...
TRENUTNO05:00 - 10:00Music mix by Anja

Kultura / Film

Poplava domaćih serija ali kvalitet na kašičicu

20.05.2021.

Ako krenete da klikćete daljinskim po domaćim kanalima, sve su šanse da ćete naleteti na neku domaću seriju. "Tajna vinove loze", "Balkanska pravila", "Nemanjići", "Jutro će promeniti sve", "Kalkanska pravila", "Južni vetar", "Besa", "Komšije", "Koreni", "Žigosani u reketu", "Kralj Petar Prvi", "Psi laju vetar nosi", "Pet", samo su neki od naslova koji trenutno kruže u televizijskoj ponudi

.

Poplava domaćih serija u poslednjoj deceniji iznenađujuća je pojava u sve siromašnijoj državi. I dok domaća produkcija ne može samostalno da isfinansira više od dva filma, serijski program buja. Filmska struka potpuno se preselila u mobilne karavane koji, širom Srbije, žure da završe što više za što manje vremena, setovi razmenjuju glumce, šminkere, tonce, snimatelje, a TV kanali sa nacionalnom pokrivenošću svakodnevno u ponudi imaju barem dve različite serije u ponudi.

Hiperpordukcija, pokazalo se, veoma je isplativa za producente, filmskim radnicima se povećao opseg pristojno plaćenih angažmana, ali šta od svega toga dobija publika.

Da li je hiperpodukcija za sobom vukla i kvalitet ili je taj kvantitet uspeo da ga obori? Kakvu publiku one danas stvaraju, koliko se obraćaju mladima i ima li negativnih posledica koje ostavljaju za sobom. U emisiji “Za i protiv” potražili smo odgovore na ova pitanja.

Glumica Ana Franić, izjavila je kako zna zbog čega se poslednjih godina dešava poplava domaćih serija. Ona smatra da je nova era serija nastala, jer su producenti otkrili da se najbrže i najbolje može zaraditi upravo od proizvodnje i prodaje igranih serija.

"Prisutna je ta zakonitost da se novac od serija mnogo bolje i brže vraća nego što je to slučaj sa filmovima. Otud toliko serija na različitim tv kanalima u Srbiji", smatra Ana.

jutro1 jpg

(Serija Jutro će promeniti sve najlepše iznenađenje)

I producenti se slažu sa njom, a tome u prilog ide i podatak da je domaću seriju moguće proizvesti domaćim novcem, a celovoečernji igrani film jedva zapakuje i koprodukcija od pet država.

Filmski kritičar Marko Pilja za Oradio kaže kako je produkcija vidno porasla poslednjih godina, serije izgledaju ozbiljnije i kvalitetnije, ali to je slučaj samo kada se gleda nekoliko najuticajnijih serija koje su postavljale više standarde. U onom što sledi iza tih nekoliko kvalitetnijih projekata leži sav problem sa domaćim serijama.

"Definitivno je došlo do poboljšanja i napretka u produkciji. Budžeti su veći, što onda oslobađa sve učesnike da pokažu više. Postoje ozbiljna ulaganja u serije, one se prave da bi zaradile novac, dok se više ide na kvantitet nego na kvalitet", kaže Pilja.

Prema njegovim rečima, hiperpodukcija je problem.

"Idemo iz ekstrema u ekstrem. Jedno vreme serija skoro da nije bilo, kao ni novca za njihovo stvaranje, a sada se novac sipa u obilje projekata koji nemaju nikavu dubinu, pa ni poentu. I to će se raditi sve dok nešto ne uspe. Svi oni pokušavaju da naprave hit i to pre svega tražeći neke istorijske teme. “Nemanjići” su serija u koju su pare ubacivane lopatama, a ispala je katastrofa. Sa druge strane, produkcija “Senki nad Balkanom” ili “Montevidea” pokazala se kao ozbiljna, a serije su zadržale pažnju i imale vrlo pozitivne kritike. Jasno je da kvantitet ne donosi kvalitet, ali ne donosi ga obavezno ni velik novac", kaže Pilja

I sa profesionalne strane, poplava domaćih serija ima dobrih i loših strana. Filmski radnici su aktivni, televizije dobijaju jeftin igrani program atraktivan za oglašivače, otkrivaju se novi mladi talenti, ali nije sve tako ružičasto.

nemanjici jpg

(Nemanjići: jean od najvećih promašaja)

Režiser Ognjen Petković kaže da je iz trenutne ponude serija izuzetno teško izabrati nekoliko kvalitetnih uradaka. Postoje čak serije koje su toliko ispod svakog standarda da je čoveka sramota dok ih gleda.

