...
TRENUTNO11:00 - 12:00Pop up

Društvo / Intervju

Umetnike nema ko da čuje

09.08.2018.

Njegovu izložbu slika "Et in Arcadia ego" možete da pogledate u Muzeju savremene umetnosti u Novom Sadu. On je umetnik koji je na veoma specifičan i poseban način predstavio akt, postavivši time sebi izazov koji za poentu ima drugačiji pristup nagom ženskom telu. Boris Lukić je mladi umetnik koji, ne bežeći od tradicije, u svoje radove unosi duh savremenog.

.

"Razmišljao sam o tome koja tema je najviše eksploatisana u istoriji zapadnoevropske umetnosti, možda čak i u istoriji čovečanstva. Ispostavilo se da je jedna od glavnih tema prikazivanje nagog, pre svega ženskog tela. Razmišljao sam o tome kako da, sa tako jakom i velikom tradicijom na leđima, probam da uradim nešto što je novo i autentično, a pre svega savremeno".

Kako si odlučio koju ćeš tehniku upotrebiti? 

Ulje na platnu je namerna odluka, kako bih svoj rad povezao sa tradicijom i istorijom zapadnoevropskog slikarstva. Velika mi je ambicija da moj rad u formi bude tradicionalan, a u sadržaju vrlo savremen. Često tu vrstu slikarstva povezuju sa fotografijom, međutim, ako dublje uđete, ona je potpuno suprotno od toga. Ne može na pravi način da se reprodukuje doživljaj koji mora da bude ličan i da ga doživite uživo, od onoga što je ekran i ravna fotografska površina.

Tvoj rad je spoj tradicionalnog i savremenog. Gde je pravi balans i kako ga naći?

Za tako nešto ne postoji recept, pre svega, morate da razvijate osećaj. Kako naći balans je u veoma studioznom dugotrajnom bavljenju čitavom tematikom i onda vremenom izbrusite šta je pravi odnos. Jako je lako skliznuti na tu stranu. Ja ne bežim od istorije umetnosti, što je inače česta pojava kod savremenih umetnika. Oni žele da preseku vezu sa umetnošću koja je bila pre nas. Duboko verujem da mnogo toga ima da se otkrije u onome što smo zaboravili, kao i u onome što bi tek trebalo da pronađemo. Svakodnevno sam u tome, stalno istražujem, radim već više od decenije.

2 jpg

Koliko su naše ustanove kulture spremne da prihvate nešto što je potpuno drugačije od onoga na šta su navikli? Verujem da su tvoji radovi izazvali šok kod pojedinaca.

Verujte da je mnogo lakše izlagati u rezidenciji ambasade Švajcarske. Ti ljudi su dosta obrazovaniji i otvoreniji za nove stvari. Oni su čak možda i navikli da ih neko iznenadi. Možda je apsurdno da pričam o tome, jer je trenutno moja postavka u Muzeju savremene umetnosti u Novom Sadu, ali naše institucije su male, malo ih ima, jako su krute i najčešće igraju na provereno i sigurno. To nije neočekivano, ali bilo bi jako dobro da se otvore ka umetnicima i novim pojavama, jer je to njihova suština.

Šta to govori o stanju u kulturi? 

Napravio bih paralelu sa Švajcarskom i mislim da imam potpuno pravo na to, jer je moj agent iz Švajcarske. Mi smo potpuno suprotni u kulturnom stanju i kulturnoj politici. Recimo, u Švajcarskoj imate savršeno razvijen čitav sistem institucija i galerija, dok oni kubure sa umetnicima i novim idejama. Kod nas je potpuno obrnuto. Imamo mnogo vrlo kvalitetnih mladih umetnika, međutim, ono što izostaje jeste bilo kakav oblik podrške lokalne zajednice, čak i onih koji se deklarišu da im je to osnovna delatnost. Naš grad se sada sprema za Evropsku prestonicu kulture. Novi Sad ima veoma malo onoga što može da se nazove savremena umetnost i oni umesto to da čuvaju i neguju kao endemsku vrstu, oni to dosadašnjim radom potpuno gase i potiru.

