Lifestyle / Tehnologija
GDPR u službi naroda
Da li se sećate prošlogodišnjeg skandala sa Cambridge Analyticom koja je došla do privatnih podataka sa Fejsbuk profila čak 87 miliona ljudi? Ako je odgovor da, radovaće vas informacija da je Novi Zakon o zaštiti podataka o ličnosti (GDPR) počeo da se primenjuje od srede 21. avgusta, 9 meseci nakon što je usvojen.
Prema izveštaju Share fondacije ovaj zakon je rezultat šestogodišnjeg procesa i prevashodno bi trebalo da prilagodi domaći pravni okvir savremenim tehnološkim izazovima po privatnost građana, ali i da uskladi domaće standarde sa Opštom uredbom EU o zaštiti podataka o ličnosti (GDPR). Srbija je dobila zakon koji ima u vidu savremene tehnologije, upravo zasnovane na podacima o ličnosti kao najvrednijem resursu digitalne ekonomije. Bojan Perkov iz te fondacije kaže da se državni organi i privatne kompanije moraju prilagoditi tome.
"Svi oni koji obrađuju podatke o ličnosti građana. Zakon daje neka prava građanima, neka bolje definiše ali to su u suštini prava koja su već postojala a to su recimo pravo na uvid u podatke, pravo da se dobije kopija tih podataka, da se obrišu, izmene. Sada postoji i novo pravo i to na prenosivost podataka, recimo vi sa jednog pružaoca usluge prenesete podatke kod drugog", rekao je naš sagovornik.
Bojan Perkov o kaznama koje propisuje GDPR
Bojan kaže da je Zakon o zaštiti podataka o ličnosti pisan po uzoru na opštu Uredbu Evropske Unije
"Ono što zakon takođe prepoznaje jeste vanteritorijalna primena, odnosno obaveza za strane kompanije koje nude usluge i robu građanima Srbije, targetiraju ih i prate ponašanje. Sada su u obavezi da imenuju kontakt tačku kojoj će građani moći da se jave u vezi sa zaštitom podataka o ličnosti. To je dosta važno jer se na taj način prepoznaje Srbija kao zemlja koja je određeno tržište za te kompanije, gde ljudi ipak imaju neka prava i da je kompanijama stalo da ljudi mogu da im se obrate", rekao je Perkov.
I Share fondacija je nekoliko meseci pre početka primene zakona pisala na adrese velikih svetskih kompanija, kao što su Gugl, Fejsbuk, Tviter, Netflix gde ih je obavestila o toj promeni u zakonu.
"Dobili smo odgovor od kompanije Tviter čiji predstavnik nam je rekao da planiraju da imenuju predstavnika u Srbiji, e sad videćemo kada će se to i dogoditi i ko će to biti kako bi građani imali direktan kontakt. Obično te velike kompanije iz Amerike posmatraju Evropsku Uniju kao jedno celovito tržište, a kako Srbija nije u Uniji tako je opcija malo teža", kaže Bojan Perkov.
GDPR inače služi kako bi nadzirao kompanije poput Facebooka i Google-a zbog povećane zabrinutosti oko načina na koji prikupljaju i dele privatne podatke svojih korisnika. Kompanije će ubuduće biti dužne da svako curenje podataka prijave u roku od 72 sata. Isto tako moraće da omoguće korisnicima brisanje podataka i na taj način sprečavanje njihove zloupotrebe. Ovo će biti najveća promena u pravilima o zaštiti privatnih podataka u istoriji interneta.
Očekuje se dosta izazova u primeni novog zakona, koji predviđa brojne nove obaveze za sve koji obrađuju podatke o ličnosti građana, bilo da su iz privatnog ili javnog sektora. Svi oni će imati dosta posla i treba da budu svesni da je usklađivanje sa novim pravilima dugotrajan i konstantan proces, koji ne sme da se svede na “štikliranje stavki”, već mora da ima potporu u praktičnoj primeni i mora služiti zaštiti osnovnih ljudskih prava na privatnost i zaštitu podataka o ličnosti. Konačno, novi zakon propisuje i strože kazne za kršenje odredbi u odnosu na prethodni, pa je tako najviša propisana kazna bila do 2 miliona dinara, što je ipak znatno niže nego kazne koje su propisane GDPR-om, a koje mogu iznositi i do 20 miliona evra ili 4% godišnjeg prihoda kompanije. Ovaj proces usklađivanja i unapređivanja Zakona o zaštiti ličnosti bi trebalo da bude kontinuiran i ne bi smeo da se svodi samo na formalnosti kao što to često bude slučaj, zaključak je naših sagovornika.
J.Mijatović