...
TRENUTNO05:00 - 10:00Music mix by Anja

Društvo

Gušimo se u otpadu o kom ne razmišljamo

24.10.2018.

Odbor za zaštitu životne sredine Evropskog parlamenta proširio je listu zabranjenih proizvoda od plastike za jednokratnu upotrebu. Predlog Evropske komisije zahtevao je zabranu devet plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu, a to su plastični tanjiri, viljuške, noževi, kašike, slamčice, štapići za opštu upotrebu, štapići za čišćenje ušiju, štapići za piće i štapići za balone.

.

Poslanici u Odboru za zaštitu životne sredine, javnog zdravlja i bezbednosti hrane tome su dodali tanke plastične kese, proizvode koji sadrže biorazgradivu plastiku i ambalažu za brzu hranu. Svi navedeni proizvodi trebalo bi da budu zabranjeni u EU u 2021. godini. 

Izveštaj koji je podneo belgijski poslanik Frederik Ris, zalaže se i za smanjenje ambalaže za jednokratnu upotrebu za hamburgere, sendviče, voće i povrće, dezerte i sladoled na "ambiciozan i održiv način" do 2025. godine, prenosi Tanjug. Dodatno se zahteva i da se plastične flaše prikupljaju posebno i da se 90 odsto njih reciklira, kao i da se vodi računa o pikavcima.

Zajedničko svim navedenim proizvodima, pored toga što sadrže plastiku, jeste i to da ovaj otpad uzimamo zdravo za gotovo i da zapravo kada ga bacamo i ne razmišljamo o tome gde će on završiti. 

plastikanaplazi jpg

Igor Jezdimirović iz udruženja Inženjeri zaštite životne sredine rekao nam je da su istraživanja pokazala de je jednokratna plastika zapravo najveći zagađivač mora i okeana. U želji da spreči upravo to zagađenje, Evropska komisija konstantno proširuje listu prozvoda koji će biti zabranjeni, pa su među poslednjima dodate i biorazgradive kese. 

"Ta biorazgradiva plastika, tačnije kese koje sadrže biorazgradivu plastiku koje su u Srbiji uvedene kao revolucionarno rešenje, pokazale su se kao problematične i čak mnogo pogubnije po životnu sredinu nego što su obične kese. Razgradnjom materijala koji u sebi sadrže aditive, koji dovode do biorazgradnje plastike, dobijamo mikroplastiku koja mnogo lakše migrira kroz različite elemente, vodu i zemljište i na lakši način ulazi u ljudski organizam nego kada imamo vizuelno zagađenje u vidu obične plastične kese", rekao je Igor za O radio. 

kese jpg

O jednokratnoj plastičnoj ambalaži i o slamčicama i štapićima se sve više priča u poslednje vreme. Stanovništvo postaje svesno njihove štetnosti i pokušava da ih zameni. Često je i zamena neadekvatna, iako za sada nije na spisku proizvoda koji će biti zabranjeni, a to je tanka plastična folija.

"Upravo kad se jednokratna plastična ambalaža nađe na meti onda ljudi pokušavaju da plastičnu ambalažu zamene folijom. Mnogo toga je potrebno da se promeni kada je u pitanju ekološki dizajn da bi se što manja količina plastike generalno našla u prirodi. Folija je samo jedan od primera, a tek nakon određenih istraživanja i pokazatelja šta se tačno našlo u prirodi u najvećoj meri i kakve je sve posledice izazvalo Evropska komisija dodaje proizvode na listu", kaže Jezdimirović. 

plasticnecase jpg

Zabrana upotrebe plastične ambalaže za jednokratnu upotrebu u Evropi stupa na snagu 2021. godine, a neke zemlje će to uraditi i ranije. Italija od 2020. zabranjuje upotrebu plastičnih čaša, tanjira, pribora za jelo i ostalih jednokratnih proizvoda od plastike. Iste godine stupa na snagu i zakon po kome ribari neće smeti da vraćaju u more otpad koji se zatekne u njihovoj mreži. Možemo samo da se nadamo da će se i naša zemlja pridružiti ovim odlukama. Ipak, ne možemo da se ne zapitamo u šta će nam ugostitelji spakovati kafu ili hamburger koji smo naumili da ponesemo sa sobom.

Igor Jezdimirović iz udruženja Inženjeri zaštite životne sredine kaže da alternative uvek postoje, samo je pitanje da li hoćemo da ih koristimo. Kako kaže, niko nam ne govori da plastiku treba potpuno izbaciti iz upotrebe. On preporučuje plastične posude koje možemo da ponesemo od kuće, a u koje će nam kasnije ugostitelji spakovati obrok. Bitno je samo da tu posudu možemo da koristimo više puta. Isto je i sa platnenim cegerima, ili cegerima od čvrste plastike koji mogu da zamene i do 170 jednokratnih kesa. Igor ističe da bismo morali pre svega da promenimo svoje navike, da nosimo posude i cegere sa sobom, ali i da prestanemo da pijemo kafu i sokove na slamčice. Ako smanjimo njihovu potrošnju to može da dovede do toga da se takva vrsta i proizvoda i otpada ne javlja. Čak i da to sve ne uradimo i da zabrana ne stupi na snagu, postoji i sistemsko rešenje.

