Lifestyle
Kad putovanje na posao postane ekološki izazov
Na prvom Marc Impact nacionalnom događaju, koji je održan u Američkom resursnom centru u Beogradu, 12 najperspektivnijih timova iz Srbije predstavilo je inovativna rešenja koja su usmerena na rešavanje društvenih i ekonomskih izazova. Nakon šest meseci rada sa mentorima i razvoja održivih biznis modela, stručni žiri odabrao je dva pobednička tima koja će predstavljati Srbiju na regionalnom takmičenju u Budimpešti 18. juna.

Prvo mesto osvojio je tim Rida&Stride sa aplikacijom za praćenje prevoza zaposlenih do posla, koja kroz rang liste i eko nagrade podstiče održive navike i doprinosi smanjenju emisije ugljen-dioksida, a drugo timu NRG Čačak koji je pažnju žirija privukao sertifikovanim uslugama upravljanja opasnim otpadom, inkluzivnim zapošljavanjem i programima edukacije i sakupljanja elektronskog otpada.
Uroš Arsenijević, jedan od članova tima Ride&Stride kaže da su timovi bili formirani pre samog takmičenja.
"Bili su prijavljeni timovi koji su ili imali ideju ili su već bili razvijene kompanije, to jest preduzeća. Ja predstavljam Ride&Stride startap iz Beograda, zajedno sa suosnivačem Nikolom i mi smo došli na ideju za našu aplikaciju tako što smo prvo razmišljali o problemu parkinga. To je nešto što nas je pogađalo pošto obojica živimo i radimo u Beogradu i nakon toga smo proširili priču. Shvatili smo da velike kompanije zapravo ne koriste putovanje na posao kao priliku da angažuju svoje zaposlene, a nakon toga i da izveštavaju o uticaju koji njihovi zaposleni prave na životnu sredinu i to je bio neki naš početak. Pored nas, tu se takmičilo još 11 timova. Ključna stvar jeste da svaki od tih timova ima uticaj na okolinu. Dakle to je ili na održivost ili na socijalni aspekt društva i svaka od 12 ekipa ima stvarno sjajan tim", priča Uroš za O radio.
Vi i još jedan tim ste odabrani da predstavljate našu zemlju u Budimpešti na regionalnom takmičenju. Da li znate kakva je bila njihova ideja?
Odabrani smo mi i NRG Čačak. Njihova ideja jeste da se omogući upravljanje otpadom za ljude koji nisu u prilici, dakle, da se napravi inkluzivnije upravljanje otpadom za ljude koji imaju poteškoća, jer čovek koji na primer nema ruku njemu je problem da sortira otpad. Tako da mislim da je njihova ideja isto odlična i verujem da će imati uspeha.

Ideja tvog tima je zapravo široko primenjiva, ne samo na mnoga preduzeća već i među običnim građanima. Dakle, kada bismo svi imali aplikaciju koja prati prevoz koji koristimo, verovatno bismo mogli da smanjimo emisiju ugljen-dioksida jer bi nas aplikacija dodatno motivisala. U kom pravcu ste vi razviijali aplikaciju da ona podstiče ljude da koriste prevoz koji ne zagađuje?
U suštini našu aplikaciju koriste velike kompanije, dakle, najbolji poslodavci u regionu trenutno, a uskoro i u Irskoj, Sloveniji i Hrvatskoj, to jest njihovi zaposleni. Putem mobilne aplikacije oni mogu da se takmiče u održivom dolasku na posao, ali i fizičkoj aktivnosti mimo radnog vremena. Kada šetaju mimo radnog vremena, kada treniraju, dobijaju poene i onda, u suštini, zajedno sa održivim putovanjem na posao mi ih rangiramo unutar kompanije i na taj način se oni takmiče, ali mogu i da vide kako zapravo doprinose životnoj sredini. Mogu da vide da, kada putuju održivo na posao, na primer, na pet održivih putovanja - da li je to deljenje vožnje, bicikl, javni prevoz - bude uticaj na životnu sredinu kao da su zasadili dva drveta na početku meseca. To je čisto jedan primer da približim malo šta to zapravo radi.
Da li ste tu ideju imali od ranije ili ste je razvijali sa mentorima tokom tih šest meseci koliko je trajao rad sa njima u okviru takmičenja?
Mi smo ideju imali ranije. Mi smo je u suštini lansirali u trećem kvartalu prošle godine, dakle, pre nego što je počeo program Marc Impact. Sa druge strane, mi smo u okviru programa probali da nađemo mentora više zapravo za skaliranje van srpskog tržišta, jer su najbolji poslodavci, odnosno kompanije sa najviše zaposlenih zapravo one koje kupuju naše rešenje. Radimo sa takvim kompanijama u Srbiji, ali cilj nam je bio da odemo i preko.

U okviru samog takmičenja vi nekako već "idete preko" i predstavićete tu svoju ideju u Budimpešti 18. juna. Šta očekujete tamo?
U odnosu na ciljeve koje imamo kao startup, tu zapravo vidimo priliku za nas. Prva stvar jeste da mi pored toga što radimo sa velikim kompanijama u Srbiji i regionu trenutno takođe tražimo i investiciju. Dakle u Budimpešti će se zajedno sa nama takmičiti najbolji impact startapi iz još šest zemalja. To su startapi koji utiču na životnu sredinu i u žiriju će biti upravo predstavnici investicionih fondova. To ne mora ništa da znači i to je proces koji traje, ali je dobra prilika da se upoznamo, da ispričamo našu ideju, objasnimo kako funkcioniše naš biznis model i da dobijemo korisne informacije, a nakon toga i uspostavimo prvu konekciju. Ili, ako se već znamo, da vide dokle smo došli. Tako da je to nešto gde mi vidimo najveću priliku - to i povezivanje sa predstavnicima drugih tržišta, kao i sa predstavnicima Erste banke koji su organizatori.
Da li znaš kakva je konkurencija u Budimpešti? Da li si malo istraživao?
Jesam, naravno. Znam svaki startap ponaosob. Mislim da je konkurencija baš jaka. Mislim da u suštini centralno-istočna Evropa ima scenu koja raste što se tiče građenja startap kompanija i gledajući konkurenciju u Budimpešti, mislim da će da bude jako interesantno. Ima baš jakih ideja, ima sjajnih ljudi tako da jedva čekam.
Alma Kovčić
Foto: Lična arhiva







