Društvo / Aktivizam
Počinje Slobodna zona - u potrazi za promenom
Filmski festival Slobodna Zona, koji počinje večeras, ove godine će prikazati filmove koji pokreću, preispituju i stavljaju u prvi plan teme kojima se ne posvećuje dovoljno pažnje. Razgovarali smo sa Brankom Pavlović i Ivanom Bakračem selektorima ovogodišnjeg programa.
Festival angažovanog filma Slobodna zona, trinaesti po redu, ove godine će dominantno prikazati dokumentarne filmove iako će na repertoaru moći da se pronađe i dosta kvalitetnih igranih ostvarenja. Ove godine, kao nikada do sada biće prisutan veći broj rediteljki i ženskih autorskih projekata nego prethodnih godina i to u sve tri kategorije - međunarodnoj, regionalnoj i 14-plus selekciji.
Branka Pavlović - selektorka međunarodnog programa kaže za Oradio da su ove godine obezbedili i žiri za svaku selekciju te da će u svakoj biti dodeljene nagrade za najbolja ostvarenja, a biće dodeljena i posebna nagrada za film koji najbolje promoviše ljudska prava. I ovogodišnja Slobodna zona ima poveznicu za sve filmove:
"Neki lajtmotiv koji povezuje sve te filmove u međunarodnoj selekciji, a mislim da se i na regionalnu to donekle odnosi je promena, odnosno odsustvo promene i potreba da se ona desi. Na neki način ona pokazuje da društvo i okolina onemogućava pojedinca da do te promene dođe. Tu su i putevi kojima se ređe ide da do promena dođe i prosto to su neki motivi kojima se bave filmovi u međunarodnoj selekciji", kaže selektorka Slobodne zone.
Jedan od filmova koji se potpuno uklapa u tematiku je špansko ostvarenje 'Ada za gradonačelnicu' koji govori o usponu gradonačelnice Barselone, sada u žiži zbog katalonskog referenduma o nezavisnosti.
"To je film o njenom razvojnom putu od aktivistkinje koja se bori protiv izbacivanja ljudi iz kuća, što je nešto što se i kod nas lagano pojavljuje i tema je vrlo aktuelna. Film opisuje dve godine njenog života od aktivizma do establišmenta kojem sada pripada", objašnjava Branka.
Govoreći o otvaranju i filmu 'Dan oslobođenja' koji prati ljubljanski bend Laibach na koncertu u Pjongjangu, Branka je rekla da taj film potekao od fanova Laibacha koji imaju kontakte u Severnoj Koreji.
"Kamera prati grupu i tehničare koji pokušavaju u pet dana da održe koncert uprkos cenzuri i sudaru ideologija koje se tu dešavaju. Jako je zanimljivo kako njihove pesme zvuče u toj atmosferi jer je Laibach verovatno najpogrešniji bend za Severnu Koreju, ovako na prvi pogled, a kad gledate film, shvatate da je pravi izbor. Na mene je taj film ostavio snažan utisak jer su neke predrasude razvejane na obe strane", smatra Branka.
Posebno vredan deo Slobodne zone je program Junior koji traje od 2007. godine i okuplja srednjoškolce iz cele Srbije. Branka kaže da su angažovani filmovi na taj način našli put do mladih ljudi. Sada postoji i juniorski žiri.
"To su srednjoškolci koji su učestvovali u našim dosadašnjim programima i ta neka komunikacija između mladih i Slobodne zone je nešto što je nama jako važno jer je to naša sledeća publika i oni će priču nastaviti dalje", kaže sagovornica O radija.
Ivan Bakrač, selektor regionalnog programa kaže da se program koji je birao odnosi na Balkan zajedno sa Mađarskom i iz svake države u okruženju biće prikazan po jedan film.
"Imamo na žalost samo dva kratka domaća filma, ali su oba premijere pa nam je čast da budu na našem festivalu. Mislim da, ako već moram da pomenem neke filmove jer su svi kvalitetni, svaki kratki film ćemo puštati zajedno sa dugometražnim, pa će film 'Muškarci ne plaču' gde će Boris Isaković biti gost na novosadskoj projekciji, uz njega će biti prikazan i film Nagrada makedonske rediteljke Lidije Mosovske", kaže Ivan.
On kaže da je zajednički naslov za regionalnu saradnju 'Ka kolektivnoj nežnosti' iako nisu baš svi filmovi nežni.
"Imamo filmove koji su filmovi pomirenja, ali i neke koji su teški i brutalni. Branka je pomenula izbacivanje iz domova i mi imamo hrvatski film 'Dom' koji je jako težak, ali veoma važan i smatram da publika mora videti takve stvari jer je to nešto što može svakome od nas da se desi", objašnjava Ivan.
Domaća produkcija posebno je siromašna ove godine u domenu angažovanog filma, ali Ivan kaže da se njihov kvalitet ne razlikuje u odnosu na inostranu produkciju.
"Veći je problem što se naši filmovi teže probijaju na Zapad, pa dođe do nemogućnosti da se oni prikažu u trenutku kad mi želimo. Ima filmova koji su se sada pojavili u Torontu i autori će ih kod nas prikazati do proleća naredne godine. Nismo imali mnogo izbora ove godine, ali smo imali dosta kratkih filmova na koje smo mogli da računamo", kaže sagovornik Oradija.
Od filmova koji će biti prikazani valja izdvojiti film bosanskog reditelja Alena Drljevića, 'Muškarci ne plaču', koji je svoju premijeru imao na festivalu u Karlovim Varima, gde je osvojio čak dve nagrade. Tu je i film renomiranog hrvatskog autora Gorana Devića, 'Buffet željezara'. Ovaj film govori o zatvaranju bifea koji se nalazi na ulazu jedne od najvećih fabrika gvožđa u istočnoj Evropi.
Rumunski reditelj Radu Jude će na ovom festivalu nastupiti sa svojim esej-filmom 'Mrtva nacija'. Ovaj film je napravljen od skoro otkrivenih crno-belih fotografija i obrađuje temu antisemitizma u Rumuniji 30-ih i 40-ih godina.
Ulaznice za otvaranje i film 'Dan oslobođenja' u Beogradu su dostupne na biletarnicama Sava centra i Eventima po ceni od 500 dinara. Za ostale projekcije ulaznice su dostupne na blagajnama gde će se iste održavati, po ceni od 300 dinara. U Novom Sadu ulaznice su dostupne na biletarnici Kulturnog centra Novi Sad, po ceni od 350 dinara za otvaranje i 250 dinara za preostale projekcije.
U Nišu se ulaznice mogu nabaviti sat vremena pre projekcija po ceni od 300 dinara za otvaranje i 150 dinara za ostale projekcije.
Kompletan filmski i prateći program možete pogledati na sajtu Slobodne zone.
P. Klaić