...
TRENUTNO00:00 - 05:00Music Mix by Bea

Društvo / Intervju

Istorija bivše države kroz prizmu rokenrola

08.12.2017.

Dokumentarni film "Zarobljeno vreme" scenariste i režisera Milana Nikodijevića, profesora Akademije umetnosti u Novom Sadu trebalo je da bude film o jednom od najpoznatijih rok novinara iz regiona Peci Popoviću, a zapravo je priča o rok muzici, vremenu, državi i narodima sa prostora SFRJ. Iz ugla rok muzike i alternativnih srodnih umetnosti šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog veka, Petar B. Popović sreće se sa muzičarima i umetnicima bivše države, evocirajući uspomene i vreme koje je ostalo za nama. Autori ovog filma su nam poklonili duh tog vremena i stavili ga u nezaborav. 

.

Milan Nikodijević i Petar Peca Popović

"Zarobljeno vreme je verovatno najbolji podnaslov za ovaj film, ako bi se izražavali novinarskim rečnikom. On zapravo jeste film o jednom čoveku, jednoj zemlji i jednom vremenu. Kada se to malo proširi to je u suštini jedan road movie, putovanje sa verovatno najuglednijim muzičkim kritičarem i uopšte čovekom koji je pisao o muzici na ovim prostorima, Petrom Pecom Popovićem, kroz emotivni zavičaj, bivšu Jugoslaviju, a sadašnje države. Film Zarobljeno vreme priča o jednom od najznačajinih perioda rokenrola SFRJ, a to su kraj šezdesetih i sedamdesete godine prošlog veka, kada je ova muzika stekla status i pravo građanstva, a iznedrila neke od najboljih pesmotvoraca ovih prostora", ispričao nam je Milan Nikodijević na početku razgovora za Oradio. 

Bivša država može da se sagleda iz mnogo uglova, Vi ste to učili iz ugla rok muzike. Kakav je to pogled?

Ko bude video film videće da to nije priča samo o rokenrolu, on nam jeste polazište i najviše se govori o njemu. Rok muzika nam je samo povod da otvorimo mnoge teme koje su se ticale, a tiču se i sada, socijalnog aspekta, političkog, kulturnog, ideološkog, nacionalnog... Tako da je kroz priču o rokenrolu na neki način prikazano jedno vreme.

Koga ste i kako izabrali za učesnike u filmu, ko su rokeri koji se pojavljuju?

Prva ideja je bila da napravim film o Peci Popoviću, ali ne na uobičajen način, da sedimo i razgovaramo, niti da uzmem neke ljude da pričamo o Peci. Želja mi je bila da nađemo ljude koji su poput njega, a koji u njemu imaju jednog sjajnog tumača, kakav jeste Petar Popović. Pošto je priča takva ja sam želeo da to budu Pecini gosti, izbor ljudi koji će na neki način našu ideju odvesti do kraja bio je njegov. S druge strane, nije to bio težak kriterijum jer se zna ko su bili značajni ljudi koji su se bavili rokenrolom i alternativnom kulturom tih godina. Uz Pecin izbor i moju saglasnost napravili smo izbor od nekih 80 ljudi koji su se bavili ovim poslom i ostavili trag. Naravno, nije moglo svih 80 da stane u film pa smo paralelno sa filmom uradili i TV seriju koja se zove "Rokopisac" u pet nastavaka i tamo se nalaze svi koje smo snimili.

Hteli smo takođe da posetimo sva mitska mesta jugoslovenskog rokenrola, od kluba Euridika u Beogradu, preko Dadova, Doma sindikata, Doma kulture u Kragujevcu gde je vežbao Smak, na primer, tu je onda Studio M RTV-a, FIS u Sarajevu, a obišli smo i Jugoton, sadašnju Croatia records u Zagrebu pa sve do hale Tivoli u Ljubljani, gde su održavani čuveni Bum festivali sedamdesetih godina prošlog veka. U tim objektima, ili ispred, nalazili smo se sa najznačajnijim ljudima tog vremena, od VIS Iskri koje su svirale za novu 1961. godinu u Beogradu pa do Ane Popović koja je otelotvorila snove i njenog oca i mnogih očeva postavši svetska zvezda.

YU grupa na snimanju

Može li da se povuče paralela između njihovih priča?

