Društvo
Zurof: sile se kreću prema hladnom ratu
“Glavno pitanje koje se nameće povodom obeležavanja 70 godina od pobede nad fašizmom nije politička i društvena klima na Balkanu, već u kakvoj političkoj klimi SAD, Rusija i Velika Britanija obeležavaju ovaj dan - to je pravo pitanje. Dan pobede se obeležava u klimi povećane sumnje i neprijateljstva i mislim da se odnosi velikih sila kreću prema novom hladnom ratu”, izjavio je za O radio direktor jerusalimskog Centra Simon Vizental i počasni građanin Novog Sada, “lovac na naciste” Efraim Zurof.
foto: sr.wikipedia.org
Naš sagovornik kaže da je ovo “vrlo opasan i zabrinjavajući fenomen, ali mi ne znamo šta će se dogoditi."
- Drugim rečima, situacija ne mora obavezno dovesti do hladnog rata, ali se mnogo loših stvari dogodilo u proteklih nekoliko godina i ovo je očigledno zabrinjavajuće, kaže Zurof, misleći pri tom na rusku aneksiju Krima i podršku koju predsednik Ruske federacije Vladimir Putin pruža otcepljenju istočne Ukrajine.
Na pitanje da li bojkotom moskovske parade Zapadni lideri omalovažavaju tekovine savezništa, antifašizma i podređuju ih ideološkim i dnevnopolitičkim potrebama, Zurof kaže:
- Razumem zašto me to pitate i to je vrlo važna tema. Znate, kada je obeležena 70. godišnjica oslobođenja Aušvica napisao sam da je Putin morao biti pozvan. Istovremeno, to nije isto kao odlazak na proslavu u Moskvu. Nema sumnje da je saradnja između Zapadnih i Istočnih saveznika dovela do pobede nad nacističkom Nemačkom ali su događaji iz nekoliko prethodnih godina problem. Zapad jasno želi da iskaže nezadovoljstvo aneksijom Krima i podrškom otcepljenju istočne Ukrajine i ovo je način na koji to čine.
Drugim rečima, postoje dva načina da posmatramo Rusiju: jedna je da kažemo da je Crvena armija oslobodila Aušvic, Berlin i veoma je važno da to zapamtimo. Bez Crvene armije, nejasno je kada bi nacistička Nemačka bila poražena. S druge strane, za ljude u Istočnoj Evropi njihova pobeda nad Nemačkom vodila je komunističkoj dominaciji naredne 44 godine. To se nije dogodilo na Zapadu - kada je Pariz oslobođen Francuska je bila slobodna, a isto važi za Belgiju, Holandiju, Zapadnu Nemačku i druge zemlje. Ovo je vrlo kompleksan i komplikovan problem, podvlači Zurof za O radio.
Po pitanju mogućnosti prevazilaženja političkih nesuglasica zarad nadideoloških tekovina i slanja jedinstvene poruke svetu, da se fašizam više nikada neće tolerisati, Zurof nam je rekao:
“Jako je teško odgovoriti na ovo pitanje. Zapravo, ne znam odgovor na njega”, kaže naš sagovornik, kog smo zamolili da prokomentariše reakcije velikih sila na skandaloznu odluku ukrajinskog parlamenta da izjednači zločine komunista i fašista:
“Reakcija evropskog parlamenta, Amerike i Velike Britanije nisu bile dovoljne. Mi smo protestvovali protiv toga, ali to ne znači da je Putinova aneksija Krima i podrška secesiji istočne Ukrajine opravdana. Postoji razlika između nacističke, fašističke države, i borbe oko istorije.
Borba oko istorije ne znači da je zemlja fašistička i isto važi i za Baltičke zemlje. One su demokratske, verovali ili ne, iako su radile neke vrlo loše stvari tokom Drugog svetskog rata i Holokausta. Mi se borimo protiv toga ali to ne znači da ćemo reći da su nacističke diktature, to je apsurd. Ko zna šta je sledeće na Putinovom umu, on je opasan po svetsku stabilnost, a Velika Britanija i SAD očigledno ne znaju kako da se nose s njim”, zaključuje Efraim Zurof, koji će tokom leta posetiti beogradski logor "Sajmište".
Igor Mihaljević