Lifestyle / Zanimljivosti
Popaj i Tintin postaju javno dobro u Americi
Nova godina donosi još više dela koja od sada postaju javno dobro u Sjedinjenim Američkim Državama. Ove godine, hiljade zaštićenih dela nastalih 1929. godine, uključujući prve verzije Popaja i belgijskog strip junaka Tintina, sada su slobodna za korišćenje i preradu u SAD, piše magazin The Verge.
ilustracija: pexels.com
Centar za proučavanje javnog dobra pri Pravnom fakultetu univerziteta Djuk ponovo je sakupio najznačajnija dela koja su oslobođena ograničenja autorskih prava, uključujući i zvučne zapise iz 1924. godine. Kako ističu u ovom centru, 1929. godina bila je posebno značajna za film jer je to bila prva godina u kojoj su filmovi imali zvuk.
Ovo su samo neka od dela koja ove godine ulaze u javno dobro (kompletan katalog možete pogledati ovde):
- "The Skeleton Dance" iz Diznijeve serije kratkih filmova "Silly Symphonies"
- Prvi zvučni film Alfreda Hičkoka, "Blackmail"
- Pesma Nacia Herba Brauna "Singin’ in the Rain" i film u kojem se pojavila, "The Hollywood Revue of 1929"
- "On With the Show", prvi celovečernji film u boji isključivo sa dijalogom
- "The Sound and the Fury" Vilijama Foknera
- "Seven Dials Mystery" Agate Kristi
- "A Farewell to Arms" Ernesta Hemingveja
- "A Room of One’s Own" Virdžinije Vulf
- Različita dela Salvadora Dalija, uključujući "Illumined Pleasures", "The Accommodations of Desire" i "The Great Masturbator"
Na listi se nalazi i Popaj, koji se prvi put pojavio u stripu "Thimble Theatre" E.C. Segara, u priči pod nazivom "Gobs of Work". Međutim, to nije Popaj koji jede spanać da bi dobio velike mišiće; snažni mornar je počeo da koristi spanać za sticanje snage tek 1932. godine (iako je i prvi Popaj bio izuzetno snažan).
"Sve što on kaže, sve njegove karakteristike, ličnost, sarkazam… to je sada javno dobro," kaže Dženifer Dženkins, direktorka Centra za proučavanje javnog dobra pri Pravnom fakultetu Duke. "Što se spanaća tiče, ako želite da budete sigurni, možda bi bilo bolje da sačekate."
ilustracija: pexels.com
Najranija verzija mladog reportera Tintina i njegovog psa Snouija (ili Milua na francuskom) iz serijala "Les Aventures de Tintin" autora Eržea, takođe ulazi u javno dobro. Međutim, stanovnici Evropske unije, gde autorska prava važe tokom celog života autora i 70 godina nakon njegove smrti, moraće još malo da sačekaju na oslobađanje Tintina od autorskih ograničenja. Kako navodi Univerzitet Djuk, pošto je Erže preminuo 1983. godine, Tintin će postati javno dobro u EU tek 2054. godine.
Kao i sa delima iz prethodnih godina, ova najnovija grupa medijskih sadržaja mogla je da uđe u javno dobro znatno ranije, ali su zakonodavci SAD 1998. godine produžili zaštitu autorskih prava na dela iz 1923. i kasnije za dodatnih 20 godina - što je tada zaštitilo Diznijevu maskotu, Mikija Mausa. Ipak, Dizni nije mogao zauvek da zadrži ekskluzivna prava na svog legendarnog miša, jer je prošle godine Miki iz ere "Steamboat Willie" postao javno dobro.
ilustracija: pexels.com
U 2025. godini dobijamo još animacija Mikija Mausa, uključujući kratki film "The Karnival Kid", u kojem Miki prvi put nosi bele rukavice i izgovara svoje prve reči: "hot dogs."
Baš kao što smo videli sa Mikijem Mausom i Vinijem Poom, verovatno ćemo svedočiti igrama i filmovima sa Popajem i Tintinom u glavnim ulogama, dok kreatori pokušavaju da privuku pažnju koristeći ove novootvorene likove. Čak i Netflix priprema adaptaciju romana Agate Kristi iz 1929. godine, "The Seven Dials".
Sledeće godine očekuje nas još širi izbor klasičnih likova, jer će Betty Boop i Pluton ući u javno dobro 2026. godine.
izvor: theverge.com