Društvo / Obrazovanje
Jedinstveni obrazovni broj dobar dok je bezbedan
Jedinstveni obrazovni broj (JOB) uvodi se, od marta naredne godine, na inicijativu Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja. To numerisanje svakog pojedinačnog učenika pomoći će državi da ih prati od predškolskog uzreasta pa sve do kraja studija.
Savetnica ministra prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Biljana Marić rekla je da će JOB predstavljati individualnu i neponovljivu oznaku koja se sastoji od 16 karaktera
"Sve to je u skladu sa važećim propisma u oblasti obrazovanja i vaspitanja, kao i sa pravilima o zaštiti podataka o ličnosti", tvrdi ona.
Po objavljivanju ove novosti, u delu javnosti postavilo se pitanje bezbednosti i svrsishodnosti novog ličnog broja, u situaciji kada već postoji JMBG.
Biljana Marić je istakla da neće biti mogućnosti zloupotrebe, jer će se u informacionom sistemu svaki učenik voditi samo sa svojim jedinstvenim obrazovnim brojem, a svi ostali podaci ostaju dostupni samo na nivou ustanove.
"Ustanove će i dalje raspolagati sa onim podacima sa kojima po zakonu imaju prava da raspolažu - ime, prezime, jedinstveni matični broj učenika, ime i prezime roditelja. Sam informacioni sistem će učenika prepoznavati samo na nivou JOB, ostale podatke nećemo videti u sistemu", navela je savetnica ministra.
Nastavnik Zoran Gavrilov za Oradio kaže da bi JOB mogao olakšati uvid u sudbinu desetina hiljada učenika koji se upisuju u osnovnu školu, pa sve do kraja njihovog obrazovanja.
"Ako ne bude zloupotreba tih spiskova i podataka, ovo može biti korisna alatka za one koji kreiraju obrazovni sistem, da ga unaprede, izbace ono što ne valja, uvedu korisne novine, jer će sve podatke imati na raspolaganju u realnom vremenu. Naravno, ko god bude upravljao tim podacima mora voditi računa da oni ostanu tajna, jer smo svedoci da naše JMBG može danas da ima ko god hoće", kaže Gavrilov.
Pored informativnog aspekta jedinstvenog registra, sistem će lagano izbaciti brojne korake u procedurama za upis učenika i studenata, pa više neće biti potrebno dostavljati brojne dokumente prilikom prelaska sa jednog nivoa obrazovanja na drugi, jer će ceo set podataka pratiti učenika.
Biljana Marić iz Ministarstva prosvete obznanila je da će se njegovo uvođenje sprovoditi kroz četiri faze i trajaće do marta 2021. godine.
"Do kraja čitavog procesa u jedinstvenom informacionom sistemu prosvete postojaće ukupno osam različitih registara podataka. Iz faze u fazu nastajaće registar ustanova, registar zaposlenih u ustanovama, registar dece, učenika i odraslih, registar domova učenika, registar akreditovanih visokoškolskih ustanova, registar akreditovanih studijskih programa, registar studenata i registar zaposlenih u visokoškolskim ustanovama", najavila je Marić.
Prema njenim rečima, korist od uvođenja jedinstvenog informacionog sistema neće imati samo prosveta, već i privreda.
"Prvi put u Srbiji imaćemo tačan pregled koliko imamo učenika, u koje škole idu, nakon osnovnih škola u koje škole se upisuju, da li u gimnazije, srednje tehničke škole, šta rade nakon toga, da li upisuju fakultete ili idu na tržište rada, koliko brzo su se zaposlili, gde su se zaposlili, za koju prosečnu platu, tako da ćemo imati praktično na jednom mestu celu sliku našeg obrazovnog sistema i naše privrede", rekla je Marić.
Studentkinja Sanja Pavlović kaže da problema u prosveti ima mnogo, ali da država uporno rešava one sa dna liste.
"Da li će JOB i taj registar unaprediti studiije i položaj studenata nisam sigurna. Možda treba da sačekamo neko vreme za prve rezultate, ali mene brine to što država ponovo izmišlja načine da nas registruje i prati, a znamo da se lični podaci na sve strane zloupotrebljavaju. JMBG nam traže i kad pravimo kartice poverenja u buticima, na sve strane su rasuti i sada nas neko ubeđuje da će ovaj novi broj biti bezbedan i da neće stići u pogrešne ruke. Stvarno sumnjam. Uostalom, nije popis učenika najveći problem u prosveti", zaključuje Sanja.
P.K.