...
TRENUTNO14:00 - 15:00Superoperater

Kultura / Knjiga

"Savamalologija" za početnike

06.04.2017.

Savaždaha,  Iskrilo, Golemi Čun, Kvantena, Baratluk... Tu su oko nas. Pravi neviđeni likovi jednog zaboravljenog vremena. Ovi dobri duhovi i mitska bića čuvaju svaki pedalj Savamale, jednog od najstarijih i najupečatljivijih delova Beograda. Zapravo, čitava familija pomenutih stvorenja uredno je zapisana i objašnjena u ispirativnoj knjizi "Enciklopedija savamalskih bića" koju je realizovao istraživački duo: Simon Marić i Olga Jorgačević. Ideja je proistekla je iz akcije "Gradske Gerile" čiji su članovi upravo pomenuti zaštitari mitske i istorijske zaostavštine grada Beograda. 

.

Koliko je zahtevno bilo pisanje ovakve enciklopedije? Posebno ako govrimo o informacijama koje levitiraju na granici sna i jave.

Simon: Pisanje pomenute knjige i nije bio zahtevan posao. U suštini, bilo je jako zabavno pisati ovakvo štivo. Posebno što smo, kao članovi "Gradske Gerile" već imali neku podlogu za kreiranje ovakve enciklopedije. Prvo smo počeli sa alternativnim razlednicama u Savamali. U tom delu grada je bilo naše sedište, tako da smo znali sve njegove segmente, dok je projekata u realizaciji Gerile bilo oko sto. Posle pomenutih razglednica, Olga je došla na ideju da se naprave imaginarna stvorenja koja vire iz Savamale. U suštini, pokrili smo skoro sve segmente koji se tiču Savamale, počevši od kulturnih  i istorijskih segmenata preko socijalnih tema pa sve do priče o modernizaciji same gradske lokacije. Ja sam imao neku megalomansku ideju da napravimo sto bića, ali smo na kraju spali na 43 lika sa svim njihovim podvarijantama. Ipak, knjiga je ispala debela (smeh).

Šta se krije u kovanici "Savamalologija"?

Simon: Da, ta reč dobro lomi jezik. To je izmišljena disciplina nauke koja se bavi proučavanjem mitskih bića. Počeli smo od formata enciklopedije i priručnika. Na primer, koliko neko biće ima mladunaca, gde se mresti itd. To se, na kraju, razvilo u nešto potpuno drugačije. Cela knjiga je sačinjena od mini priča koje posebno opisuju svakog stvora, a treba dodati da smo eksperimentisali i sa formom. Recimo, postoje bića pod imenom Buhanderi (Minuscula Gutenbergi). Oni menjaju slova u rečenici, ubacuju delove iz drugih knjiga... E, mi smo se onda ogradili u predgovoru knjige dodavši kako su sve greške prebačene na teret Buhandera. Sad je pitanje koliko je "Savamalologija" izmišljena grana nauke, jer je realnost čudnija od mašte. Sva ova bića zapavo su u Savamali ili se i danas osećaju njihove posledice. 

sm3 jpg

Naslovna strana knjige "Enciklopedija Savamalskih bića"

Naša mitologija (kao i mitologija svih slovenskih naroda) oduvek je bila okrenuta tim stvarima na paganski način. Olga, kako si uspela da kreiraš svoju porodicu tih čudnih bića?

Olga: Meni je oduvek bilo interesantno da istražujem mitologiju. Bića koja ja crtam nekako su proistekla iz sopstvene imaginacije. Ranije mi je bilo zanimljivo da crtam bauke i drekavce, kroz grafike sam provlačila i različite životinjske motive (sove), a ceo moj stil veliki je skup neobičnih karaktera.

Kako ste dolazili do karakterizacije samih likova?

Olga: Simon je, na osnovu nekih mojih prvobitnih skica, izmislio priče a tu su se pojavili i karakteri budućih junaka. Nekad se dešavalo da ja, na osnovu njegovih zapisa, realizujem određeni lik. Dešavalo nam se da smo, istraživački, prolazili Savamalom i na taj načinj sakupljali ideje i inspiraciju. Tako smo nailazili na stvarne objekte koji su nam ličili na određeno biće, a onda nam je ostalo samo da završimo njegovu vizuelnu priču. Shvatili smo da je to najbolji način kako bi proces bio što življi, da ima smisla sa lokalitetom grada. 

sm1 jpg

Neke od zaboravljenih lokacija Savamale

Da li imaš nekog omiljenog stvora?

