nikada išao na obuku za prvu pomoć, ali mislim da bi to trebalo svaki čovek da zna, da može da pomogne ukoliko se nađe u takvoj situaciji.

Omladinska radnica Dajna Marinković ističe da je bezbednost mladih generalno važna tema. Kako ona kaže, posebno je bitno da omladinski radnici budu uvek svesni okruženja kako bi se prilagodili i reagovali u slučaju nekih vanrednih situacija.

"Treba da budu upoznati sa zdravstvenim stanjem mladih sa kojima rade, da imaju kontakte njihovih najbližih i da budu svesni gde se u prostorijama, u kojima rade, nalaze svi izlazi i protiv požarni parati. Naravno i da imaju kontakte svih hitnih službi i pristup prvoj pomoći. Važno je da budemo edukovani u ovoj oblasti. Mi često imamo tendenciju da preskočimo ove korake, jer mislimo da se baš to neće nama desiti. Volim, a naročito kada putujem sa mladima, da budem pripremljena na sve, što podrazumeva celokupnu procenu rizika", kaže Dajna.

Savet koji smo dobili od vatrogasaca je da ponekad, dok smo sami u sobi, razmišljamo o tome šta bismo uradili da nas zadesi požar ili neka druga vanredna situacija. Edukacija i prevencija se podrazumevaju, a ukoliko ipak dođe do nekog incidenta, bez obzira na sve, obavezno je pozvati relevantne organe. Brojeve odeljenja za vanredne situacije za našu zemlju možete pronaći na ovom linku, just in case.

Celu emisiju "U kakvoj zemlji želim da živim" poslušajte u plejeru:

J. Božić

Foto: Canva.com

Možda te još zanima:

.

Blokada Filozofskog fakulteta se nastavlja, profesori ne žele da napuste zgradu

Blokada Filozofskog fakulteta u Novom Sadu se nastavlja, nakon neuspšenih pregovora sa policijom. U zgradi se osim predstavnika Studentskog parlamenta…

.

Filozofski fakultet u Novom Sadu obustavlja sve aktivnosti

Zbog potencijalnog ugrožavanja bezbednosti studenata, njihovog prava na obrazovanje i bezbednost zaposlenih, Filozofski fakultet Univerziteta u Novom Sadu obustavlja sve…

.

Niko ne sme da bude ugrožen zbog svog stava

“Nismo mogli da ćutimo. Došli smo ovde da pošaljemo jasnu poruku da montirani snimci, napadi na bilo koga od nas…

.

Bez rodne ravnopravnosti gubimo potencijal polovine društva

Stavovi, tvrdnje i dezinformacije koji se suprotstavljaju rodnoj ravnopravnosti, odnosno jednom rečju - antirodni narativi, u Srbiji su zastupljeni i…

.

Sajam zapošljavanja u Novom Sadu

Exiem sajam zapošljavanja će biti održan na Fakultetu tehničkih nauka u Novom Sadu, 2. i 3. aprila. Samo neke od…

.

Gen Z posmatra kako njihovi stariji otkrivaju internet i mimove

Ako pitate starije pripadnike Generacije Z, reći će da u početku beše Fejsbuk. Milenijalci će reći da je postojao i…

  • 00:00 Music Mix by Bea
  • 05:00 Music mix by Anja
  • 10:00 Pre podne na O radiju
  • 10:10 Pesma dana

Anketa

U kojoj formi najčešće pratite Oradio?

Oradio logo