...
TRENUTNO05:00 - 10:00Music Mix by Bea

Društvo

Transparentnost je ključ poverenja u institucije

21.11.2018.

Krovna organizacija mladih Srbije (KOMS) tokom septembra i oktobra ove godine sprovela je istraživanje o tome koliko mladi ljudi u Srbiji veruju institucijama, da li izlaze na izbore i da li su politički aktivni. Rezultati su poražavajući. 

.

Za politiku uopšte nije zainteresovano 38 odsto mladih, 66 odsto smatra da uopšte nema uticaj na političke procese i donošenja odluka, manje od jedne trećine mladih redovno glasa, manje od 10 odsto ispitanika smatra da im se političari obraćaju, 44 procenata mladih prema institucijama gaji nepoverenje, a 16 odsto mučninu. Tek svaka deseta mlada osoba smatra da ima svog predstavnika u parlamentu, a samo šest procenata smatra da ima svog predstavnika u Vladi. Šest od deset mladih ljudi misli da briga o mladima na republičkom nivou uopšte ne postoji, 3/4 mladih smatra da se na odluke može uticati jedino kroz političke partije, a 92 odsto mladih smatra da se kroz partiju lakše dolazi do posla. Ipak, samo 14 procenata njih su članovi neke partije.

Krovna organizacija mladih je pomenutim istraživanjem želela da proveri kako mladi percipiraju moć u društvu i kako vide institucije. Želeli su da ispitaju stavove mladih prema demokratiji.

"Jako važna stvar je da 88 odsto mladih smatra da uopšte nisu uključeni u proces donošenja odluka i u političke procese na neki način. Dakle, mladi generalno nisu zainteresovani, to nam kaže statistika, ali takođe imaju osećaj da nisu ni uključeni u procese donošenja odluka. Sa druge strane, još jedan važan indikator je da 45 odsto mladih ne glasa. Tako da, to su sve indikativne statistike koje nam kažu da ne samo da mladi nisu zainteresovani, nego smatraju da nisu dovoljno uključeni. Ne vide svoje predstavnike, kako u parlamentu, tako ni u Vladi Republike Srbije, ne čuju da im se političke partije obraćaju niti u kampanjama, niti van kampanja" kaže Stefan Đorđević, generalni sekretar KOMS-a.

Istraživanje je pokazalo da mladi generalno ne veruju institucijama, a najveće poverenje imaju u crkvu i vojsku. Pored toga, veće poverenje imaju u institucije koje se bave mladima.

"To su institucije koje za nijansu odskaču od drugih. Ono što smo mogli da vidimo je da mladi uglavnom, kada ocenjuju institucije loše, kao razlog navode netransparentnost, korupciju, neprepoznavanje opšteg interesa i loš imidž. Takođe, kroz rad sa fokus grupama, shvatili smo da oni ne vidi institucije, već ličnosti koje ih vode i onda svoj stav o institucijama kreiraju prema tim ličnostima", navodi Đorđević.

 glasanje jpg

"Nepoverenje u institucije je globalni trend. Nove generacije drugačije shvataju politiku. Oni teže ka transparentnosti i samoodrživosti, teže inkluziji različitih ličnosti i pozadina. Mislim da smo predugo dozvoljavali da politika bude zaklonjena od očiju javnosti, da bude rezervisana za sredovečne belce koji vode sve, bez žena, bez različitosti, a to se menja. Naša generacija pretresa te stavove, ne samo u politici, već u svim segmentima društva", kaže za Oradio Luis Alvaro Martinez, predsednik Evropskog foruma mladih.

On dodaje da trenutno prolazimo kroz socijalnu tranziciju, a da tu tranziciju predvode upravo mladi. Smatra da se krećemo ka sistemu koji je transparentniji i tolerantniji, to je nešto što se dešava u čitavom svetu, a ne samo u Srbiji. Ipak, kako kaže, za takav proces treba vremena.

Istraživanje je pokazalo da mladi izjednačavaju partiju i moć. Igor Stojilović iz Centra za omladinski rad smatra da je to rezultat onoga što mladi vide oko sebe.

