...
TRENUTNO00:00 - 05:00Music Mix by Bea

Društvo / Intervju

Na mladima je da se bore, a na meni da ih podržim

07.12.2019.

U Srbiji je dobio, verovatno, sve nagrade za glumu koje postoje. Glumio je u preko 80 predstava, u desetine filmova, a samo u 2019. godine je snimao više od deset serija. Rođen je u Novom Sadu, 1958. godine, gde je i završio Akademiju i ovogodišnji je dobitnik Zlatne medelje "Jovan Đorđević" Srpskog narodnog pozorišta. On je Radoje Čupić Čupe i u razgovoru za Oradio priča o sebi, svojoj mladosti, mladima danas, stanju glume i kulture u zemlji i budućim serijama i filmovima.

.

Nedavno je održan Festival studentskog pozorišta. Koliko je važno da studenti već u toku studiranja budu angažovani i već tada budu aktivni?

Strašno je značajno, jer jedino nekom konfrontacijom sa drugima, u ovom slučaju na festivalu, možemo da vidimo gde smo i šta smo. Drugo, praksa je najvažnija u našem poslu. Super je to na akademiji i užasno je značajno to što oni uče tamo, ali nemaš priliku da to ostvariš na sceni i da unaprediš, jer se očekuje da mladi donose neke svoja nova razmišljanja i nov pristup, onda od svega toga ništa. Tako da je i ovo što se studenata tiče isto tako, moraju da vide jedni druge i da vide ko je u kom pravcu, kako bi mogli da diskutuju o tome, uče, napreduju.

Da li u Srbiji, što se tiče pozorišta i kulture, vlada ta praksa da mladi razmenjuju znanja i da budu aktivni, da li smo umreženi i imamo prilike da razmenimo znanja i da li hoćemo?

Mislim da ne, da ne postoji interesovanje. Skoro sam snimao nešto i mlada rediteljka sa novosadske akademije kaže da uopšte ne poznaju njihove kolege sa beogradske akademije, nikada se nisu sretali niti radili nešto zajedno. Recimo, dok sam ja studirao, redovno smo se sastajali sa paralelnom klasom iz Beograda. Mi smo odlazili kod njih i oni su dolazili kod nas. Moj profesor Dejan Mijač je povukao inicijativu da se mi družimo sa paralelnom klasom iz Beograda, to je bila divna klasa Minje Dedića i to nam je jako mnogo značilo. I to nije pitanje novca, već inicijative i želje, a ne vidim da to postoji.

Vi radite i sa mladima i sa starijima, i sa režiserima i sa glumcima. Šta je isto, a šta se promenilo u glumi i pozorištu, kada uporedite vreme kada ste vi počinjali i sada?

Dok sam bio mlad, postojala je tadašnja starija generacija reditelja koji su se još uvek bavili pedagodijom. Radeći kroz probe i pripreme za predstavu, oni su nas učili, tako da smo mi to doživljavali kao postdiplomske studije. Sada to više ne postoji, sada niko nema vremena. Pozorišta su postala kao neke produkcijske ustanove, gde se odredi termin i onda sve što brže sa što manje para. Mislim da je jako važno da se prođe kroz kvalitetan period proba, jer ma koliko bio iskusan, opet mi je potrebno neko treće oko koje će voditi i paziti da ne zastranim. Ne moraju da se bave pedagogijom, ali malo više bi mogli i morali da se bave glumcima.

radojecupiccupe png

Foto: snp.org.rs

Ova godina je bila veoma radna i uspešna za vas. Ne zna se da li ste u Banjaluci, Beogradu ili Novom Sadu, da li je u pitanju pozorište, serija, režija ili film. Odakle energija?

Stalno govorim da imam sreće što još uvek volim svoj posao, tako da mi nije teško. Većina uloga je za mene izazov. Čim se radujem da rešavam te probleme koji nastaju u procesu to znači da je dobro. Snimanja su mi mnogo draža nego pozorište, u ovom trenutku, zato što me vode na razne lokacije, susrećem se sa raznim ljudima, dok sam u pozorištu već 20 godina. To može biti zlatan kavez, ali je ipak kavez. Ovo sada mi je baš uzbudljivo i ta cela gužva me intrigira, baš ću da vidim od kog sam materijala napravljen i kako ću izdržati. 

U toku je kampanja "Bar 1 odsto za kulturu". Zbog čega je važno da se u kulturu izdvaja bar jedan odsto budžeta?

Mi smo u socijalizmu učeni da su industrija, poljoprivreda, rudarstvo baza, a da je kultura nadgradnja i mislim da su tu nekako svesno ili nesvesno zamenjene teze. Kultura je baza. Ovo sve ostalo se podrazumeva, bez toga ne funkcioniše ništa, ali proizvodnja čelika je proizvodnja čelika, zna se kako se radi, nema tu nikakve filozofije. Država napravi strategiju i po njoj se radi. Kultura, jezik, umetnost i savremena kultura, baza su jedne nacije i celog društva organizovanog u državu. Ako to izgubimo, mi gubimo svoj identitet i zbog toga je važno da dajemo na kulturu, bar taj jedan odsto, a i to je mizerno malo.

