...
TRENUTNO17:00 - 18:00Rodnopravnost

Društvo / Obrazovanje

Digitalne tehnologije u nastavi poželjne, ali ne i neophodne

10.09.2019.

Zahvaljujući razvoju digitalnih tehnologija, sistem rada sa učenicima u osnovnim i srednjim školama postaje raznovrsniji. Na profesorima je izbor da li će i na koji način uvesti neki vid produkcije u svoja predavanja. U istraživanju Novosadske novinarske škole sumirane su tri grupacije stavova učenika o radu profesora.

.

To su: "Odlična komunikacija, zanimljiva predavanja", "Sistem je takav da guši kreativnost profesora", "Loša komunikacija, dosadna predavanja i pored digitalnih pomagala." Jedna od autorki istraživanja Milica Janjatović Ivanović kaže da su učenici u ovom istraživanju izneli probleme koji su se javili korišćenjem digitalnih tehnologija u nastavi.

"Desi da nastavnik napravi Power point prezentaciju koja je jako dosadna, da njima nije jasno šta piše na tim slajdovima. Desi se da, prema potvrdi nastavnika, su neki nastavnici čuli da to moraju da rade, pa puste prezentaciju da ide u pozadini, a pričaju nešto sasvim drugo. Postoji neki nesklad u tome šta sve treba raditi sa digitalnim tehnologijama. Power point je nešto najjednostavnije, a imamo i snimanje video i audio zapisa, predstavljanje lekcija na kreativni način. To radi, za sada, mali broj nastavnika i profesora. Mi radimo na tome da se to uvede kao neki opšti princip pa ćemo da vidimo da li će se pronaći neko sistemsko rešenje", rekla je Milica Janjatović Ivanović. 

Sa druge strane, Milica kaže da su tokom istraživanja očekivali da će učenici biti željni upotrebe digitalne tehnologije. Međutim, postoje i oni koji su isticali da im to zapravo nije neophodno u nastavi.

"Postoje nastavnici koji im na savršeno zanimljiv način predstave lekciju, zašto je to bitno, kako oni to mogu posle da iskoriste. Kažu: ako imamo takvog nastavnika, nama nisu potrebne digitalne tehnologije. Međutim, kada govorimo o medijskoj pismenosti u školi, ne radi se o tome da striktno mora da postoji produkcija - na primer, postoji nastavnik koji je pravio časove glume na času istorije, da odglume neke scene. Učenicima je to bilo zanimljivo i lakše su zapamtili gradivo. U tom smislu, medijska pismenost se može predstaviti, kroz analizu filma, knjige, ne mora sve biti produkcija", rekla nam je jedna od autorki istraživanja. 

letnjaskola jpg

Pitali smo i bivše učenike, sada studente, šta je ono što bi oni promenili u sistemu predavanja u srednjoj školi

Mislim da je najbitnija motivacija profesora za prenošenje znanja iz neke oblasti, da je prikaže na maštovit način, ne mora biti digitalno, samo zanimljivo

Ako je digitalna tehnologija nešto u čemu mlađe generacije uživaju, potrebno je uticati da se u nastavi te tehnologije i koriste

Mislim da je bitno gledati svet oko sebe i na taj način i uticati na učenike, ako već žive u virtuelnom svetu, neka im to bude i korisno i za učenje, 'tehnologija' nisu samo društvene mreže već prostor koji im lako daje pristup informacijama 

Preporuke iz pomenutog istraživanja sugerišu kompromis između nastavnika i učenika. Ako je potrebna promena, to je nešto na šta mogu obe strane da utiču i na taj način da dođu do rešenja. Milica Janjatović Jovanović kaže da je mišljenje nastavnika da je bitno da se, ako ministarstvo bude želelo neku promenu u postojećem sistemu, prvo konsultuje sa predavačima jer su oni upravo ti koji rade sa učenicima i mogu da procene da li će im takav sistem odgovarati.

"Što se tiče stručnog usavršavanja, nastavnici kažu da nisu dovoljno kompetentni da isprate svoje učenike u tom digitalnom svetu. Deca su ipak digitalni urođenici i kad imaju neki problem sa tehnikom, nastavnici pitaju učenike i kažu da mogu od njih da nauče. Sa druge strane, nastavnici ističu da učenici nisu svesni na koje sve načine mogu biti izmanipulisani upotrebom digitalnih tehnologija, tako da mora da postoji saradnja izmedju nastavnika i učenika, da zajedno uče jedni od drugih. Naravno, profesor ipak treba da održi autoritet, on je taj koji vodi učenika kroz obrazovni proces. Neopohodna je obuka nastavnika koja bi dolazila preko zvaničnih seminara", smatra Milica Janjatović Ivanović. 

Istraživanje Novosadske novinarske škole pod nazivom "Iskustva i nove mogućnosti za implementaciju medijske i informacione pismenosti u osnovne i srednje škole u Srbiji" nastalo je u sklopu projekta "Mediji za građane, građani za medije" u kojima su ispitana iskustva i nove mogućnosti za pomenute oblasti.

S.P.

Možda te još zanima:

.

Bez rodne ravnopravnosti gubimo potencijal polovine društva

Stavovi, tvrdnje i dezinformacije koji se suprotstavljaju rodnoj ravnopravnosti, odnosno jednom rečju - antirodni narativi, u Srbiji su zastupljeni i…

.

Otvoren poziv za talentovane mlade istraživače

Ministarstvo nauke, tehnološkog razvoja i inovacija raspisalo je šesti Poziv talentovanim mladim istraživačima-studentima doktorskih akademskih studija za uključivanje u naučnoistraživački…

.

Marihuana - vrata u svet zavisnosti

Nedavno istraživanje "Koja je tvoja prva droga?" pokazalo je da je najraniji uzrast u kome su ispitanici počeli sa korišćenjem…

.

Komunikacija u kontekstu nauke i njenog značaja za društvo

Centar za promociju nauke u svom Naučnom klubu (Kralja Petra 46) u Beogradu organizuje besplatan kurs pod nazivom "Kako komunicirati…

.

Problem seksualnog uznemiravanja konačno prepoznat na univerzitetima

Tokom protekle nedelje na društvenim mrežama su se pojavile ispovesti studentkinja Arhitektonskog fakulteta iz Beograda, koje su, kako navode, bile…

.

Za suzbijanje seksulanog nasilja potrebni preventivni mehanizmi i bolja edukacija

Na Filozofskom fakultetu su predstavljeni rezultati istraživanja "Bezbednost i poverenje za sve: percepcija problema seksualnog uznemiravanja i ucenjivanja" koje je…

  • 16:30 Tehnologija
  • 16:45 Tehnologija
  • 17:00 Rodnopravnost
  • 18:00 Popodne na O radiju
  • 18:30 Album nedelje

Anketa

U kojoj formi najčešće pratite Oradio?

Oradio logo