"Pre svega, je to njihovo opažanje svega što se oko njih dešava. Da su mladi apolitični govori činjenica da oni ne razumeju svoju ulogu kao političkog subjekta u društvu. Sa druge strane, imali smo izjave razliitih političara koje su sugerisale da, ako želiš nešto da pitaš, moraš da uđeš u partiju, gde se partija postavlja kao jedino mesto sa kog možeš da doneseš neku odluku", kaže Stojilović.

vote jpg

Mladi ne veruju političarima, smatraju da im partija može pomoći da dobiju posao, ne žele da budu deo partije i ne izlaze na izbore. Sagovornici O radija su se složili da bi o izborima trebalo pričati i van izbornih kampanja. Oni kažu da o tome koliko je svaki glas značajan moraju pričati profesori na časovima građanskog vaspitanja i na taj način pomoći da učenici usvoje taj stav.

Kako smo ranije rekli, ni mladi u Evropi ne veruju institucijama, ali ih to ne sprečava da izađu na izbore.

"U nekim zemljama Evrope glasanje je zakonska obaveza. U Belgiji ili na Malti mladi ljudi moraju da izađu na izbore, pa je tamo izlaznost mladih veća od 90 odsto. U zemljama severne Evrope izlaznost mladih na izbore kreće se između 60 i 70 procenata. Britanija generalno nema baš dobre rezultate, ali na poslednjim izborima učestvovalo je 70 odsto mladih. U slučaju Bregzita mladima se niko nije obraćao, tako da sada imate mlade koji žele da budu deo Evrope, ali su o tome odlučivali devedesetogišnjaci. Škotski referendum su spasili šesnaestogodišnjaci koji su većinom glasali za Evropu. Mnogo je takvih primera. Malta, Estonija i Austrija su omogućile da mladi glasaju već sa 16 godina, jer smatraju da oni u toj dobi već imaju građanska prava i obaveze, a građansko obrazovanje u školi podstaklo ih je da ranije počnu da razmišljaju o politici. Sa druge strane, to primorava institucije da brinu o mladima kao o potencijalnim glasačima", kaže Luis Alvaro Martinez, predsednik Evropskog foruma mladih.

Zaključujemo da mladi cene transparentnost i da veruju onim institucijama čiji rad prepoznaju, ili onima koje im se direktno obraćaju. Često institucije vezuju za ličnosti koje stoje na njihovom čelu, pa su tako upravo te ličnosti uzrok nepoverenja. Možda najveći problem jeste u tome što ne vide da na bilo koji način mogu da utiču na političke odluke. Kada bi imali bolji uvid u rad institucija, sigurno bi i poverenje poraslo.

Emisiju "U kakvoj zemlji želim da živim" posvećenu apolitičnosti mladih možete preslušati na podkastu O radija.

Alma Kovčić

Možda te još zanima:

.

Devet godina O radija

Pre devet godina održane su 23. Zimske olimpijske igre. Aleksandar Doba je pre devet godina bio prva osoba u istoriji…

.

EcoMan 2023: I Oradio u trci za očuvanje prirode

Posle uspešne prve EcoMan trke, koja je održana u septembru prošle godine, udruženje Zeleni Sad odlučilo je da ovaj događaj…

.

Zoom kafica o karijeri u HR-u

Ako te zanima karijera u HR-u, a ne znaš šta sve ona tačno podrazumeva, ili ako te zanima šta radi…

.

Vibro-akustičko inženjerstvo - novi master program

Univerzitet u Novom Sadu, prvi na ovim prostorima, otvara master program za vibro-akustičko inženjerstvo.U okviru ovog programa možete se opredeliti…

.

Prijavi se na BASF Innovation Hub

Prijave za konkurs iz oblasti održivog razvoja BASF Innovation Hub otvorene su do 30. septembra u ponoć.

.

Amazon protiv lažnih ocena

Amazon je blokirao oko 3.000 online prodavaca koji su povezani sa 600 kineskih elektronskih brendova. Amazon navodi da to nije anti-kineska…

  • 00:00 Music mix by Anja
  • 05:00 Music Mix by Bea
  • 10:00 Pre podne na O radiju
  • 10:10 Pesma dana

Anketa

U kojoj formi najčešće pratite Oradio?

Oradio logo