Može da se izvuče jadan opšti zaključak da su svi ti ljudi koji se nalaze u filmu imali strahovitu veru u ono što su radili u to vreme. Ne smemo zaboraviti da je u to vreme rokenrol u SFRJ bio jedna "prokazana rabota" kojom su se bavili zaluđenici ili ljudi koji su se šišali na ulicama jer su bili čupavci. Ljudi koji pričaju u filmu su sve to izdržali počevši da se bave muzikom kao hobijem da bi neki, poput na primer YU grupe, izdržali do danas i da se svo ovo vreme bave rokenrolom kao poslom. Tada je to malo ljudi shvatalo. Generalno je to što povezuje sve ove ljude, ljubav i vera u nešto što se početkom sedamdesetih nije znalo ni kako se zove.

Deluje da je približavanje među ljudima bivših republika prvo počelo preko umetnika, posebno rok muzičara. Ipak, nije mnogo urađeno na tom polju posebno u zvaničnim krugovima a prošlo je toliko godina. Zašto?

Pre desetak dana imali smo premijeru u Zagrebu. U odnosu konteksta koji se dešavaju na političkoj sceni, a znamo da su ti odnosi jako zategnuti, uz izjavu da treba da protekne mnogo vode Dunavom da bi se uspostavili normalniji odnosi, mi smo imali punu salu naših prijatelja. Ljudi koje poznajemo, ali i one koje ne poznajemo. Baš je Peca rekao da među ljudima koji se bave ovim poslom, među koje spadaju kultura, rokenrol, umetnost, uopšte ne treba da protiče voda, pošto se mi nismo ni svađali. Ta normalna komunikacija je ostala do dan danas, film smo snimali tri godine i uvek smo nailazili na jako dobar prijem. U filmu Sejo Sexon, vođa grupe Zabranjeno Pušenje kaže da je rokenrol populacija ostala jedina poštena u svim tim stvarima koje su nam se dešavale i kako on kaže: "Osim par evidentnih šupaka svi smo bili na svom mestu".

Koliko će ovaj film uticati na mlade koji nisu bili ni rođeni u vreme SFRJ?

To je još uvek nepoznanica za sve nas. Smišljajući ovaj film i radeći na njemu, ja sam znao ciljnu grupu kojoj se obraćam i to funkcioniše fantastično. Mene zaista zanima, kada film krene u širu distribuciju i bude prikazan na televiziji koliko će ljudi koji u to vreme nisu bili ni u planu pogledati film. S obzirom na to da ovaj film ima i kulturološki, sociološki, politički, ideološki aspekt, dakle jedno šire sagledavanje rokenrola, smatram da će biti zanimljiv i što je mnogo bitnije, razumljiv mladim ljudima.
 mkc jpg

Ekipa filma sa Zoranom Predinom iz benda Lačni Franz

Potpisujete scenario, režiju, produkciju filma "Zarobljeno vreme". Koliko je bilo teško sve to postići?

Deluje sad patetično kad pričam, ali stvarno sam mislio da neću živ iz tog projekta izaći. Znao sam da će biti veliko, ali nisam mogao da pretpostavim da će se toliko proširiti i da će toliko trajati. Ovo je takva vrsta filma gde ne možeš da planiraš kada ćeš snimati, jer zavisiš od ljudi koje treba da snimiš, a u pitanju su velike rok zvezde sa naših prostora. Imali smo više od 50 dana snimanja, više nego za ozbiljan igrani film, veliki broj putovanja, ekipa je bila mnogobrojna, a nakon svega je došao deo pregledanja materijala i biranja kadrova što sam uradio sa montažerom Aleksandrom Komnenovićem i sama montaža trajala je punih godinu dana. Da sam znao da će ovako biti, pitanje je da li bih ušao u ovakav projekat (smeh). Ali sada, kad se završilo, pričam sa lagodnošću zadovoljnog čoveka koji je uspeo sve to da izgura i završi.

Da li je postojao neko ko nije želeo da priča za film, a da ste ga kontaktirali?

Jeste, Marko Brecelj nije želeo da priča za film, ali to je na neki način i razumljivo i u skladu sa onim kako Brecelj sada živi. Nije on eksplicitno odbio, nego je hteo da priča direktno sa Pecom, kako je on rekao, da hoće nešto da se svađa sa njim. To bi bilo zanimljivo za film ali kasnije nismo uspeli da ga nađemo pa je on izostao.

mkd jpg

Jovan Milinov Toba, Josipa Lisac, Milan Nikodijević i Peca Popović

Hoće li biti materijala da neki vaš naslednik snimi sličan film za 20 – 30 godina?

