...
TRENUTNO11:00 - 12:00Pop up

Društvo / Aktivizam

Uzimanje pravde u svoje ruke dovodi do anarhije

20.01.2020.

Šta radiš kada si kivan na ono što se dešava oko tebe? Šta radiš kada vidiš da je neko uzeo pravdu u svoje ruke? Kako reaguješ kada se sve to dešava onlajn? Da li, prihvatanjem društvenih medija kao glavnim izvorom vesti, razmišljamo o tome kako te nove platforme utiču na naše razumevanje različitih oblika kriminala? Ovim pitanjima bavili smo se u emisiji "O tome se priča".

.

Popularnost društvenih mreža, poput Fejsbuka, Tvitera i Snepčeta, transformisala je način na koji razumemo i doživljavamo kriminal i viktimizaciju. Ranije se smatralo da ljudi formiraju mišljenje o kriminalu iz onoga što vide ili pročitaju u tradicionalnim medijima.

Zašto o tome govorimo? Zato što su prodavačica koja je na vidikovačkoj pijaci u Beogradu udarila komunalnu milicajku i trostruki ubica iz Splita najpopularnije ličnosti na društvenim mrežama. Za mnoge, čini se, oni su heroji i izazivaju pozitivan stav. Revolt je definitivno globalni fenomen i pokazatelj stanja u gotovo svakom društvu, pa smo sve više svedoci pravdanja onih kojima je dozlogrdilo da ćute i trpe. Samim tim dolazi i do opravdavanja nasilja.

Emisiju "O tome se priča" možete da poslušate u plejeru

Advokat Jovan Skendžić misli da ljudi na taj način iskazuju nepoverenje u efikasnost državnih institucija, posebno tužilaštva i suda.

"Svaki pojedinac ima svoje shvatanje pravde, a ponašanje koje je nekome ispravno drugome može da bude potpuno neprihvatljivo. Zbog toga mislim da jedino država može da ima ulogu u kreiranju zakonodavnog okvira i funkciju i staranje da se zakonske norme poštuju. Samo država može da ima sredstva prinude u te svrhe. Uzimanje pravde u svoje ruke bi pre svega dovelo do anarhije i nesigurnosti u ostvarivanju ustavom zaštićenih ljudskih prava", rekao je Skendžić za Oradio.

Društvene mreže, kao novi oblici medija, stvorili su i nove mogućnosti da se razreše i mnogi zločini, između ostalog. Dakle, kao i mnoga druga dostignuća u komunikacijskoj tehnologiji, socijalni mediji imaju dobru, lošu i ružnu stranu, kada je u pitanju njihov odnos sa pravosuđem i zakonom. Komentarišući ono što se posle pomenutih događaja u Beogradu i Splitu pojavljivalo na društvenim mrežama, Jovan Skendžić navodi i da grupe podrške na mrežama podležu zakonu.

"Opravdavanje nasilnika i njihovog nasilničkog ponašanja spada u domen slobodnog govora i ne postoji mogućnost da se ono sankcioniše, osim, eventualno, na osnovu internih akata medija na kojima se ti komentari postavljaju. Budući da svaki vid komentarisanja povećava reach takvim stranicama, ne smatram da će ikada nastati politika sankcionisanja. Moj stav, kao advokata, jeste da niti jedan postupak ne bi trebalo komentarisati do donošenja pravosnažne odluke. Moj lični stav jeste da opravdavanje nasilnika često predstavlja reflektovanje unutrašnje potrebe za nasiljem, a da su patrijahalni moral i mizoginija najčešći uzroci pravdanja nasilja nad ženama. Nasilje nad službenim licima se često pravda nepoverenjem u državu i njene institucije. U bilo kom slučaju ne bi trebalo pribegavati nasilju i uvek treba uzeti u obzir posledice do kojih ono može da dovede", objasnio je on.

nasilje 2 jpg

Aktivnost na mrežama može predstavljati pretnju krivičnom gonjenju i pravu na pravično suđenje i to, ukoliko neko deli fotografije optuženih pre podizanja optužnice, kreira grupe mržnje ili podrške, ili pak ako osobe bliske slučaju odluče da svoje viđenje situacije podele na društvenim mrežama.