"Pored toga sve ovo može i da se drugačije uredi tako što ćete imati upravljanje otpadom ili sistem koji će izdvojiti sav taj otpad i neće dozvoliti da ode u okeane i reke. To na žalost u Srbiji nećemo skoro imati, iz prostog razloga što ne postoji jasna politička volja da se upravljanje otpadom reši. I onda, ono što ostaje građanima jeste da spram svojih mogućnosti i svesti to menjaju, upravo tako što će poneti plastičnu ambalažu s jedne strane, ili kesu koju mogu više puta da koriste. Sa druge strane, trebalo bi da apelujemo na one koji prodaju određene proizvode, pošto još uvek na žalost nemamo u zakonu regulisanu produženu odgovornost proizvođača, što bi značilo da je onaj ko proizvodi slamčice odgovoran i za njihovo prikupljanje iz životne sredine", kaže Jezdimirović. 

pikavac jpg

Upravo takvu situaciju trenutno u Briselu imamo na snazi, gde su gradske vlasti zatražile od duvanske industrije da izmiri troškove prikupljanja opušaka na ulicama. Lokalne vlasti uputile su pismo filijali američkog proizvođača duvana Filip Moris, kao i belgijskim kompanijama za proizvodnju i distribuciju cigareta. Od njih se traži da učestvuju u pokrivanju troškova od 200.000 evra koji su potrošeni za prikupljanje opušaka na ulicama.

Procenjuje se da se godišnje baci čak 4,5 triliona komada opušaka, a u prirodi im je potrebno od pet pa i do 400 godina da potpuno nestanu, u zavisnosti od materijala koji se koriste pri njihovoj izradi. Mnoge zemlje zabranile su pušenje na javnom mestu, što samo donekle smanjuje problem otpada. 

baterije jpg

Baterije uglavnom bacamo zajedno sa komunalnim otpadom. Čak i kada smo svesni njihove štetnosti, nije lako pronaći mesto na koje možemo da odnesemo stare baterije koje će kasnije biti odložene, tako da ne predstavljaju opasnost za životnu sredinu. Kada završe na deponiji zajedno sa komunalnim otpadom, zagađuju podzemne vode i zemljište, a u slučaju samozapaljivanja deponija, što se kod nas na žalost dešava često, dolazi i do zagađenja vazduha.

"Baterije su tragedija zemlje Srbije. Sistem je tako napravljen da čak i one firme koje žele da prikupe baterije od potrošača imaju ozbiljnih problema, jer moraju same da nadoknađuju troškove odlaganja tog otpada i preuzimanja od strane ovlašćenih operatera. S druge strane, veoma je komplikovana procedura da bi uopšte mogli od građana da pokupe baterije kao otpad i onda ih ubace u sistem za bezbedno otklanjanje. Nažalost naša država nije uspela da se izbori sa tim. U praksi se pokazalo da je vama mnogo lakše da baterije samo bacite i na taj način proizvedete dugoročno zagađenje životne sredine, nego da ih odvojite i odnesete na za to predviđeno mesto. Prvo što tih mesta ima jako malo, a firme u kojima postoje ta mesta, u velikim trgovinskim lancima ili u specijalizovanim prodavnicama koje se bave prodajom baterija, vrlo često imaju problem upravo sa komplikovanim procedurama. Umesto da se pomogne takvim mestima i da im se da stimulans da se otad ukloni na bezbedan način, od njih se traži da plaćaju odlaganje takvog otpada, iako on i nije njihov nego je prikupljen od građana", objašnjava Jezdimirović. 

Igor smatra da su građani odgovorni za to što smo zatrpani otpadom. Pored toga što oni moraju da promene svoje navike, i od onih koje biraju moraju da traže da vode računa o životnoj sredini. Ne zato što to Evropa traži od njih ili nas, već zbog toga što ne možemo da živimo na otpadu i da istovremeno želimo da budemo zdravi, kao ni da kanalizaciju ispuštamo u reke i da istovremeno želimo da te reke budu čiste i plave. Kada mi toga budemo svesni i kada budemo izvršili pritisak na one koji donose odluke, nešto će se možda i promeniti.

Emisiju U kakvoj zemlji želim da živim poslušajte na našem podkastu

Alma Kovčić

Možda te još zanima:

.

Devet godina O radija

Pre devet godina održane su 23. Zimske olimpijske igre. Aleksandar Doba je pre devet godina bio prva osoba u istoriji…

.

EcoMan 2023: I Oradio u trci za očuvanje prirode

Posle uspešne prve EcoMan trke, koja je održana u septembru prošle godine, udruženje Zeleni Sad odlučilo je da ovaj događaj…

.

Zoom kafica o karijeri u HR-u

Ako te zanima karijera u HR-u, a ne znaš šta sve ona tačno podrazumeva, ili ako te zanima šta radi…

.

Vibro-akustičko inženjerstvo - novi master program

Univerzitet u Novom Sadu, prvi na ovim prostorima, otvara master program za vibro-akustičko inženjerstvo.U okviru ovog programa možete se opredeliti…

.

Prijavi se na BASF Innovation Hub

Prijave za konkurs iz oblasti održivog razvoja BASF Innovation Hub otvorene su do 30. septembra u ponoć.

.

Amazon protiv lažnih ocena

Amazon je blokirao oko 3.000 online prodavaca koji su povezani sa 600 kineskih elektronskih brendova. Amazon navodi da to nije anti-kineska…

  • 00:00 Music Mix by Bea
  • 05:00 Music mix by Anja
  • 10:00 Pre podne na O radiju
  • 10:10 Pesma dana

Anketa

U kojoj formi najčešće pratite Oradio?

Oradio logo