...
TRENUTNO05:00 - 10:00Music Mix by Bea

Društvo / Intervju

Ono što ti je najteže, najviše te nauči

07.08.2020.

Veliki broj profesija pogođen je koronavirusom i zabranom večih okupljanja. Među njima i gluma. Posle pet meseci pauze, mladi glumac Rade Maričić vratio se snimanjima. Ovaj dvadesetčetvorogodišnjak, koji je za vreme studiranja na Akademiji umetnosti glumio u mnoštvu predstava, trenutno učestvuje u snimanju serije "Beležnica", a uskoro odlazi i na set filma "Košare".

.

Foto: Danijel Rauški

Šta si radio za vreme karantina?

Kad je počelo vanredno stanje, oko 15. marta, otišao sam iz Beograda za Bečej. Bio sam kod kuće do pre nedelju dana. Bilo mi je malo teško, jer sam čekao da počnem da radim, ali u isto vreme mi je bilo super jer zbog faksa i posla nisam provodio toliko vremena sa svojima, pa mi je u neku ruku i prijalo.

Da li je to uticalo na tvoj posao ili su te obaveze sačekale nakon karantina?

Pokrenulo se, ali i dalje je to prilično na dugačkom štapu. Trebalo je do sad mnogo više da radim, ali pomeraju se snimanja, prave se novi rasporedi. I dalje niko ne zna da mi kaže, na primer, kakve će mi biti obaveze u septembru. Čak i tokom ovog meseca dobijam plan snimanja, ali je i dalje nekako uvek otvoreno da se to menja.

Pre nego što si upisao Akademiju umetnosti u Novom Sadu, igrao si u Dramskom studiju mladih u Bečeju. Po čemu se igranje na toj sceni razlikuje od glume na sceni Akademije?

Kad radiš amaterski u dramskoj sekciji, kada si klinac, nemaš uopšte svest o tome šta gluma treba da bude, nekako je sve po instinktu. Nema toliko priče o tome šta znači istina na sceni, iskrenost, otvaranje, ranjivost. Meni se za 180 stepeni okrenulo celo shvatanje glume kada sam upisao akademiju. Ona te nauči da moraš mnogo dublje da uđeš u svaki proces, da stvaraš lik. Kada si na dramskoj sekciji nema toliko priče o tome. Ne insistira se na samostalnom radu kao što te spremaju profesori, zapravo, probe u pozorištima i rad na predstavi u pozorištu su samo vrh ledenog brega. Ti 90 odsto vremena, kada si slobodan, treba da provodiš istražujući, o delu, o tom liku, sve ono što te dalje pripremi da što bolje i što iskrenije to predstaviš na sceni.

rademaricic3 jpg

Predstava "Kako ja ovo sinu da objasnim?", foto: Bojan Stekić

Jedna od predstava u kojoj si igrao je "Kako ja ovo sinu da objasnim?" koja govori o zastupljenosti ekstremizma u društvu. Kakve su bile reakcije?

Kad smo istraživali o tome šta se vezuje za ekstremizam danas, bili smo zaprepašćeni time da ljudi vezuju ekstremizam za ono što je najaktuelnije, a to je religijski ekstremizam na Bliskom istoku. Ljudi uopšte ne vide da je ekstremizam zapravo u našem svakodnevnom životu i da svako od nas može da bude ekstremista. I da svako od nas u određenim trenucima ili situacijama jeste ekstremista. To je ljude najviše oduševilo, to što im je predstava otvorila neke druge vidike ka tome, kako svako od nas može da spreči ekstremizam. Pre svega tako što krene od samog sebe.

Koja predstava je na tebe imala najviše uticaja?

To je bio "Život provincijskih plejboja", predstava koju smo radili na trećoj godini Akademije, kada se radi žanr i uglavnom komedija. Mnogo se više insistira na stvaranju lika. Nekako sa tom predstavom, sa komedijom koja je iščašena i ekspresionistička na sceni, gde sve to mora da bude široko, moraš u svakom trenutku da znaš šta da radiš, da to bude potpuno energično, ludo i brzo. U tom smislu mi je otvorilo vidike i ka stvaranju lika i ka tome šta znači tempo, ritam predstave. To je bio možda i najteži rad, ali kao što obično biva, ono što ti je najteže zapravo te i najviše i nauči.

rademaricic4 jpg

Predstava "Život provincijskih plejboja", foto: Pozorište Promena

Prema tvom iskustvu, šta je ono što privlači mlade ljude da idu u pozorište?

Osvrnuću se na Pozorište Promena u kojem mi se dopada način na koji se pristupa svakom procesu. To je ono što najviše privlači mlade ljude, jer mogu da vide kakav rad zapravo predstavljamo i kakav rad dajemo kada radimo neku predstavu. Privlači ih ta ambicija da se u nečemu uspe. Zapravo, sve više i više mladih ljudi želi da se bavi glumom, a ono što je suštinski, što privlači sve ljude ka pozorištu je iskrenost, istina, katarza... Da, kada gledaš neku predstavu, da je doživiš, da se nad nečim zamisliš. Gledao sam milion predstava nakon kojih sam, pošto sam izašao iz pozorišta, razmišljao o tome, što mi je dalo dosta dobre uvide o svetu, o društvu u kojem živimo, u samog sebe. To je zapravo ono što pozorište mora da radi, da te konstatno osvešćuje.

