...
TRENUTNO15:00 - 16:00Superoperater

Društvo / Obrazovanje

Mladi doktoranti teret države?

09.06.2016.

Nauka u Srbiji vodi još jednu bitku za opstanak. U nedavnoj rundi naučnici su izgubili bitku sa državom koja je poništila konkurs za naredni ciklus finansiranja istraživanja i projekata. Na adresu nadležnog ministarstva je stiglo 30 hiljada primedbi, gde se između ostalog zamera i neravnopravan odnos prema mladim doktorantima. Od ukupno 18.000 naučnika koliko ih se nalazi na ovim prostorima, prema uslovima konkursa nema mesta za one koji su na početku karijere. 

.

Prema uslovima konkursa, doktoranti bi mesto na naučnim projektima dobijali na osnovu kategorije uspeha. Tako oni na početku svojih naučnih karijera ne bi mogli da budu deo istraživanja. Prirodno – matematički fakultet kao ustanova sa velikim brojem mladih istraživača brzo je reagovala na uslove konkursa kako bi sprečili diskriminaciju, što potvrđuje prodekan za nauku i istraživanje na ovom fakultetu Srđan Rončević.

"Mi smo dali neke naše primedbe koje su se odnosile upravo na položaj mladih ljudi, zato što su kategorije koje su planirane za mlade istraživače bile tako raspoređene da se ne nagrade najbolji, a da se podrže neki koji su za dugačak period ostali bez rezultata", rekao je prodekan. 

Na Fakultetu tehničkih nauka već neko vreme petoro istraživača radi na Robotu Marku, koji uskoro treba da bude važna pomoć u lečenju dece sa cerebralnom paralizom. Međutim, ako se ne preformulišu uslovi konkursa za učešće doktoranata u projektima, tim koji je pravio robota neće moći da finalizira njegov oblik i namenu, ističe profesor Branislav Borovac, koordinator ovog projekta.

"Ovaj projekat je važan isto kao i svaki drugi. Projekat koji nema uključene doktorante nema šansi da bude realizovan. Oni su radna snaga koja je krajnje motivisana, jer je to većini i deo doktorata. Tako se radi u celom svetu i nema drugog modela za sada", navodi profesor Borovac

Među doktorantima vlada vidna strepnja jer je mnogima učešće na naučnim projektima jedini izvor prihoda. To potvrđuje i jedan od inženjera robota Marka, doktorant Srđan Savić. Robot se trenutno izrađuje u maloj kancelariji, a opet prema rečima Savića, bitan svaki član ekipe pa i oni novi koji bi došli sa svežim idejama. 

"Kad sam počeo da radim na fakultetu prvo sam bio istraživač na projektu i to je bio moj osnovni prihod. Sve vreme sam se bavio istraživanjem. Skoro sam ušao u nastavu pa je istraživanje bio samo podsticaj da se učini više. Međutim, pribojavamo se tog najgoreg mogućeg scenarija gde ostatak kolega neće moći da nastavi rad na projektu, a to im je jedini izvor prihoda", kaže Savić. 

Još jedna od stavki konkursa koja je zasmetala naučnoj i akademskoj zajednici jeste to da se istraživanja bave prevashodno rešavanjem problema za širu javnost. Činjenica je da su mnogu naučnici samo upravo to, a ne i preduzetnici kako sada država od njih zahteva. Prodekan za nauku sa PMF-a podseća da se na tom fakultetu rade istraživanja koja nisu vidljiva javnosti jer privreda ne pronalazi interes.

 "Postoje ljudi koji imaju briljantne ideje, ali ti ljudi nisu preduzetnici. Ne možete očekivati to od jednog vrhunskog naučnika. Može postojati i jedno i drugo, samo izbalansirano", rekao je još Rončević.

Osim toga, u javnost je izneta i činjenica da je projekte državnih fakulteta ugrozio veliki broj privatnih. Sa fakulteta za pravne i poslovne studije "Dr Lazar Vrkatić" kažu da su tvrdnje neosnovane, jer je broj projekata sa privatnih fakulteta bio znatno manji. Sa druge strane osuđuju poništavanje konkursa jer smatraju da niko nije bio diskriminisan i da je samim činom degradirana nauka. 

"Mi smo sve to uspeli i osmislili projekat koji sada zbog ovih nespretnih stvari tavori, umesto da smo ga pokrenuli i implementirali rezultate u razvoj ovog društva, kako bismo pokazali da se preduzetnišvo može razvijati na naučnoj osnovi. Niko tu nije bio diskriminisan i to mi smeta, ali to je možda samo moja utopistička vizura priče", izjavila je dekanica ovog fakulteta Mirjana Frančeško.

U Srbiji živi i istražuje 18.000 naučnika među kojima je i veliki broj mladih koje samo ta istraživanja zadržavaju u zemlji. Novi konkurs će morati da sačeka formiranje  Vlade a do tada će privremeno finansiranje projekata pokušati da motiviše mlade naučnike da ipak ostanu na svojim fakultetima.

Nataša Šaru (natasasaru@gmail.com

 

 

 

 

Možda te još zanima:

.

Strani jezici kroz dve generacije: od učionice do interneta

Učenje stranih jezika nekada je podrazumevalo udžbenike, kasete i rečnike, dok su danas tu aplikacije, društvene mreže i stalna izloženost…

.

Studentski budžet pod pritiskom rasta troškova života

Rastući troškovi života poslednjih godina sve više pogađaju i studentski budžet. Statistika pokazuje da su cene u Srbiji tokom protekle…

.

Od Hakuna Matate do crnogorskih legendi: Putovanje kroz kulturu i turizam

Polaganje praktičnog ispita iz predmeta Animacija u turizmu ima tradiciju dugu više od decenije. Tokom godina, događaji koje pripremaju studenti…

.

Prevencija i poverenje – ključ zaštite od uznemiravanja na fakultetu

Na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu od 2021. godine postoji pravilnik i tim za reagovanje u slučajevima seksualnog uznemiravanja i…

.

Od ekološkog izbora do dizajnerskog komada

Cegere imaju skoro svi, bez obzira na godište ili pol, jer su jednostavni, praktični i jako korisni. Vredi napomenuti i…

.

Sterijino pozorje u doba marginalizacije kulture

Žiri Sterijinog konkursa jednoglasno je nagradio dramu "Robinzon Kruso da je bio biseksualka sa šest Petka" autorke Mine Milošević, uz…

  • 13:00 Vaš DJ sat
  • 14:00 Dnevna soba
  • 15:00 Superoperater
  • 16:00 Music mix by Anja
  • 22:00 Floating Sounds

Anketa

Šta ti najviše krade vreme u svakodnevnom živofu?

Oradio logo