Olga: Imam! To je Veliki Španski Ciglomir. On mi je omiljeni lik zbog toga što smo njega prvog stvorili. Simpatičan mi je sam njegov naziv, a može se reći da on totalno ima svoju ličnost.

ciglomir jpg

Klasičan primer Velikog Španskog Ciglomira (Lateres Magnus Savamaliensis)

Kada ste krenui sa realizacijom projekta?

Simon: Udarnički je bilo na kraju prošlog leta, dok se glavnina pisačkog i crtačkog dela desila u oktobru. Samo bi se još malo nadovezao na Olginu priču u vezi sa lokacijama. Dva puta smo obišli Savamalu i to u periodu kada smo preživljavali stagnaciju ideja. Srećom, posle tih tura smo sklopili još dvadesetak bića.

Koliko je ova enciklopedija bitna za identitet čitavog grada?

Simon: Verujem da za svaki deo Beograda može da se uradi posebna knjiga, ali ono što nekako ulazi na mala vrata je taj makro identitet na mikro nivou. Ovo izdanje je veoma maštovito, samim tim jako je zabavno za čitanje. S druge strane, tu su stvarne istorijske činjenice koje su urolane u fantaziju. Mislim da se na osnovu ovog parčeta može shvatiti identitet grada, jer su nekad urbane legende bitnije od istorijskih činjenica. I ako su te storije izmišljenje, mi smo ih upakovali u intimno ruho. Tako postoji jedan arhetipski junak koji je uspeo da ubije veliku Savaždahu koja je živela u Bari Veneciji (stvaran deo grada) a od njenih ostataka su nastale mnoge ulice. Njeno srce je na mestu Geozavoda (Mali Pijac) i to je primer kako smo kombinovali legende sa prepoznatljivim gradskim obeležjima.

udich jpg

Retka fotografija na kojoj je uhvaćen Otrovni Udič (Hamo Supiens)

brisaloipiradidnjacha jpg

Brisalo (Deletus) i Savska Piramidnjača (Prymadiloa Savaniensis)

Na koji način si vezivala glavne likove za određene lokacije?

Olga: U početku sam se malo uplašila naše prvobitne ideje. Pitala sam se kako ćemo da stvorimo sto likova i isto toliko različitih karaktera ali, zapravo, ispostavilo se da je sama okolina bila vrlo inspirativna u očuvanju samog stvaralačkog stila. Dosta sam i sama razvila crtačku sposobnost kroz te istraživačke procese. Meni se čini da sva ova bića pozivaju stanovnike i čitaoce knjige da sami probude svoju maštu i istraživački duh. Tako će pronaći i naše likove, upoznaće se sa njima. 

sm4 jpg

Autori knjige: Olga Jorgačević i Simon Marić

Da li ste sarađivali sa istoričarima?

Simon: Sarađivao sam jedino s knjigama. Nabavio sam gomilu izdanja o starom Beogradu. U pitanju su zapisi, fotografije... Na osnovu toga smo gradili celu sliku. Često su i činjenice koje sam pronalazio na stranicama starih knjiga bile prilično opskurne. Na primer, priča o prvom beogradskom letaču. Izvesni junak se popeo na krov bivše Carinarnice (Đumrukana) i sa platnenim krilima želeo je da preleti preko reke Save. Eto, za taj podatak se danas ne zna, ali sam ga ja prnašao u jednoj knjizi koja se bavi starim Beogradom. U tome jeste čar i kada čitate našu enciklopediju, jer su na njenim stranicama ubačeni intimni segmenti naracije.

Za kraj, ipak moramo malo da povežemo vašu priču i sa trenutnom situacijom. Cela vaša akcija paralelno se dešavala sa "slučajem Savamala". Koliko su sada narušeni životi i staništa samih junaka vaše knjige?

