...
TRENUTNO05:00 - 10:00Music mix by Anja

Društvo / Obrazovanje

Interesovanja su važna, ali prilike za posao još su važnije

27.07.2017.

Studenti iz novosadskog ogranka evropske studentske organizacije AEGEE ugostili su 35 svojih vršnjaka iz Evrope u sklopu programa "Letnji univerzitet". U narednih nekoliko dana oni će obići nekoliko gradova u Srbiji i Crnoj Gori i upoznati našu kulturu, jezik i običaje. Sa njima smo u sredu, na otvaranju "Letnjeg univerziteta" razgovarali o tome koliko mladi u Evropi razmišljaju o mogućnostima zaposlenja kada biraju studije, odnosno profesije kojima će se baviti, te da li je izbor profesije pitanje razuma ili osećanja.

.

Ma koliko se obrazovni sistemi razlikovali od države do države, u svima njima uče i razvijaju se isti mladi ljudi. Generacijski, imaju slična interesovanja, ideale, vizije, ambicije i planove. Razlika je u tome koliko imaju mogućnosti i sigurnosti u kontekstu budućeg zaposlenja. Za razliku od mladih u Srbiji, njihovi vršnjaci u Nemačkoj, kako kaže dvadesetjednogodišnja Ronia, uglavnom naprave pauzu između srednje škole i fakulteta.

"U Nemačkoj je uobičajeno da ljudi nakon srednje škole imaju godinu ili dve pauze kako bi otkrili šta žele da studiraju, i uopšte da se pronađu. Ja sam otišla u Španiju, gde sam radila u nemačkoj školi, a drugu godinu sam bila au pair, čuvala sam decu, spremala im hranu, a svako jutro sam učila španski, tako da sada odlično pričam španski i imam radnog iskustva sa decom", kaže ona.

summeruniversity1 jpg

Tokom ove pauze mladi imaju dovoljno vremena da steknu jasnu sliku šta žele da studiraju, a Roniin izbor su studije internacionalne kulture i biznisa. Kaže da se prilikom izbora nije vodila samo interesovanjima već i mogućnostima za zaposlenje.

"Razmišljala sam o tome jer znam da, ako studiraš umetnost ili muziku, teško ćeš naći posao. Vodeći se idejom da imam dobar posao, a kako u Nemačkoj ekonomija dobro funkcioniše, zaključila sam da bih volela da učim tako nešto. Otud sam se odlučila za taj fakultet, a tu se uče i jezici koji su veoma važni kako bih bez prepreka sarađivala i sa kolegama iz drugih zemalja", dodaje Ronia.

Interesovanjima, ali i razumom, vodio se i Stefano iz Đenove, dvadesetpetogodišnji hemijski inžinjer koji kaže da ni u Italiji mladi ne mogu s lakoćom da nađu zaposlenje u struci.

"U Italiji imamo sličnu situaciju sa nezaposlenošću mladih, tako da jesam slušao svoje srce jer me je hemija interesovala jako, ali sam naravno mislio i o tome šta ću raditi kasnije. Imao sam na umu poslove u mojoj zemlji ili šire u Evropi. Sa ovim fakultetom mogu da radim u industrijskim pogonima, u proizvodnji, mogu da se bavim istraživanjima, na meni je šta ću od toga izabrati", kaže on.

Bez obzira na to iz koje evropske zemlje dolaze, mladi su saglasni oko toga da je lakše naći posao ukoliko se školujete za IT sektor ili oblast tehničkih nauka, za razliku od umetnosti i društvenih nauka. Damjano sa Sardinije ima 27 godina i završio je političke nauke i međunarodne odnose. Kaže da je najvažnije što pre shvatiti kako teorijsko znanje praktično primeniti, a naročit izazov za njegove vršnjake su i nova zanimanja koja ranije nisu postojala.

"Shvatamo da se nešto menja konstantno, postoje novi poslovi koji nisu postojali pre pet godina, u vezi sa preduzetništvom naročito. Mnogo studenata na mom fakultetu uči da pokrene sopstveni biznis, u sferi inovacija ili startapa. Iako ja više nisam student, mislim da studenti i uopšte mladi treba da se fokusiraju na budućnost, da ne misle toliko na svoju strast, odnosno treba da misle, ali da misle i na budućnost i kako da tu strast unaprede za budućnost, dakle da budu fleksibilniji", objašnjava Damjano.

summeruniversity3 jpg

Još jedna "društvenjakina" među njima, dvadesettrogodišnja Korina iz Holandije diplomirala je francuski i italijanski jezik i kulturu. Kaže da u početku nije razmišljala o tome šta će da radi kad više ne bude studentkinja.

"Posle sam počela da razmišljam o mogućnostima za posao, ali nisam osećala strah od toga da neću naći posao, ne zbog studija, već zato što sam imala dosta vanškolskih aktivnosti koje su mi donele više samopouzdanja i ideja o tome koje sve opcije postoje i šta sve mogu da radim", kaže Korina.

Ovi mladi ljudi saglasni su oko jednog – formalno obrazovanje daje osnovu za razvoj, ali sve ostalo je na pojedincu. Razmene studenata, dodatni seminari i kursevi, stručne prakse i neformalno obrazovanje način su da se već tokom studija formira slika o tome koje su mogućnosti zaposlenja i na kojim radnim mestima. 

Audio prilog poslušajte u plejeru:

Jovana Zdjelarević

Foto: AEGEE

 

Možda te još zanima:

.

Projekti mobilnosti u opštem obrazovanju

Kao podršku predstavnicima i zaposlenima obrazovnih ustanova opšteg obrazovanja, zainteresovanim za učešće u Erazmus+ projektima mobilnosti, Fondacija Tempus organizuje vebinar…

.

Mladi danas više senzibilisani za prepoznavanje seksualnog uznemiravanja

Istraživanja, kao i iskustvo organizacija koje rade sa mladima, pokazuju da su mladi danas više senzibilisani da prepoznaju različite oblike…

.

Mladi vide obrazovanje kao najveći problem u Srbiji

Više od 60 odsto mladih smatra da je obrazovni sistem najveći problem u našoj zemlji, pokazuju podaci poslednjeg Alternativnog izveštaja o…

.

Digitalno obrazovanje nov smer na Pedagoškom fakultetu u Somboru

Somborski pedagoški fakultet, kao deo Univerziteta u Novom Sadu, osnovao je novi odsek “Digitalno obrazovanje”. U prvom upisnom roku ove…

.

Otvoren Naučni klub u Novom Sadu: Novi impuls popularizaciji nauke

Novosadski Naučni klub je deo mreže koju Centar za promociju nauke razvija širom Srbije. Glavni cilj kluba, je da kroz…

.

Problemi sa vraćanjem studentskog kredita posledica neobaveštenosti

Studenti i studentkinje državnih fakulteta često se odlučuju za studentske kredite i stipendije. Manjak znanja o tome u kojim situacijama…

  • 00:00 Music Mix by Bea
  • 05:00 Music mix by Anja
  • 10:00 Pre podne na O radiju
  • 10:10 Pesma dana

Anketa

U kojoj formi najčešće pratite Oradio?

Oradio logo