7 jpg

Na koji način?

Jedan od većih delova projekta EPK jeste pripremanje i obnova infrastrukture "Kineske četvrti", koja je do sada bila ispunjena uglavnom zanatskim radnjama i sličnim objektima.

I slikarskim ateljeima?

E, tu je zamka. Postojala su dva slikarska ateljea, sa tri umetnika koji su sami došli tu i na mišiće i svoje finansije napravili ateljee. Mogu da kažem da sam jedan od njih, druga dvojica su Tadija Janičić i Petar Mirković, međunarodno nagrađivani umetnici i vrlo retki za naše podneblje. Novi Sad, evropska prestonica kulture, bez ikakvog dogovora nas izbacuje iz ateljea i stvara u umetničkom smislu - beskućnicima. Iako je želja za kompromisom postojala, posle nekoliko meseci smo shvatili da to nije istina i da je jedina poenta da mi izađemo iz tih prostora, da bi oni nastavili sa projektima. Po mom mišljenju, to je vrhunski zločin u kulturi. Verujte, mi smo jako mali i nebitni i za Evropu, a kamoli za svetske razmere. I to malo što imamo je za nas veoma dragoceno i to bi trebalo da se čuva svim silama, a ne da se uništava, gasi i potire.

3 jpg

Koliko država danas pomaže umetnicima?

Mi možda i previše očekujemo od države. Navikli smo, verovatno zbog prethodnog sistema, da država mora apsolutno sve da obezbedi. Ne mislim da je njena uloga baš takva, ali ipak, kada postoji privatna samostalna inicijativa onda bi to država morala da prepozna. Pre svega institucije kulture, koje su do krajnjih mera okoštale, zastarele.

Šta to govori mladim ljudima koji tek počinju da se bave umetnošću?

Pozicija umetnika nikada nije bila laka. Ja predajem u Srednjoj umetničkoj školi, pa se srećem sa tim generacijama. Čest problem koji postoji kod roditelja čija deca žele da se bave ovim poslom je strah od egzistencije. Mislim da je to pogrešno, pre svega zato što je ovo najlepši posao na svetu, u isto vreme i najteži.

Kompletan intervju sa Borisom Lukićem poslušajte u plejeru.

J. Mijatović

Možda te još zanima:

.

Vredi pročitati: Novi Jerusalim

Boris Lukić je mladi savremeni umetnik koji je izložbom slika "Et in Arcadia ego" na veoma specifičan i poseban način…

.

Finansiranje projekata kulturnog aktivizma

Regionalna kancelarija za saradnju mladih (RYCO) poziva pojedince i organizacije da se prijave na Drugi javni poziv i daju svoj…

.

Vredi pročitati: "Mustra za revoluciju"

Omladinska radnica Gordana Adamov je u civilnom sektoru aktivna više od deset godina. Organizatorka je mnogobrojnih edukativnih i humanitarnih akcija i kulturnih…

.

Događaji koji su obeležili rodne teme u 2023.

Kada je reč o rodnoj ravnopravnosti, 2023. godina ostaće upamćena po rekordnom broju femicida u Srbiji, suđenju Miroslavu Aleksiću, restrikcijama…

.

Rodna ravnopravnost na internetu: influenserke kao promoterke pozitivnih vrednosti

Važno je da u onlajn prostoru i medijima postoje influenserke i influenseri koji promovišu rodnu ravnopravnost i adresiraju rodne stereotipe,…

.

Moć pojedinca je u sposobnosti da traži podršku

Novinarka, podkasterka, aktivistkinja, borkinja za ljudska i manjinska prava. Sve to je Lana Nikolić koja svoju zajednicu gradi na povezivanju,…

  • 10:30 Tehnologija
  • 10:45 Prava stvar
  • 11:00 Pop up
  • 12:00 Pre podne na O radiju
  • 12:30 Album nedelje

Anketa

U kojoj formi najčešće pratite Oradio?

Oradio logo