...
TRENUTNO11:00 - 12:00Dnevna soba

Društvo / Aktivizam

Predrasude dolaze iz telefona

18.05.2021.

Sve plavuše su glupave, svako ko ne želi da se vakciniše misli da je zemlja ravna ploča, migranti su tu da nam uzmu poslove i žene, a većina gej tipova je gej ne zato što tako osećaju i žele, nego jer je moderno. Svesni toga  ili ne, sve ovo čiste su predrasude ili rezultat istih.

.

I da se na tome sve zaustavlja, verovatno ne bi bilo ni problema. Ali stop migrantima, dovodi do demonstracija, prebijanja ljudi na ulicama, nasilja. Plavuše su glupe uglavnom znači da većina žena, posebno onih plave kose, mora trostruko više da se trudi da bi ih neko uopšte saslušao na poslovnom sastanku, a o drugim implikacijama i da ne govorimo. Biti gej je moderno u najmanju ruku dovodi do odbacivanja mladih LGBT osoba od strane sopstvene porodice i samo nastavite niz. Predrasude dovode do razdora društva.

Istraživanje Helsinškog odbora u Srbiji iz 2019. godine pokazalo je da su srednjoškolci skloni stereotipama, posebno prema LGBT populaciji, da imaju umereno patrijarhalne stavove i iskazuju netrepeljivost ka etničkim grupama kao što su Romi, Albanci, Hrvati, prema kojima i inače postoji nepoverenje u našem društvu.

Takvi stavovi mladih su u vezi sa dubljim tradicionalizmom, i često vrednosti nacionalističke orijentacije, homofobije i otpora ka rodnoj jednakosti “idu u paketu” i deo su jedinstvene ideološke matrice.

U tom smislu, da li mlade osobe nekoga ili nešto ocenjuju ili zapravo automatski ponavljaju mišljenja koja su oduvek slušali?

„Mislim da mladi imaju predrasude na svim poljima. Mlađe genearcije od nas, koji smo sada na fakultetu, su sve gore i sve je više predrasuda koje generiše internet.“

„Mislim da je glavna predrasuda da su profesorova deca omiljena na faksu, zatim da su bolji studenti oni koji dolaze iz gimnazija, a ne mi iz tehničkih škola.“

„Mislim da i ja definitivno imam predrasude. Zaključujem o ljudima na ulici na osnovu ponašanja ili oblačenja ili slično.“

„Definitivno puno ljudi ima predrasude, ali ne mislim da je to mnogo više nego ranije. Samo je danas to prisutnije zbog društvenih mreža.“

„Mislim da se nalazim u jednom mehuru jer sam se okružila ljudima koji razmišljaju slično kao ja, a čim malo izađem iz tog okvira vidim da su, pogotovo mladi, puni stereotipa i predrasuda.“

Predrasude su uvek postojale i svako od nas im podleže. Ono što jeste problem u celoj toj priče je da ne radimo na tome. Takvog je stava Dobrila Marković koja je godinama u Mreži za borbu protiv siromaštva, a prošle godine osnovala je svoju organizaciju Sloboda nema cenu koja se bavi prevencijom trafikinga. Njeno iskustvo, kako kaže, pokazuje da je danas internet jedan od glavnih razloga porasta broja predrasuda kod mladih ljudi.

„Koliko god ta širina nama davala priliku da mnogo toga vidimo, opet negde je to vrlo uzak pogled. Sa tolikom dostupnošću sadržaja, mi imamo možda subjektivan, ali ne toliko utemeljen osećaj, da mnogo toga znamo. Problem nastaje kod mladih ljudi, jer im fali životnog iskustva i direktne razmene mišljenja sa drugim ljudima ili profesionalcima kako bi došli do nečega što je utemeljeno. Fali nam da više razgovaramo uživo, da argumentujemo, raspravljamo i da mlade izlažemo drugačijem mišljenju“, kaže Dobrila dodajući da je zadatak celog društva da radi na edukaciji pre svega.