"U posednje vreme imamo hiperprodukciju koja je kvalitet bacila u drugi plan. To je zbog toga što se povlađuje publici, ide se linijom manjeg otpora da bi se više zaradilo. Publiku treba obrazovati i formirati, a ona je godinama formirana tako što je intelektualno, emotivno i tematski podcenjena. Kao da gađamo neke ljude koji su polupismeni, koji nisu videli ništa van svog sela. Ima izuzetaka, ali oni su ne proizvod sistema, već produkt strasti pojedinih ljudi da rade svoj posao", kaže Petković

Prema njegovim rečima, lako je proveriti šta ljudi gledaju od strane produkcije, pa je lako proveriti i koju vrstu priča preferiraju.

"Nije lako napraviti takvu seriju bez novca, ali to ne znači da ne treba da pokušavamo. “Jutro će promeniti sve” je pravo osveženje, a to mogu da kažem i za “Kosti”. To su za mene dve serije koje predstavljaju ekscese u rediteljskom, autorskom i glumačkom smislu, sve ostalo je ispod toga. Naravno da serija neće biti kvalitetnija od autorskog filma, jer se radi sa drugačijim motivima i ima drugačiju strukturu, ali i one bi trebalo da imaju ozbiljniji standard", kaže Petković.

I za glumca Mikija Manojlovića masovna produkcija ne donosi ništa dobro.

"Smatram da nije nimalo dobra tolika produkcija serija danas. Uzroke tolikog snimanja ne znam, mogu samo da naslutim. Kada upalite televizor i menjate kanale, vidite jedne te iste glumce kako se šetaju iz serije u seriju. Onda više i ne znam šta gledam", izjavio je Miki Manojlović nedavno i dodao da se u tom slučaju čak i kvalitetnije stvari brzo zaborave.

Filmski kritičar Marko Apostolović naš je sledeći sagovornik i jedini koji ne gleda domaće serije.  

"Trenutno se snima veliki broj serija jer je nastupilo zlatno doba televizije kao i u svetu. Kvalitet snimanja je bliži filmu, pa je i to doprinelo atraktivnosti. Kod nas je veliki problem to što se uglavnom snimaju šablonske serije bez ozbiljnog scenarija, koji je uglavnom prepisan, sa lošom režijom i lošom glumom. Ne mislim da mi imamo loše glumce i režisere, ali ni oni najčešće ne mogu da učine više od onoga što su im scenaristi doneli", kaže Apostolović.

Prema njegovim rečima, primetno je da se čitavi dijalozi bukvalno prevode sa američkih serija, bez nekog truda da se prilagode našem jeziku ili podneblju, što onda zvuči groteskno.

"Sa druge strane, imamo i serije koje se prave od viška materijala sa snimanja filma kao što su 'Južni vetar'; 'Montevideo' i evo sada najavljena 'Dara iz Jasenovca'. Ti poduhvati ne mogu biti kvalitetni čak ni koliko je kvalitetan bio film jer se radi o drugačijem formatu i dinamici radnje", kaže Marko.

Celu emisiju "Za i protiv" poslušajte na našem podkastu.

P.K.

Možda te još zanima:

.

Za televiziju najviše vezana starija publika

Televizije se sa jedne strane hvale gledanošću, sa druge strane su ljudi koji kukaju kako nemaju šta da gledaju, a…

.

Pavićeve serije vraćaju mlade u bezbrižan period

Siniša Pavić autor je nekoliko izuzetno uspešnih serija u Srbiji. Ostvarenja kao što su "Otpisani", "Vruć vetar", "Bolji život", "Srećni…

.

"Succession" ima najviše nominacija za Emi

Američka Akademija televizijske umetnosti i nauka objavila je nominacije za 75. dodelu Emi nagrada, a najviše nominacija, 27, ima serija…

.

BAFTA nagrade: "This Is Going To Hurt" i "The Responder" vode po broju nominacija

Serije "This Is Going To Hurt" i "The Responder" sa po šest kategorija vode u danas saopštenim nominacijama za britanske…

.

Koje su najgledanije serije na Netfliksu svih vremena?

Gledaoci su odabrali svoje favorite među serijama na Netfliksu, zahvaljujući tome koliko su se interesovali za koji naslov u prvih…

.

"Porodica Soprano" najbolja serija svih vremena

Ugledni časopis "Rolling Stone" objavio je listu sto najboljih televizijskih serija ikada, a na prvom mestu našla se legendarna serija…

  • 00:00 Music Mix by Bea
  • 05:00 Music mix by Anja
  • 10:00 Pre podne na O radiju
  • 10:10 Pesma dana

Anketa

U kojoj formi najčešće pratite Oradio?

Oradio logo