...
TRENUTNO20:00 - 21:00Superoperater

Društvo / Intervju

Signum quartet: Živimo svoje snove

21.04.2018.

Ovogodišnji NOMUS novosadskoj publici doneo je izuzetno kvalitetan i zanimljiv program. Među onima čiji se nastup posebno najavljuje je i Signum Quartet kojeg čine četvorica saksofonista: Blaž Kemperle, Erik Nestler, Alan Luzar i Guerino Bellarosa. Njihov rad je poznat širom sveta, a mnogobrojne nagrade koje su osvojili uz saradnje sa poznatim i priznatim muzičarima svedoče o tome da je Signum Quartet jedan od najboljih na svetu. 

.

Gosti "Dnevne sobe" Oradija bili su Blaž i Alan, koji su rođeni u Sloveniji i tečno pričaju srpski. 

"Za NOMUS smo pripremili jedan jako zanimljiv koncert Boba Mincera (Bob Mintzer), zajedno sa Vojvođanskim simfonijskim orkestrom. On je inače veoma poznat i popularan u svetu jazz i pop jazz muzike, napisao je ovaj komad za kvartet saksofona i simfonijski orkestar, pa smo se odlučili da upravo to izvedemo. Pripreme teku opušteno, sve je organizovano, probe, upoznavanje sa dirigentom i orkestrom, stignemo i na neku kafu. Jako nam je lepo u Novom Sadu mada nisamo ovde prvi put, bili smo i ranije, pa već poznajemo dosta stvari", ispričali su nam Alan i Blaž na početku razogovora.

U svojoj bogatoj karijeri imali ste saradnje sa raznim muzičarima i orkestrima. Niste prvi put sa simfoničarima?

Mi jesmo saksofonski kvartet i uvek nastupamo nas četvorica zajedno, ali sa ovakvim orkestrima svirali smo više od deset puta.

Kako dolazi do saradnje sa drugim muzičarima, kako se sklope sve kockice pa se vrhunski muzičari udruže i sviraju određeno delo?

Mi zaista nikad ne sviramo posebno nego uvek kao nas četvorica. Dakle, mi postojimo i radimo, sa druge strane i simfonijski orkestar je aktivan, a sve nas poveže dirigent. To se sve desi bez problema, muzika je univerzalan jezik i svi se jako dobro razumemo, nekad samo i pogledaima. Sve je to jako opušteno. Potrebno je samo par proba da se sve smesti i uklopi.
 signumc jpeg

Stručnoj javnosti ste veoma dobro poznati, ali kako biste svoj rad približili nekom ko vas ne poznaje?

Prvo smo jako dobri drugovi. Nas dvoijca smo se upoznali kad smo imali samo 15 godina. Imali smo san i to upravo ovaj, da uspemo kao muzičari, da putujemo po svetu i sviramo na raznim binama. Naravno, mnogo smo za to radili. Imamo zaista veliku veru u sebe, u instrument, muziku koju sviramo, ali veliku lojalnost jedan prema drugom. I stvarno smo radili kao budale, kad bi ostali otišli da se napiju i provode mi smo svirali i vežbali. Blaž je otišao za Nemačku da studira, a ja (Alan) sam otišao u Beč. Nakon nekog vremena Blaž je osnovao trio sa još dvojicom Nemaca, pozvao me je da dođem i ja sam to naravno odmah prihvatio, već sledeći dan sam bio kod njega (smeh). Drago nam je da možemo da živimo svoje snove, da uživamo u tome, da delimo emociju, a sa druge strane da vidimo lepe gradove, upoznamo interesantne ljude, umetnike.

Šta biste od bitnijih nastupa izdvojili iz vaše karijere?  

Prvi veliki koncert, koji nam je otvorio mnoga vrata, bio je u Sankt Peterburgu, u rasprodatoj filharmoniji gde je bilo više od 1.500 ljudi. Odmah posle toga seli smo i rekli jedni drugima: "Momci, ovo ipak nešto jeste, ovo vredi". Rešili smo da se tome posvetimo i godinu dana kasnije zvali su nas u Karnegi Hol (Carnegie Hall) u Njuroku. Nakon toga sve je nekako postalo lakše, jer su i ljudi sa strane čuli za nas i shvatili šta radimo. Posle toga su nas zvali iz četiri velike koncertne sale, Hamburg, Keln, Dortmund i Baden Baden, predložili su nas za rising star seriju. Bilo je to jako veliko priznanje i bili smo prvi saksofonisti koji su dobili to priznanje u istoriji. Nakon toga odsvirali smo 20 najvećih sala u Evropi i to nam je otvorilo vrata, ali to ne znači da mi samo tamo sviramo. Bili smo pre par dana u Sloveniji što nam je jako drago, sada smo Srbiji, nakon toga idemo u Moldaviju, a prošle godine smo bili u Africi, stigli smo i u Pakistan. Mnogo boja ima ovaj posao, nisu samo velike sale i odabrani ljudi. Muzika je za sve ljude i hoćemo da sviramo gde god nas pozovu.
 signumb jpeg

Dolazite iz sveta u kome je klasična i umetnička muzika mnogo više zastupljena u odnosu na raznu nekvalitetnu muziku, što u našoj zemlji, na žalost, nije slučaj. Šta učiniti da, posebno mladi, prepoznaju šta je pravi kvalitet i više prihvate umetničku muziku?