Koliko je scena dostupna za mlade glumce?

Poslednjih godina sve je bolje. Kada sam upisao Akademiju, tad je još uvek bilo prilično loše. Kada upišeš razmišljaš o tome šta ćeš posle, da li će biti posla, sve to. Ali sada sve više ima prostora, kako sa pozorištem tako i sa filmom i televizijom. Popravlja se.

Ceo intervju možete poslušati ovde:

U seriji "Junaci naših doba" igraš, kako si jednom izjavio, "mladog čoveka koji shvata probleme, ali ima tendenciju da se prema njima ponaša netaktički". Kako vidiš mladog čoveka u našem sistemu?

Zavisi od čoveka do čoveka. Na primer, ima dosta ljudi koji zapravo nisu svesni u kakvom svetu žive i mislim da je tim ljudima mnogo lakše. Iako to, po mom mišljenju, nije ispravno, jer jedini način na koji možemo da menjamo svet je da se konstantno interesujemo, da istražujemo, da postavljamo pitanja, tražimo odgovore i to je način na koji ljudi uče i napreduju. Najveći problem tog lika kojeg igram u Junacima je da postoji ogromna netaktičnost, jer vidiš ogromnu nepravdu, zlo u kojem živimo i ti kao mlad i neiskusan čovek nemaš pojma sa koje strane tim problemima da priđeš i kako da ih rešavaš.

rademaricic2 jpg

foto: Danijel Rauški

Šta misliš, koji je pravi način rešiti te probleme?

Uvek se vratim na rečenicu Čarlsa Bukovskog da čovek ne može da menja ceo svet, već da čovek menja svet tako što počinje da menja sebe. To je način na koji čovek može da se odnosi prema problemima. Možeš da menjaš stvari i da se trudiš da osvešćuješ ljude oko sebe, ali moraš da imaš neki povratak u svoj svet koji je zatvoren, koji ti praviš onako kako ti želiš i koji ti prija. Uvek bi trebalo da postoji balans u svemu što radiš i to je ono što te spašava i čuva, mentalno, na neki način.

Šta ćeš raditi u narednom periodu?

Trenutno snimam seriju "Beležnica" po knjizi "Beležnica profesora Miškovića". To je, drama, triler, misterija. Nešto što je prilično drugačije od onoga što smo do sad imali prilike da vidimo. Ona se sada snima i izaći će početkom sledeće godine na RTS-u. Druga je "Košare", biće film i serija. Počela je da se snima, ali još uvek nisam bio na setu, jer se sad pravi novi raspored i sve se prilagođava celoj situaciji. Planirano je da se snima do kraja godine i da izađe negde na proleće. Prvo će biti film u bioskopima, pa onda serija od 12 epizoda.

Postoji li nešto u čemu bi voleo da se oprobaš u svojoj profesiji, a nisi?

"Košare" je prvi film koji snimam sa profesionalnom produkcijom. U poslednje vreme razmišljam kako bih voleo da dobijem neku glavnu ulogu, recimo u filmu. Serija se snima tokom tri, četiri, pet meseci, a film se snima za mesec, mesec i po dana, ubitačan tempo, na setu si po 15, 16 sati, pogotovo kada imaš neku jaču ulogu. Voleo bih da iskusim intenzitet takvog rada.

S.P.

Možda te još zanima:

.

Regionalni literarni konkurs

Klub putnika raspisuje regionalni nagradni konkurs “Spasimo putopis“. Kao i prethodnih godina, traže originalne, inovativne i iskrene priče koje nisu…

.

NOFEK broj 7: tri dana druženja s knjigom

Novosadski festival knjige NOFEK održava se ove godine po sedmi put, u periodu od 8. do 10. septembra u bašti…

.

"Succession" ima najviše nominacija za Emi

Američka Akademija televizijske umetnosti i nauka objavila je nominacije za 75. dodelu Emi nagrada, a najviše nominacija, 27, ima serija…

.

Opens state of Exit zona u znaku ekologije, aktivizma i takmičarskog programa

I ove godine Opens state of Exit zona nudi brojne štandove na kojima se predstavljaju nevladine organizacije sa različitim sadržajem.…

.

Anđela Baset i Mel Bruks dobijaju počasnog Oskara

Glumica Anđela Baset i reditelj Mel Bruks biće među ovogodišnjim dobitnicima počasnog Oskara za doprinos filmskoj umetnosti, saopštila je Američka…

.

U zvaničnoj konkurenciji Kanskog festivala 19 filmova

Nova ostvarenja Vima Vendersa, Kena Louča, Vesa Andersona, Katrin Breja ili Hiriokazua Korede su među filmovima u takmičarskoj selekciji ovogodišnjeg…

  • 00:00 Music mix by Anja
  • 05:00 Music Mix by Bea
  • 10:00 Pre podne na O radiju
  • 10:10 Pesma dana

Anketa

U kojoj formi najčešće pratite Oradio?

Oradio logo