Društvo
Debata - veština koja će nas spasiti kafanske Skupštine
Debata kao veština i vid komunikcije u javnom ophođenju, ključan je deo nekih zapadnih demokratija. Jasna pravila dijaloga, poštovanje sagovornika i njegovih stavova već vekovima žive u britanskoj skupštini. U Srbiji je situacija drugačija. Imamo svetske šampione u debati među studentima, ali u Parlamentu od nje nema ni traga već 26 godina.
Prenosi Skupštine Srbije često imaju ton kafanske rasprave. Uvrede, zamene teza, nepoštovanje govornika samo su neke od povreda na koje svakodnevno nailazimo.
Debata je veština koja parlament jedne države jasno odvaja od ovakvih ispada i podiže na daleko veći nivo. Nastala u parlamentarnom životu britanske skupštine, ona daje jasne smernice i pravila o tome kako se vodi javni dijalog.
Asistent na Fakultetu političkih nauka Ivan Stanojević kaže da pravila debate postoje u poslovniku Skupštine Srbije, ali ih se niko ne pridržava.
"Treba neko da ta pravila primeni. Problem je što ta pravila treba da sprovodi predsednik Skupštine koji je uvek predstavnik vladajuće većine. A, njemu nije u interesu da se vodi kvalitetna rasprava već da što pre progura ono za šta se većina zalaže", objašnjava Stanojević.
Debata, kaže Stanojević, jača sposobnost da se vodi rasprava na logičan i argumentovan način, da postoji kultura dijaloga i da se nauče veštine u vezi sa javnim nastupom. Mnogo bi poboljšala parlamentarni dijalog i efikasnost ove institucije. Dok se to ne dogodi on misli da bi bilo dobro da počne da se praktikuje već u srednjim školama.
"Mislim da u srednjim školama i pre treba uvesti debatu. Da onda ti đaci koji ne odu na fakultet ta znanja iskoriste u traženju posla i životu, a ovi što krenu na fakultet svakako imaju veću prednost u odnosu na mlade koji ne poznaju debatu", dodaje Stanojević.
Prema njegovim rečima, benefiti praktikovanja debate su višestruki, a činjenica da Srbija ima evropske šampione u debati pokazuje da postoji prostor za njenu masovniju primenu.
Debatni tim Srbije sa Visoke škole za poslovnu ekonomiju i preduzetništvo iz Beograda letos je osvojio evropski debatni šampionat, što je pomoglo da se skrene pogled javnosti na ovu veštinu. Predsednik pobedničkog tima Jovan Petronijević je tada rekao da se debatom najviše bavi Beogradski univerzitet, ali da bi to sada moralo da se promeni.
"Svi pokušaji da se debata proširi na ostatak Srbije do sada nisu imali značajnog uspeha. Ono što se nadam da će se uskoro proširiti u nekom većem nivou i na Novi Sad, gde će tamošnji studenti moći da se pridruže kolegama iz cele Evrope", rekao je Petronijević.
Novosadski student žurnalistike Ivan Čolić se debatom bavio u srednjoj školi i kaže da je umnogome doprinela njegovim retorskim sposobnostima i načinu razmišljanja o problemima o kojima diskutuje.
"Najviše mi je pomogla da razvijem kritičko mišljenje, da na neki artikulisan način umem da se iskažem. Kad smo se igrali debate često smo zauzimali stav u koji ne verujemo. Mislim da to dodatno razvija kritičko razmišljanje i da pomogne da se dobije objektivnija slika i da se onda kvalitetnije pristupi problemu", tvrdi Čolić.
Naši sagovornici se slažu da bi usvajanje pravila debate Skupštinu nateralo da se mnogo više bavi problemima umesto međusobnim animozitetima, ali da bi, pre svega, mladi od debate mogli imati mnogo više koristi nego što zamišljaju. Ozbiljan debater odiše samopouzdanjem, lako stiče poštovanje oponenata i mnogo ozbiljnije pristupa raspravi o aktuelnim problemima, što mu omogućuje da lakše dođe do rešenja. Ovakve kvalitete priželjkujemo i u srpskom Parlamentu, ako ne sada, a ono sa smenom generacija.
P. Klaić