To nije lako pitanje. Mislim da su dve stvari tu jako bitne. Prvo, mislim da je potreban pozitivan stav prema tome, uz dobre kadrove koji se time bave. Drugo, mislim da teranje nekog na nešto nikad nije dobro, to nikad ne pomaže. Mislim da bi dobar put bio da se dobra, kvalitetna muzika stavi na lokacije gde je ljudi ne očekuju. I klasična muzika može divno da funkcioniše u nekom pabu ili klubu, što smo i radili u našoj karijeri. Ljudi na zapadu to često rade, njihove velike diskografske kuće to rade. Približe ljudima ovakvu muziku, dovedu je na mesto gde je ljudi ne očekuju i oni shvate da ih to u stvari zanima a nisu ni znali da postoji. To je možda jedan od načina kako bi to moglo da se uradi. Promeniš lokaciju, ne zoveš ti ljude kod sebe nego ti odeš kod njih. Ako se dobro radi, kvalitet uvek dobro prođe.

Kako gledate na modernu klasičnu muziku, ima li tu nešto što vas zanima i kako je poredite u odnosu na staru, poznatu klasiku?

Da bismo nešto svirali, ta kompozicija prvo mora nama da se sviđa, da ta muzika ima u sebi nešto. Nikad ne bi pristali da sviramo nešto što nam se ne sviđa, samo zato što će se to ljudima dopasti. Uzmemo neku stvar koja nam se dopadne na internetu ili dobijemo note, odemo u vežbaonicu gde redovno vežbamo, pričamo o tome, pa ako skontamo da je to interesantno onda odlučimo i da je odsviramo. Nama ništa ne znače ti klišei, staro, novo, moderno, nije moderno, cool ili ne cool... Sve to kroz nas treba da prođe i ako možemo kroz to da damo svoju boju onda mi to sviramo.

Koliko u svemu tome ima improvizacije? Da li vam to nekad nedostaje?

Improvizacije ima baš dosta kad ne vežbamo (smeh). U klasičnim kompozicijama pokušavamo da smanjimo improvizaciju samo na momente intuicije i inspiracije koja dolazi u svakoj sali i svaka za sebe. Naravno, mi smo četiri osobe, sviramo uvek bez nota i tada je potrebna velika sigurnost u druge ljude, lojalnost i veliko poverenje. Ima imporvizacija uvek, malo, ali samo tamo gde mi mislimo da treba.

signuma jpeg

Postoji li neko sa kim biste voleli da ostvarite saradnju?

Uh, pa ima ih baš mnogo. Pada mi na pamet, na primer, Bobi Mekferin (Bobby McFerrin) ili Sting. U životu za sve postoji šansa samo treba da se odabere pravi momenat.

Šta svira kod vas na CD plereju, u kolima ili kod kuće, šta je ono što privatno slušate?

Uglavnom slušam ono što ne sviram, ništa određeno. I rok i pop i jazz, bude tu i klasike jer smo mi ipak na toj muzici odrasli a i rano smo počeli da sviramo. Bude tu muzika koju voliš celog veka jer te veže za nešto, period ili događaj u životu. Mislim da je jako bitno da i klasičari malo uđu svet drugog žanra, druge muzike i da kroz razne muzike naučimo i o slobodi. Ne kažem šta drugi ljudi treba da rade, ali meni jednostavno nekad treba rok muzika, bend, glasno...

Kad niste na bini čime najviše volite da ispunite vreme?

Volimo fudbal, sport. Volimo i da putujemo, ali to nam nekako ide uz posao.

Kako popunite vreme kada ste na putovanjima, šta radite u pauzama između proba i koncerata?

Spavamo (smeh). Uglavnom imamo isplanirano vreme, sa aerodroma u hotel, pa na probu, malo odmaramo, a stignemo i na neko pivo.

Nastup Signum Quarteta sa Vojvođanskim simfoničarima pogledajte večeras (subota 21. april) u okviru programa "Američki san" na NOMUS-u, a emisiju Dnevna soba u kojoj su gostovali Alan i Blaž preslušajte na podkastu Oradija.

Jovan Marjanović

Možda te još zanima:

.

Blokada Filozofskog fakulteta se nastavlja, profesori ne žele da napuste zgradu

Blokada Filozofskog fakulteta u Novom Sadu se nastavlja, nakon neuspšenih pregovora sa policijom. U zgradi se osim predstavnika Studentskog parlamenta…

.

Filozofski fakultet u Novom Sadu obustavlja sve aktivnosti

Zbog potencijalnog ugrožavanja bezbednosti studenata, njihovog prava na obrazovanje i bezbednost zaposlenih, Filozofski fakultet Univerziteta u Novom Sadu obustavlja sve…

.

Niko ne sme da bude ugrožen zbog svog stava

“Nismo mogli da ćutimo. Došli smo ovde da pošaljemo jasnu poruku da montirani snimci, napadi na bilo koga od nas…

.

Bez rodne ravnopravnosti gubimo potencijal polovine društva

Stavovi, tvrdnje i dezinformacije koji se suprotstavljaju rodnoj ravnopravnosti, odnosno jednom rečju - antirodni narativi, u Srbiji su zastupljeni i…

.

Sajam zapošljavanja u Novom Sadu

Exiem sajam zapošljavanja će biti održan na Fakultetu tehničkih nauka u Novom Sadu, 2. i 3. aprila. Samo neke od…

.

Gen Z posmatra kako njihovi stariji otkrivaju internet i mimove

Ako pitate starije pripadnike Generacije Z, reći će da u početku beše Fejsbuk. Milenijalci će reći da je postojao i…

  • 19:30 Pesma dana
  • 19:45 Prava stvar
  • 20:00 Superoperater
  • 21:00 Music Mix by Bea

Anketa

U kojoj formi najčešće pratite Oradio?

Oradio logo