 predrasude jpg

Prema KOMS-ovom Alternativnom izveštaju o položaju i potrebama mladih u Republici Srbiji, 90,4% mladih informiše se preko društvenih mreža, 72,9% preko web portala, 43,8% preko televizije, a 30,5% preko novina. Istovremeno, istraživanje Novosadske novinarske škole jasno čak pokazuje da vremenski, prevedeno u procente, emisije za mlade zauzimaju na nedeljnom nivou svega od 0,13 do 0,18 odsto vremena medijskog prostora. Stoga i ne treba da čudi da se mladi informišu putem interneta. Ono što ih tamo čeka pak, je sadržaj koji je upakovan i serviran onako kako ga oni žele i spram njihovog mišljenja, jer društvene mreže prosto prate algoritam i navike korisnika, kaže internet preduzetnica Martina Anđelković, poznatija kao Snajka de Madre.

„Ljudi su uglavnom svesni podataka koje ostavljaju namerno – kog su pola, kada su i gde rođeni, ko im je sestra, mama i tako dalje. Ali nisu svesni u koje svrhe se dalje ti podaci koriste. Takođe, prema mom ličnom iskustvu, većina korisnika nije svesna, da osim toga što postoje podaci koje vi dajete, postoje i oni koje društvene mreže od vas uzimaju. To su uglavnom podaci o vašoj aktivnosti, na šta klikćete, koje sajtove posećujete, ko vam je najbliži prijatelj, čak znaju i sa kim trenutno flertujete i muvate se kroz tip razmenjenih emodžija. A ne zaboravite da Fejsbuk poseduje i Instagram i vocap“, priča Martina.

To, prema njenom mišljenju nije nužno loša stvar. Uvek postoji ta unutrašnja borba da želimo da pripadamo takozvanom plemenu i želimo da radimo stvari koje rade drugi, dok istovremeno ne želimo da delimo svoju privatnost.

„U većini slučajeva ljudi će, a posebno mladi, odabrati da pripadaju plemenu. Kada uđemo u to pleme i kada pripadnemo nekoj grupi na društvenim mrežama i kada napravimo bazu prijatelja i pratilaca, mi se zapravo okružujemo ljudima koji isto razmišljaju kao mi. Velika je opasnost i najveći jaz u komunikaciji upravo to što ne vidimo ono drugo mišljenje, stvaramo zajednicu istomišljenika i ne razmišljamo toliko svojom glavom. Smatram da je idealan balans da pripadate nekom plemenu ukoliko to želite, ali da itekako razmišljate svojom glavom“, zaključuje Martina.

 like jpeg

Ipak jaz na internetu vrlo je vidljiv kada se govori o pravima mladih LGBT osoba. Nasilje koje doživljavaju neheteroseksualne osobe u toku odrastanja su različiti vidovi psihičkog i fizičkog maltretiranja, ucene i seksualno uznemiravanje, a posebno nasilje na društvenim mrežama. Mlađe LGBTQ osobe su posebno ranjiva kategorija. Istovremeno, istraživanje Helsinškog odbora u Srbiji 2019. godine pokazuje da svega 24% srednjoškolaca podržava LGBT prava, 31% je umereno homofobično, dok je 44% srednjoškolaca homofobično. Devojčice pokazuju tolerantnije stavove u odnosu na dečake, a iste predrasude stvaraju se,kako pokazuje istraživanje, usled nedovoljne komunikacije. Isidora Isakov iz Grupe Izađi kaže da više faktora utiče na formiranje takvih predrasuda kod mladih osoba.

„Od toga da naše obrazovanje ne podstiče kritičko razmišljanje, ne podstiče proveru, do toga da smo mi možda mentalitetom skloni da slušamo i da smo naučeni da ćutimo i radimo šta nam se kaže. Onda nekako, iz tih kompleksnih društvenih struktura, dolazi do toga da mladi još uvek nisu dovoljno izgradili svoj stav i nisu osnaženi dovoljno da se nečemu  mogu usprotiviti“, kaže Isidora naglašavajući da je rad njene organizacije prvenstveno fokusiran na direktan rad sa mladima.