Moram da priznam da slabo pratim današnju scenu, za mene se rokenrol završio što bi rekli sa "Cepelinima" (smeh). Ali to što povremeno čujem i propratim, mislim da i sada ima ozbiljnih ljudi koji se bave rok muzikom i da će ovi prostori ponovo iznedriti neke zanimljive autore. Mislim da trenutno imamo mali interegnum i da nema više tih pesmotvoraca u rokenrolu, jer u rok muzici je najvažnije stvoriti pesmu. Svako može da nauči da svira, ali napraviti pesmu kao što je to radio Džoni (Štulić), Balašević ili Arsen Dedić je velika stvar. Kažem, ne pratim dovoljno, zapazio sam na primer Goribor, ali sam siguran da će za nekih 20 godina biti materijala da se napravi nova rekapitulacija rok muzike sa ovih prostora.

Film će 11. decembra moći da vide i Novosađani, kakav je dalji plan za život filma "Zarobljeno vreme"?

Dokumentarni filmovi nemaju mnogo izbora u smislu prezentacije. Mogu da budu prikazani na nekim festivalima, eventualno da ih kupi neka televizija. Ranije je to izlazilo na DVD-u ali ta industrija je potpuno zamrla. Mi imamo sreće što se radi o Peci Popoviću koga ljudi znaju, pa se u ceo posao uključila i produkcijska kuća "Long Play" koja se inače bavi muzikom i koncertima. Oni su prihvatili da to distribuiraju i naprave premijere, regionalno, po svim mestima gde smo snimali film. Tako će u okviru "Euro in festivala" film "Zarobljeno vreme" biti prikazan u sali Kulturnog centra Novog Sada, u ponedeljak 11. decembra u 21 čas. Imali smo velike premijere u Beogradu i Zagrebu, nastavljamo dalje i idemo na neke festivale. Uobičajeno je da ovakvi filmovi imaju život od oko dve godine. Raduje me da smo uspeli da uradimo i TV seriju od pet jednosatnih epizoda, pa ukoliko dogovorimo sa jednom velikom televizijom, za šta već postoji interesovanje, ovaj materijal moći će da vidi veći i širi auditorijum. U seriji su svi ljudi koje smo snimili, mnogo je šira, poetičnija, epskija tako da će i posle premijere filma taj materijal moći da živi kroz tu televizijsku seriju.

Poslušajte i razgovor sa Milanom Nikodijevićem u emisiji "Dnevna soba" na podkastu Oradija.

Jovan Marjanović

Možda te još zanima:

.

Blokada Filozofskog fakulteta se nastavlja, profesori ne žele da napuste zgradu

Blokada Filozofskog fakulteta u Novom Sadu se nastavlja, nakon neuspšenih pregovora sa policijom. U zgradi se osim predstavnika Studentskog parlamenta…

.

Filozofski fakultet u Novom Sadu obustavlja sve aktivnosti

Zbog potencijalnog ugrožavanja bezbednosti studenata, njihovog prava na obrazovanje i bezbednost zaposlenih, Filozofski fakultet Univerziteta u Novom Sadu obustavlja sve…

.

Niko ne sme da bude ugrožen zbog svog stava

“Nismo mogli da ćutimo. Došli smo ovde da pošaljemo jasnu poruku da montirani snimci, napadi na bilo koga od nas…

.

Bez rodne ravnopravnosti gubimo potencijal polovine društva

Stavovi, tvrdnje i dezinformacije koji se suprotstavljaju rodnoj ravnopravnosti, odnosno jednom rečju - antirodni narativi, u Srbiji su zastupljeni i…

.

Sajam zapošljavanja u Novom Sadu

Exiem sajam zapošljavanja će biti održan na Fakultetu tehničkih nauka u Novom Sadu, 2. i 3. aprila. Samo neke od…

.

Gen Z posmatra kako njihovi stariji otkrivaju internet i mimove

Ako pitate starije pripadnike Generacije Z, reći će da u početku beše Fejsbuk. Milenijalci će reći da je postojao i…

  • 00:00 Music Mix by Bea
  • 05:00 Music mix by Anja
  • 10:00 Pre podne na O radiju

Anketa

U kojoj formi najčešće pratite Oradio?

Oradio logo