Simon: Iako ta tema meni nije bila draga, ipak smo morali da je obradimo. Tu sada ima puno bića koja su izumrla. Neka su nestala upravo zbog pomenutog projekta. To je neka metafora. Utiče se na bića, a utiče se i na stnovnike. Direktnom arhitektonskom intervencijom izvesnog projekta, kojeg nećemo spominjti, nestao je jedan bunker iz Drugog svetskog rata (Savska piramidnjača). Mi smo od toga napravili ljubavnu priču. Takođe, rušenjem radnje koja se zvala Toplica, nestao je i čuveni Toplički Svaštojed. Savamala se neprekidno menja. Zato ova enciklopedija može da se posmatra i kao neki svedok – hronika vremena jer uskoro mnogih stvari, koja su opisana, neće više biti. Naravno, većina toga je čista fikcija, ali je sve fino urolano u vunicu mašte.  

fasadozhder jpg

Fasadožderski Golać (Murovorus Limax) ili kako zapravo padaju zgrade u Savamali:

Ova štetočina živi ispod streha savamalskih građevina i, kako mu samo ime kaže, hrani se njihovim fasadama.Od klasičnog fasadoždera sa kućicom, koji je veoma umiljato stvorenje, razlikuje se po svojoj nezasitosti i zapravo nikada ne prestaje da jede. Često je mišljenje da zgrade u Savamali propadaju usled nemarnosti i zapuštenosti, dok je sve to zapravo (ne)delo ovog nevaljalca koji noću puže uz zidove sa slašću proždirući površinske slojeve. Skoro da ne postoji građevina u Karađorđevoj i drugim okolnim ulicama koju fasadožderi nisu makar delimično oglodali, a omiljene žrtve su im primeri stare predratne arhitekture pre svega zbog bogatstva dekorativnih elemenata. Kako naročito vole secesiju, do pre nekoliko godina omiljeno stecište bila im je zgrada Beogradske zadruge (Geozavod) sa koje su sastrugali šta su stigli. Međutim, nakon što je 2014. zgrada obnovljena, fasadožderi su se negde sakrili, ali kako se ispostavilo, samo privremeno, jer je skoro primećen jedan par kako strastveno glođe nadstrešnicu iznad ulaznih vrata.

Da još napomenemo da, pored navedenog, fasadožderi dok obeduju za sobom ostavaljaju i crni sluzavi trag koji podseća na garež, što dalje utiče na sadašnju sliku Savamale.

U nastavku poslušajte deo intervjua sa Olgom Jorgačević i Simonom Marićem:

Dušan Majkić

Možda te još zanima:

.

SKCNS poziva u Omladinski teatar

Studentski kulturni centar Novi Sad otvara konkurs za studente Novosadskog univerziteta i sve mlade od 16 do 30 godina. Ukoliko…

.

Vredi pročitati: "Razgovori s prijateljima"

Istraživačica i monitorka medija Anja Anđušić preporučuje roman "Razgovori s prijateljima" irske autorke Sali Runi.

.

Nedeljni vodič od 25. do 31. marta

Poslednja nedelja marta donosi u Novi Sad veliki broj interesantnih događaja, među kojima je najviše koncerata.

.

Vredi pročitati: "Blank"

Urednik omladinskog programa BHRT-a, Vedran Prodić kaže da u obavezno štivo treba uvrstiti knjigu "Blank" glumca Feđe Štukana, a u…

.

Nedeljni vodič od 18. do 24. marta

Ove nedelje vas očekuje dosta zanimljivih događaja, tu su razni koncerti, žurke, stand up večeri, radionice i izložbe.

.

Openhajmer eksplodirao na dodeli Oskara

Film "Openhajmer" Kristofera Nolana dobitnik je nagrade Oskar za najbolji film i apsolutni je pobednik ceremonije u Dolbi teatru. "Openhajmer"…

  • 13:30 Pesma dana
  • 13:45 Prava stvar
  • 14:00 Superoperater
  • 15:00 Music mix by Anja
  • 16:00 Popodne na O radiju

Anketa

U kojoj formi najčešće pratite Oradio?

Oradio logo