...
TRENUTNO11:00 - 12:00Dnevna soba

Društvo

Mladi ne znaju ko ovde govori istinu

14.03.2017.

Većina mladih ne vidi bilo kakvu perspektivu u Srbiji, pokazalo je istraživanje Biroa za društvena istraživanja. Zbog toga većina njih želi da ode odavde, deo njih privlači kriminal i ekstremizam, a manjina pokušava da se bori protiv takvog sistema. O tome, kao i o uzrocima ove pojave razgovarali smo sa Zoranom Gavrilovićem iz organizacije BIRODI

.

Odliv mozgova već dugo je tema koja se u Srbiji dovodi u vezu sa mladima, naročito visoko obrazovnim delom populacije. Više od 51 odsto mladih trenutno ne može da se zaposli, niti vidi da bi to moglo da se dogodi u bliskoj budućnosti. Broj mladih koji odlaze iz Srbije u posednjih 20 godina porastao je sa dva na 20 odsto ukupne populacije stare do 28 godina. Ovi podaci direktna su posedica anomije, odnosno, osećaja bezperspektivnosti. Zoran Gavrilović iz organizacije BIRODI za Oradio kaže da je anomija stanje koje je zahvatilo veliki deo stanovnika Srbije, ali da je najizraženija kod mladih.

"Anomija je stanje društva u kojem oni koji su njegovi članovi nisu u stanju da vide smisao, odnosno, perspektivu u tom društvu. Kao posledicu toga imate sklonost ljudi da se bave devijantnim stvarima, odlaze iz tog društva, a manji deo pokušava da napravi neku vrstu društvenog angažmana i promena. Činjenica je da je tu u pitanju društvo koje je dezorganizovano, a institucije nefunkcionalne," kaže Gavrilović.

U takvom ambijentu mlade obuzima destrukcija, okreću se materijalizmu, jer vide da je destruktivnost nešto što funkcioniše u društvu. Gavrilović kaže da je priča o anomičnosti važna i iz ugla borbe protiv korupcije.

"U anomičnim društvima korupcija je rešenje, a ne problem. Jer vi kroz korupciju rešavate probleme i odlaska kod lekara i upisa na neki fakultet koji želite ili polaganja ispita. Radio sam i istraživanje u okviru Beogradskog univerziteta među profesorima i rezultat je pokazao da je oko trećine njih anomično", kaže Gavrilović.

Prema Zoranovim rečima, manjak perspektive uzrokuje nekoliko procesa u populaciji mladih.

"Jedan od procesa je odlazak iz Srbije. Veliki broj mladih zbog odsustva perspektive odlazi iz zemlje. Drugi deo odlazi prema korumpiranim strukturama, jer prosto ne vide da mogu da ostvare svoja prava van tih struktura koje dominiraju. Treći deo mladih ostaje tu da se bori protiv takvog sistema," objašnjava sagovornik O radija.

mladi jpg

Sa druge strane, oni koji žele da se bore za bolji sistem, podeljeni u dve potpuno oprečne grupe.

"Kod te borbe, odnosno pokušaja promene sistema, imamo dve interesantne stvari. Jedno su mladi koji se zalažu za vrednosti koje zaista garantuju neke promene, a to su etičnost, vladavina prava, da je znanje prava vrednost. A sa druge strane imamo porast nečega što jeste reakcija anomije jednog društva, a to je porast ekstremizma", objašnjava Gavrilović.

Istraživanje BIRODI-ja pokazalo je i da oko 75 odsto ispitanika ne zna ko u državi govori istinu, a kod mladih je taj procenat čak 94 odsto. Gavrilović kaže da je to posledica opšte kulture laganja u državi.

"Jedan od simptoma anomije u društvu je to. Ljudi kreću da govore neistine ne zato što su takvi rođeni, već je to način preživljavanja. Vi jednom morate da kažete jedno, a drugom drugo. Ne smete da kažete u javnosti kakvo je stanje u društvu jer zbog toga možete biti proglašeni neprijateljima. Prosto, ne postoji vera u dobro, ne postoji vera u istinu. Onda ljudi misle ako radim nešto loše i ako lažem, lakše ću prolaziti kroz društvene strukture i uspevati da napredujem", kaže Gavrilović.

Jedno od pitanja u istraživanju bilo je da li čovek kada razmišlja o svojoj budućnosti u Srbiji može biti optimista. Zoran kaže da se odgovori mladih i starijih bitno razlikuju.

"Stav kada se razmišlja o ostanku u Srbiji i može li on biti pozitivan, na osnovu ukupnog uzorka oko 50 odsto ljudi se složilo da može. Ali, mladih do 28 godina tek se oko 34 odsto izjasnilo na taj način. Prosto oni koji su budućnost ove zemlje ne vide perspektive u Srbiji", naglašava Gavrilović.

Manjak perspektive doveo je do pojave roditelja koji žele da im deca odu iz Srbije pošto smatraju da će samo tako moći da se izbore za sebe. Gavrilović kaže da je u pitanju jako čudna situacija.

"Vi u stvari imate činjenicu da i ova deca koja se rode, roditelji žele da ih pošalju napolje. Tako da mi postajemo siromašno društvo koje svoje najbolje izvozio i donira bogatim društvima i plaća im školovanje, a oni koji plaćaju školovanje, odnosno roditelji, njima neće imati ko da zaradi penziju", kaže Gavrilović.

Gavrilović kaže da ga je porazio odgovor učenice srednje škole u Boru koja je rekla "zašto bismo se borili protiv korupcije u zemlji u kojoj ne želimo da živimo". Odgovor na ovakvu atmosferu bi trebalo da bude obrazovanje, kao i isticanje dobrih primera u medijima. Naš sagovornik kaže da lek leži i u pomoći buntovnim mladim ljudima koji zagovaraju vrednosti savremenog i normalnog društva. To su, kako kaže tri tačke na kojima bi celo društvo moralo da poradi.

P. Klaić

Možda te još zanima:

.

SKCNS poziva u Omladinski teatar

Studentski kulturni centar Novi Sad otvara konkurs za studente Novosadskog univerziteta i sve mlade od 16 do 30 godina. Ukoliko…

.

Gen Z posmatra kako njihovi stariji otkrivaju internet i mimove

Ako pitate starije pripadnike Generacije Z, reći će da u početku beše Fejsbuk. Milenijalci će reći da je postojao i…

.

Preduzetnički klub mladih o turizmu

Treća preduzetnička priča u okviru programa “Preduzetnički klub mladih” koji se realizuje svakog četvrtka tokom marta meseca u Američkom kutku…

.

Konkurs za regionalno partnerstvo mladih

Beogradski centar za bezbednosnu politiku i USAID, u saradnji sa partnerskim organizacijama, otvorili su konkurs za program Regionalno partnerstvo mladih.…

.

Druga strana društvenih mreža: edukativni sadržaji za mlade

U poslednje vreme sve više kreatora se odlučuje da na društvene mreže plasira edukativan sadržaj, koga, sada već poslovično manjka.…

.

Prijava za zelene razgovore

Beogradska otvorena škola nastavlja seriju Zelenih razgovora, tematskih diskusija o zaštiti životne sredine i klimatskih promena. Ovog puta organizuju događaj…

  • 10:30 Tehnologija
  • 10:45 Prava stvar
  • 11:00 Dnevna soba
  • 12:00 Pre podne na O radiju
  • 12:30 Album nedelje

Anketa

U kojoj formi najčešće pratite Oradio?

Oradio logo