„Naš rad sa mladima je primarno orjentisan na mlade LGBT osobe, pre svega da ih osnažimo da ispričaju svoju priču. Istovremeno, želimo kroz njihovo osnaživanje da informišemo građane i članove njihovih porodica. I sve to radimo direktno. Sama ta mlada osoba priča o svom iskustvu i onome kroz šta prolazi. Mi tada ne tražimo od drugih mladih da se zalažu za zakone i promene, nego samo da slušaju i da razmisle kako to izgleda biti u tuđoj koži. To je metod koji se po našem iskustvu do sada dobro pokazao. Predrasude ne mogu da promene mediji, društvene mreže niti bilo šta što nije lična komunikacija“, objašnjava Isidora.

Nefer je, možda, čak i na 17. Maj – Međunarodni dan borbe protiv homofobije i transfobije, izdvajati samo LGBT osobe, kada posledice predrasuda trpe i Romi, nepatrijarhalne porodice, nacionalne manjine, žene, muškarci, migranti, mladi koji slušaju narodnjake i metalci, bogati, oni koji imaju lep Instagram, oni bez društvenih mreža. A za formiranje ili usvajanje predrasuda, nisu krivi baš samo mladi.

Više se radi o vrzinom kolu. Mediji ne stvaraju samo stereotipe koje predstavljaju mladima, već se stvaraju stereotipi o mladima, a posebno o tinejdžerima. Zahvaljujući medijskoj slici o mladima formiraju se stavovi i predstave o tinejdžerima i kreira se javno mnjenje o mladim ljudima kao posebnoj grupi. Kasnije ova slika predstavlja osnovu za ponašanje prema njima i donošenje odluka koje su u vezi sa njima.

Živimo jako brzo uz veliku pomoć telefona. Sledeći obrok, seks, osmeh, razgovor, informacija, sledeće sve dolazi iz jedne od aplikacija na toj maloj napravi. U toj brzini, suštinski, predrasude štede puno vremena. Možeš da formiraš mišljenje bez potrebe za činjenicama.

Ukoliko i ti imaš pritužbe na predrasude, celu emisiju poslušaj u podcastu.

 

I. Miloradov

fotogrfije: pexels.com

Možda te još zanima:

.

Feministkinje ipak ne mrze muškarce

Koliko puta do sada ste čuli da "ove današnje feministkinje mrze muškarce", ili da je "feminizam imao smisla dok su…

.

"Još uvek razmišljam zašto nemam prava na osnovna ljudska prava?"

Romska kultura je bogata tradicijom, običajima, muzikom, pesmom i igrom. Njihova istorija je prošarana mitovima, religijom i stalnim putovanjima. Za…

.

Da li su predrasude prema mladima opravdane ili ne?

Predrasude predstavljaju neosnovan i u najvećem broju slučajeva negativan stav prema pripadnicima određene grupe. Najčešće ih prate neprijatna osećanja, uvrežena…

.

Kada putujete, sigurno ćete biti bogati, tu nema granica

Stereotipi i predrasude se, u nekom perodu života, javljaju kod svakog od nas. Sterotipi obično oblikuju naša uverenja, misli i…

.

Malo se priča o seksualnosti osoba sa invaliditetom

Filmski festival "Uhvati film" pokrenuo je projekat Seksualnost nevidljivih: film i realnost sa idejom rušenja stereotipa i predrasuda o osobama sa…

.

Najbolji alat za unapređenje posla

U sredu, 3. aprila, u 18 časova, Inspira hub u Subotici organizuje  besplatno predavanje na temu networkinga kao najboljeg alata…

  • 10:30 Tehnologija
  • 10:45 Prava stvar
  • 11:00 Dnevna soba
  • 12:00 Pre podne na O radiju
  • 12:30 Album nedelje

Anketa

U kojoj formi najčešće pratite Oradio?

Oradio logo