Kultura / Strip
Ep o najpravednijem od svih svetova
“Priroda je svima dala isto obličje
I svakoga greje istom toplotom
Mi je s razlogom pratimo u tome
Kako bismo bili korisni bližnjima
Koji su nam braća“
Ovo je citat iz mitske knjige "Zlatno doba", davno izgubljenog dokumenta o utopijskom svetu ljudi jednakih i ravnopravnih. Njena reč toliko je snažna da bi mogla da promeni svet podeljen na velmože i kmetove, na bogate i siromašne. O njoj se samo šapuće i niko ne zna gde je u kraljevini čiji presto bi trebalo da nasledi mlada princeza Tilda, po smrti predugo bolesnog oca.
To je ujedno i glavna nit grafičke novele "Zlatno doba" čiji je prvi tom nedavno objavljen u izdavačkoj kući Komiko. Spisateljica Roksan Morej i čuveni strip umetnik Siril Pedrosa udružili su pera prvi put u svojim karijerama i rezultat je zaista impresivan.
Priča je tipično srednjovekovna. Ugnjetači i ugnjetavani, najdublji mogući jaz među njima i želja za vlašću i moći dovoljno svedoče o tome, ali se narativ ipak malo razlikuje. U središtu moći su žene: kraljica majka koja želi da vlada preko maloletnog sina i njena ćerka princeza Tilda, koja je zarad vlasti proterana. Ona u izgnanstvo polazi ranjena, praćena od viteza Tankreda i njegovog posilnog Bertrila i na tom putu nailazi na izolovano imanje usred drevne šume u kojem žive isključivo žene, odbegle od surovosti muškog sveta, koje tu u tajnosti grade svet daleko humaniji i pošteniji.
U tom feminističkom raju, oni upoznaju prerušenog vođu tinjajuće revolucije koja bi mogla zauvek da promeni taj rigidni i surovi svet podeljen na gazde i robove. Usput, od očevog ostarelog saveznika saznaje za grobnicu koja krije blago i na koju je, navodno, uputio otac prd smrt.
Grafička novela "Zlatno doba" je ep koji u srednjovekovni svet unosi savremene ideje jednakosti i bratstva među ljudima, ali pojačane feminističkim pitanjima o mestu žene u tipično muškom društvenom uređenju. Da bi pronašla svoje mesto u takvom svetu, Tilda je prinuđena da se suoči sa vetrovima promena koje huje kroz njeno kraljevstvo, ali i da promisli činjenicu da njena želja i pravo da vlada proističu iz tog krvavog i nepravednog sistema, protiv kojeg ima potrebu da se bori.
Surov je to svet koji ti ne dozvoljava da menjaš i da se menjaš. Svedočimo tome svakodnevno.
Pedrosin crtež je u ovoj noveli maestralan. On je svoj složeni crtački stil ovde potpuno utopio u ambijent bajke. Svaka sličica kao da titra u nadrealnoj pozadini koja svojom bojom i teksturom jasno pokazuje o kakvoj se trenutno situaciji u priči radi. Iako je povremeno naporno za gledanje, Pedrosa u svojim slikama jasno definiše svaki objekat, svako drvo, lik, oblak. To, uz način na koji bira kadrove kroz koje ulazimo u pojedine sekvence, ovaj strip čini veoma uzbudljivim.
Petar Klaić