Kultura / Film
"Devojke iz Derija" prava doza krindža
Kada neko snimi tinejdžersku komediju koja prati grupu srednjoškolki i smesti ih sve u grad u Severnoj Irskoj, u vreme kada sukob između katolika i oranžista počinje da jenjava, onda prosto na takvo šta mora da se obrati pažna. Irski sitkom "Devojke iz Derija" (Derry girls) doživeo je dve sezone i čeka treću, a za kratko vreme kupio je brojnu publiku iz celog sveta, publiku u kojoj malo ko ume da objasni zbog čega mu se ta serija toliko dopada.
Serija "Devojke iz Derija" fokusira se na onaj deo života tinejdžera kada im se sve u životu čini hitnim i užurbanim. Simpatije, foliranja, koncerti, tračevi, školski problemi dominiraju životom likova i to je standard za tinejdžere uopšte. Ono što nam serija nudi kao bonus je to što se "Devojke iz Derija" bave ovim osnovnim pitanjima adolescencije u magluštinama tridesetogodišnjeg međuetničkog i međureligijskog sukoba, koji je odneo skoro 3.600 života.
Sve te njihove bubuljice, zbunjujuće erekcije, neslaganje s autoritetima, svi pokušaji da se izađe iz kalupa a ostane deo čopora, da se iskusi život a isključi odgovornost, sve te pubertetlijske zavrzlame, ovde su "zaslađene" atmosferom koju su zajednički puškama i bombama gradile paravojske irskih katolika i engleskih protestanata, sa šlagom od do zuba naoružanom regularnom vojskom na svakom ćošku.
Serija se odvija u vreme kada taj sukob ulazi u devedesete, počinje da jenjava, a druga sezona nagoveštava i istorijski sporazum na Veliki petak.
I sad, šta tu ima urnebesno? Pa, uz malo naklonosti prema crnom humoru, krindžu i poganom jeziku, možemo se naći na stavu da se ovde radi o jednoj urnebesnoj seriji koja publici nudi zaista nesvakidašnje situacije.
Srce serije je specifična devojka iz drugog po veličini grada u Severnoj Irskoj - Derija. Njeno ime je Erin (Sorise-Monika Džakson) i da se rodila u bilo kom drugom životu, verovatno bi još posle srednje škole ganjala svoje spisateljske snove po Njujorku. Ali, ona živi u Deriju, u pretrpanoj kući, sa roditeljima, sestrom Anom, rođakom Orlom sa porodicom, a tu je i vazda nadrndani deda. Erin je narator priče i Deri predstavlja kao komplikovano, romantično, zamišljeno mesto. Erin i Orla idu u istu katoličku školu za devojke, kao i njihove drugarice Mišel i Kler.
Mišel (Džejmi Li O Donel) je tipična buntovnica bez podloge, a Kler (Nikola Koglan) paranoična štreberka. Tu je i Džejms (Dilan Levelin), Mišelin rođak, koji je Englez i ide u njihovu žensku gimnaziju jer se njegovi roditelji plaše da bi ga u muškoj školi vršnjaci odrali od batina svaki put kad se pojavi, samo zato što je iz Londona.
Njihov život je, kao što rekoh na početku, u svim porama prožet političkom pričom i sukobima, ali umesto gorke priče o odrastanju u ratnom getu, ovde gledamo njihovo odrastanje sa nekim sasvim normalnim situacijama. One beže sa časa klavira, izbegavaju nedeljnu misu, lažu da bi otišle na koncert, varaju da bi platile ekskurziju u Pariz i rade sve što mogu da zakomplikuju sopstveni život. Svi ti sukobi i sve napetosti ovde dođu kao oblanda koja rapidno pojačava komični efekat.
Posebno mesto u seriji ima direktorka gimnazije, časna sestra Majkl (Sioban Meksveni), hronično smorena, cinična žena. Ona zna sve trikove, njena vera je testirana bezbroj puta klinačkim nepodopštinama, sve vreme izgleda kao da bi najradije uzela novac iz kase i pobegla na Havaje. Međutim, ona ostaje gde jeste i ove devojke vodi ka dobu u kojem će početi da prave najveće životne greške. Svesna je toga i tek katkad u njenom nastupu osetimo zrnca humanosti u kojim popušta devojkama kao najbrižnija majka.
"Devojke iz Derija" trenutno broje 12 polusatnih epizoda, ali to su epizode u kojima se u školu kasni zbog miniranog mosta, na koncert benda Take that ne ide zbog pretnji bombaškim napadom i zbog zalutalog belog medveda. Ovde se jede najmasnija pržena hrana, zabranjeno je reći guza, za razliku od najgrđih psovki, niko ne razume engleski, a na studentsku razmenu dolaze frikovi iz Černobilja. Za tako nešto morate imati vremena.
Petar Klaić