...
TRENUTNO00:00 - 05:00Music Mix by Bea

Društvo / Intervju

Sloboda kreativnog plesa

30.06.2018.

Nakon svog 15 godina dugog boravka u Americi gde je radila sa plesačima u raznim kategorijama, Novosađanka Tatjana Grujić posvetila se kreativnom plesu i radu sa mladima. Pored angažovanja na Akademiji umetnosti u Novom Sadu, prve plesne korake ali i napredno znanje iz plesne umetnosti prenosi generacijama polaznika sa kojima već punih deset godina radi u studiju kreativnog plesa. 

.

"Program kreativnog plesa osnovali smo 2008. godine, Sokolsko društvo nam je ustupilo prostor, pa tu radimo sa polaznicima. Počevši od uzrasta od pet godina pa sve do punoletstva, ali i sa starijima. Uglavnom radimo na istraživanju pokreta kroz ples. Kod nas se radi jedna specifična forma i vid plesa kroz obuku, a time se učesniku podiže svest o kvalitetu i interpretaciji kretanja. Sve u cilju izražavanja osećanja i nekih senzornih impresija", kaže Tatjana na početku gostovanja u emisji Dnevna Soba.

Kako je došlo do ideje o školi modernog plesa?

Glavni cilj je integracija uma, tela, emocija i duha, a mladima se pruža iskustvo kroz individualna i grupna angažovanja i aktivnosti, a ne kroz takmičenje. Moje dugogodišnje iskustvo bilo je u takmičarskoj gimnastici i takmičarskom plesu, čime sam se bavila puih 15 godina, tokom boravka u Americi, u Njujorku. Kada sam se vratila bilo mi je dosta takmičenja i takvog pristupa u rada sa mladima, želela sam da se posvetim više kreativnom plesu kao vidu aktivnosti, jer mislim da je to mnogo zdraviji i humaniji pristup razvoju mladih ličnosti. Iako i dalje radim i gimnastiku u Sokolskom društu i na akademiji, ovo je ipak jedan mnogo kreativniji način i pristup za mlade osobe. Ples sam po sebi jeste kreativan, ali dosta često se dešava da je usmeren na određenu formu ili oblik. Zamisao je da se osoba iskaže na pravi način, da svako pokaže neki svoj karakter, ujedini telo, disanje, um i pokret a ne kao nekad, kada je ples bio samo površna, spoljašnja forma.

dansd jpg

Kada pričamo o takmičenjima iz plesa, kako to izgleda, ima li toga i kod nas?

Kod nas se sve to zove "show dance" dok je u Americi podeljeno na sektore. Kod nas je sve to spojeno, pa u nastupima imamo raznih plesnih stilova, čak i akrobatike. Ipak, mislim da idemo u dobrom smeru, sve postaje mnogo organizovanije i kreativnije, ali možda je dosta toga svedeno ipak samo na takmičenja i osvajanja nekih prvih mesta. Zbog toga imamo "hiljadu" prvaka sveta, jer postoji puno tzv. svetskih takmičenja, a to nije realno stanje stvari. Ne bih to kritikovala, to je prosto tako. Mislim da je jako važno da se deca oslobađaju na sceni i da nemaju problem da se neverbalno izraze na sceni. Baletska škola nema dovoljno nastupa, pa kada odu negde na audiciju dešava se da, kako to glumci kažu "ne možeš preći rampu".

Šta biste izdvojili od nastupa iz prethodnih deset godina?

DANS ansambl čine obrazovani ili poluobrazovani plesači kojisu se bavili plesom po raznim školama. Tu su i glumci sa akademije koji dodatno dolaze na časove, koji naravno žele i imaju više afiniteta prema ovoj oblasti. Svi oni rade na podizanju svojih sposobnosti, pedagoških, koreografskih, ali svakako i plesnih tehnika. U DANS-u nemamo samo proizvoljne korake, već su u pitanju i ozbiljne koreogafije i plesni stilovi. Zasita je puno nastupa u prethodnih deset godina ali ono što nam je posebno drago je saradnja sa Borisom Kovačem na promociji njegovog albuma "Times of day" 2015. godine, a sa njim smo radili i film. Bio je to pravi umetnički doživljaj. Nedavno smo radili i otvaranje međunarodne izložbe u Muzeju savremene umetnosti, gde smo sarađivali sa Olegom Kulikom koga je stručna kritika proglasila za jednog od najznačajnijih plesnih umetnika našeg doba. On je izveo performans "Fontana".

dansc jpg

Gde će publika i zainteresovani moći da vide neki od Vaših nastupa?

Početkom sledećeg meseca publika festivala Youth Fair će moći da prisustvuje i učestvuje u jednoj maloj radionici koju će voditi Mia Inić, koja najviše radi koreogafije sa DANS ansamblom. Zamisao je da to bude interaktivno, pa će i publika moći da se uključi u radionicu, na kojo ćemo raditi neke elemente kreativnog plesa. Učestvujemo i na ovogodinjem "Infantu", u saradnji sa POD teatrom iz Beograda.

