Društvo / Aktivizam
Pionirski posao reciklaže u Srbiji
Greentech je kompanija za reciklažu iz Novog Sada u kojoj se recikliraju najveće količine otpada u Srbiji. Kristina Cvejanov, PR ovog preduzeća, je naša sagovornica na temu recikliranja u Srbiji. Po njenim rečima u Srbiji je u velikom delu ova industrija „pionirski posao“.
„Trenutno radimo polovinom kapaciteta. Sirovine za preradu u komunalnom otpadu kao što su plastika, hartija, karton, drvo i staklo, najčešće ne dolaze do postrojenja koja ga mogu preraditi, odnosno reciklirati. Većina otpada koja ne završi kod nas, završi u prirodi, u reci...“ kaže Kristina.
Jasno je da nedostaje karika u lancu, koja bi spojila otpad, odnosno domaćinstva koja ga proizvode i postrojenja za reciklažu. Kristina nam govori da mlade generacije iako ekološki osvešćene, u većini slučajeva nisu u mogućnosti da lako recikliraju, osim ako se sami organizuju i donesu otpad u sabirne centre i dobiju za to novčanu nadoknadu.
Tokom Exita i Leta na štrandu, posetioci su mogli da recikliraju otpad tokom jedne od promotivnih kampanja. Ovakve kampanje okupljaju više organizacija, a prvi put ove godine ostvarena je saradnja sa javnim komunalnim preduzećem Gradsko Zelenilo. Tokom kampanje Vašu ambalažu za reciklažu stvorio se značajan pool organizacija koje mogu da učine konkretne stvari za ovaj grad.
„Pre svega to su namenski kontejneri i promotivna kampanja , ali da bi se ovakvi primeri približili društvu i da bi u gradu postojala infrastruktura – moramo alarmirati javna preduzeća da se pokrenu i da postignemo nešto što je u Evropi odavno standard.“ rekla nam je Cvejanov.
Problemi na putu postizanja ovih ciljeva nisu jednostavni. Najpre, i nekako neizbežno, jeste nedostatak novca, a potom velik broj inidividualnih sakupljača, što predstavlja veoma složen društveni problem.
„Trenutno u Srbiji postoji oko 30 – 50 hiljada ljudi koji zarađuju sakupljanjem otpada, a to je glavni razlog zašto javnim preduzećima nije isplativo ulaganje u namenske kontejnere i infrastrukturu za reciklažu. Srbija bi morala da nađe način da ovaj problem reši, da ovi ljudi uđu u druge tokove reciklaže, da im se obezbedi pravi posao, a samim tim dobili bismo i benefit od reciklaže.“
Kako navodi Kristina, kao država tek smo na početku razvijanja jasne zelene politike i kaskamo za Evropom barem 5 godina. „Građani moraju da budu jasni u zahtevu da žele da žive u uređenoj u zemlji. Sa druge strane, industrija mora da pokrene javni sektor koji je najčešće veoma trom.“
Šta bismo mogli da očekujemo u narednom periodu naša sagovornica otkriva da postoji najava velike inicijative koja bi ujedinila jedan širi front ekologa.
"Da se zatražiti posebno ministarstvo životne sredine, da se postavi jasna ekološka politika i da krenmo ozbiljnije da se bavimo ovim temama. Mislim da to građani i očekuju.“
Ove zimske sezone dok traje klizanje i maskembal na štrandu, posetioci moći da donesu ambalažni otpad i sav prihod biće uplaćen kroz akciju Humanitarni ponedeljak. Ova akcija je podržana od strane Gradskog zelenila. Greentech podržava i humanitarne akcije Čep za hendikep, Čepom do osmeha i ovakva povezivanja sa civilnim sektorom postaju trend.
Vukašin Kartalović