Nedostatak empatije, nepoverenje u institucije i nepodržavanje nasilja neki su od stavova mladih sa kojima smo razgovarali na ovu temu. Svi su oni složni da su takvi slučajevi pokazatelji stanja u našem društvu.

Ne odobravam nasilje, niti iživljavanje nad nekim ko pokušava da preživi. Taj slučaj je samo pokazatelj stanja u društvu. Vlast se nada da je izdvojen slučaj, a nehumanost se u stvari svakodnevno pokazuje. Potpuni nedostatak empatije. Ako želiš da sprovodiš ljudski zakon - sprovodi ga ljudski.

Uzimanje pravde u svoje ruke se događa u situacijama kada to niko drugi ne uradi. Kada određeni ljudi imaju vetar u leđa iz političkih vrhova i policije. Ne podržavam grupe podrške na društvenim mrežama, jer smatram da policija treba da radi svoj posao, umesto da ljudi uzimaju zakon u svoje ruke. Ali nekako mogu da razumem zašto se to pojavljuje u društvima poput našeg, gde su različiti oblici tiranije od strane raznih frakcija veoma aktuelne.

Nisam uopšte u takvim grupama i ne podržavam one koje direktno pozivaju na nasilje. Ali živimo u takvoj državi da, ako čekamo pravdu, ona definitivno neće stići.

support jpg

To je normalna reakcija siromašnih protiv sistema koji ih ugnjetava. Na žalost, taj bes se okreće na druge siromašne pripadnike iste klase, umesto da se okrene protiv kapitalizma i političkih elita. Taj bes bi trebalo da se politizuje, a ne da se vrti i cirkuliše u krugu iste klase.

Mislim da je ljudima previše svega i zato su tako kivni na stvarnost, ali nije u redu pravdati nasilnika. Ne postoji legitimni razlog za nasilje, ali ljudi izgleda imaju opravdanje.

Društvene mreže se takođe mogu koristiti kao sredstvo za iznošenje krivice žrtava, naročito ako se odmah nakon incidenta pojave komentari da su "dobili ono što zaslužuju" i da će "možda sada paziti šta rade". Mogu da se koriste i kao oružje kojim su prijatelji i porodice žrtava zločina izloženi sekundarnoj viktimizaciji.

Društvene mreže/mediji i dalje će biti izazov službenicima za krivično pravo, kao što će se menjati i način na koji javnost percipira i bavi se pitanjima kriminala i viktimizacije. Međutim, pozivi za zabranu i ograničenja na mrežama verovatno neće dati rezultate. Ti mediji su tu da ostanu i javnost će morati da razmišlja van uobičajenih okvira, ako želi da shvati taj fenomen, iskoristi njegove mogućnosti i spreči ili umanji njegove negativne efekte u vezi sa kriminalom i krivično-pravnim sistemom.

J.M.

foto/ilustracije: Pixabay

Možda te još zanima:

.

Program podrške neformalnim grupama

Beogradska otvorena škola uputila je poziv  za "Program podrške neformalnim grupama". Program je finansijski i mentorski, a namenjen je grupama…

.

Raising Starts poziv za startape

Startapi u Srbiji mogu da konkurišu za novi krug podrške kroz Raising Starts program koji timovima i kompanijama u najranijim…

.

U društvu u kome nedostaje solidarnosti, usamljenost je velika

Pre deset godina, u Bezdanu nadomak Sombora počeli su prvi, letnji, feministički susreti. Tada su oni uglavnom okupljali ženska udruženja…

.

Konkurs za "Novo ime"

U toku je deveti ciklus podrške mladim talentima u Srbiji kroz projekat "Novo ime". Kako najavljuju organizatori, u pitanju je…

.

Mladima je potrebna podrška i osnaživanje

Otvoren je konkurs za ambasadore OPENS-a. To su mladi ljudi koji će učestvovati u radu ovog saveza udruženja. Sa Olgom…

.

Korona i psiha: Ne tražiti krivca u pojedincu

Mladi su u sve većem fokusu kada je u pitanju kovid 19. U javnosti se često pominju kao uzrok sve…

  • 10:30 Tehnologija
  • 10:45 Prava stvar
  • 11:00 Pop up
  • 12:00 Pre podne na O radiju
  • 12:30 Album nedelje

Anketa

U kojoj formi najčešće pratite Oradio?

Oradio logo