Ko može da vam se priključi, postoji li neka starosna ili bilo koja druga granica?

Nema starosne granice, a počinjemo sa uzrastom dece od pet godina. Još uvek nemamo varijantu vežbanja roditelj-dete, ali mislim da ćemo i to uskoro imati. Formiramo ih po grupama, uglavnom starosnim, a kako nema posebne umserenosti u vrsti plesa, predznanje nije presudno. To je jako dobro, jer uvek mogu da nauče jedan od drugog i vežbe su različitog intenziteta. Kod nas nema greške koja često sputava kreativnost i smanjuje se distanca između profesora i učenika. Smatramo da je to jako dobro. Svako se izražava u svojim mogućnostima, a mi kroz određene stvari ukazujemo da poprave ono što im možda nije razvijeno i podržavamo ih u onom što im ide od ruke. 

Kako birate muziku, kostim, koreografiju? Ko to sve radi?

Uglavnom se napravi okosnica od nekoliko koreografija ili kako bi rekli, sistem malih etida, a onda se kroz promenu muzike menja i tempo ili karakter, što uvek postane interesantno. Muziku biramo zajedno, uglavnom najviše Mia i ja, ali i neki iskusniji članovi DANS ansambla. Sa nama je i Snežana Ađanski koja je profesor u Srednjoj baletskoj školi i zajedno smo radilo dosta uspešnih projekata. Uglavnom koristimo stranu muziku, volimo i muziku Borisa Kovača, ali često se završi na onome na šta imamo prava. Zbog toga imamo varijaciju na temu muzike, a često se vratimo i na neke numere klasičnog džeza ili klasične muzike.

dansg jpg

Koliko će izgradnjom nove baletsko-muzičke škole mladi umetnici, plesači modernih plesova, dobiti više mogućnosti da se školuju i time bave u životu?

Meni je drago da se gradi nova baletska škola, nadamo se da će biti gotova uskoro, ali odsek za savremenu igru već postoji u Srednjoj baleskoj školi. Traje četiri godine i neke devojke su već završile ovaj smer, a nakon toga ugalvnom tragaju za audicijama i prilikama po Evropi i svetu, gde postoji mogućnost da dobiju neku ulogu. Što se tiče Srbije, osim Beograda koji ima Institut za savremenu igru, nema prostora za neko veliko usavršavanje. Postoje neke varijante usavršavanja nakon škole ali su uglavnom u vidu kurseva i radioničarskog rada koji nije cele godine.

Kakve su šanse naših plesača u inostranstvu?

Audicije su teške i treba jako puno truda se dobije angažman ili stipendija, ali nije nemoguće. Snežana Ađanski, koja je bila moja učenica u Srednjoj baletskoj školi dobila je stipendiju u Njujorku, ali mislim da je njeno znanje iz klasičnog baleta bilo ipak presudno. Takođe je i Stevan Novaković, koji je još uvek u Americi, uspeo da se nametne i probije. Danas tamo radi kao koreograf i uskoro će doći da sa nama sarađuje. Ipak, nekad to nema veze sa tehnikom, nekad se dešava da prođe osoba koja ima specifičan lik ili visinu jer uglavnom se konkuriše i dolazi na već postojeće koreografije.

Gostovanje Tatjane Grujić u Dnevnoj sobi Oradija možete preslušati i na našem podkastu.

Jovan Marjanović

Možda te još zanima:

.

Knjiga nedelje: "Learning to fly"

Nakon svog dugogodišnjeg boravka u Njujorku gde je uspešno radila sa plesačima različitih usmerenja Tatjana Grujić se vratila u Srbiju…

.

Blokada Filozofskog fakulteta se nastavlja, profesori ne žele da napuste zgradu

Blokada Filozofskog fakulteta u Novom Sadu se nastavlja, nakon neuspšenih pregovora sa policijom. U zgradi se osim predstavnika Studentskog parlamenta…

.

Filozofski fakultet u Novom Sadu obustavlja sve aktivnosti

Zbog potencijalnog ugrožavanja bezbednosti studenata, njihovog prava na obrazovanje i bezbednost zaposlenih, Filozofski fakultet Univerziteta u Novom Sadu obustavlja sve…

.

Niko ne sme da bude ugrožen zbog svog stava

“Nismo mogli da ćutimo. Došli smo ovde da pošaljemo jasnu poruku da montirani snimci, napadi na bilo koga od nas…

.

Bez rodne ravnopravnosti gubimo potencijal polovine društva

Stavovi, tvrdnje i dezinformacije koji se suprotstavljaju rodnoj ravnopravnosti, odnosno jednom rečju - antirodni narativi, u Srbiji su zastupljeni i…

.

Sajam zapošljavanja u Novom Sadu

Exiem sajam zapošljavanja će biti održan na Fakultetu tehničkih nauka u Novom Sadu, 2. i 3. aprila. Samo neke od…

  • 00:00 Music Mix by Bea
  • 05:00 Music mix by Anja
  • 10:00 Pre podne na O radiju

Anketa

U kojoj formi najčešće pratite Oradio?

Oradio logo