Titulom Evropske prestonice kulture 2021. dobili smo šansu da nešto promenimo, što se tiče kulture. Šta mislite koliko ćemo iskoristiti tu šansu i da li pravimo nešto novo, inovativno i kreativno ili samo koristimo prepakovano postojeće znanje i filtere?

Kultura se svakako menja, neminovno. Nekada to bude samo nekakva moda, a nekada dolazi do suštinskih promena i mora se sve ispratiti. Pogotovo ako je nešto revolucionarno, a i svaki mali pomak je revolucionaran. Kultura je živa stvar i nju menjaju sami ljudi, oni koji žive u ovom vremenu i na ovom tlu. Ona je uvek odraz momenta u kojem mi živimo. I ako mi kažemo da nam danas pozorište nije u sjajnom stanju, to je odraz stanja u društvu. Recimo, reditelj smisli nešto divno, a ti ne možeš da to izvedeš, nemaš mogućnosti, nemaš opremu, logistiku. Kod nas se još uvek radi pomoću štapa i kanapa.

U čemu je problem, zašto je tako?

Doživeo sam promene mnogih vlasti, na ovim prostorima ima toliko gluposti i nerazumevanja za kultutru, od kako se formirala moderna srpska država. Stalno imamo problem sa davanjima u kulturi. Jer, za kulturu se misli da je sporedna, nešto što nije bitno. Ljudi koji su vodili ovu državu i koji je u dobroj meri vode decenijama unazad nisu konzumenti kulture. Ne idu u muzeje, pozorišta, ne uzimaju knjigu iz biblioteke, draže su im neke pevaljke, tako da oni to ne razumeju. Oni bi zatvorili pozorišta, ali bi naišli na osudu i eto zbog toga ih tako drže. Valjda će doći neki ljudi koji jesu konzumetni kulture i koji će shvatiti njenu važnost.

cupe png

Foto: snp.org.rs

Da li je onda na mladim ljudima da ukažu na ono što im smeta i da probaju da promene, a ne da odustanu i kažu da ne mogu?

Ima na prvoj godini glume jedan deo koji se zove "Ne mogu, a da ne". Dakle, nešto što lik ne može, a da ne uradi ili ne kaže. Ja mislim da mlad čovek ne može, a da ne radi. Mi živimo u svetu čije su karakteristike pohlepa, laž, pornografija i kič. I naravno da su mladi pod utcajem toga i bore se za goli život, pogotovo u dobu gde je novac sve, a moraš ga imati ako hoćeš da budeš koliko-toliko bezbrižan u egzistelcijalnom smislu. Ali moraju da se bore i ukazuju na svoje postojanje i na to da su oni koliko sutra ljudi koji će biti težište u ovoj zemlji. I zato neka dižu glas i neka se bore za ono što treba i što misle da je važno. Na njima je da se bore, a na meni je da ih podržim, ako je iole ok, pa da pucam iz svih oružja.

Gde ćemo sve u narednoj godini gledati Radoja Čupića?

Snimalo se jako puno, 12-13 serija, nekoliko filmova... Imao sam to zadovoljstvo da radim i u jednom indijskom filmu I divno je to, svi se dobro osećamo. Razmišljam o tome ko će sad sve to pogledati, ali dobro, uvek se nađe publika. I nadam se da će se taj trend snimanja nastaviti. Kada te zovu za novo, onda ne sumnjaš više da li si dobar ili ne. Ne moram da se dokazujem, nisam mlad više, ali me raduje. Šotra me zvao da igram Nušića, eto to će mi biti posebno zadovoljstvo. Nušića volim i kao čoveka i kao pisca i tu ulogu jedva čekam.

J. Božić

Možda te još zanima:

.

SKCNS poziva u Omladinski teatar

Studentski kulturni centar Novi Sad otvara konkurs za studente Novosadskog univerziteta i sve mlade od 16 do 30 godina. Ukoliko…

.

Besplatne predstave za učenike i studente

Pozorišni festival "Upad", koji je pokrenuo Studentski kulturni centar Novi Sad, biće održan od 31. oktobra do 5. novembra u…

.

Počinje INFANT - pozorišni festival sa jasnom porukom

Jubilarni, pedeseti INFANT – internacionalni festival alternativnog i novog teatra - počinje 1. septembra uvodnom predstavom "Čovjek visine". U izboru…

.

Lekovita predstava za mlade

U Novom Sadu se već neko vreme igra predstava "Buđenje proleća - dečja tragedija", rađena po drami Franka Vedekinda iz…

.

Dramske radionice otvorene za sve

Novosadsko kulturno umetničko društvo "Svetozar Marković" ponovo je bogatije za dramsku sekciju. Nekada su je vodila imena poput Mire Banjac…

.

"Mefisto" Klausa Mana: psihološki profil kolaboracioniste

Glumica Danica Grubački preporučila nam je da ove nedelje pročitamo roman "Mefisto", najpoznatiji roman Klausa Mana koji govori o prirodi…

  • 00:00 Music Mix by Bea
  • 05:00 Music mix by Anja
  • 10:00 Pre podne na O radiju

Anketa

U kojoj formi najčešće pratite Oradio?

Oradio logo