Društvo / Obrazovanje
EU info point vas uči pisanju projekata
Evropska unija je Srbiji do danas donirala preko tri milijarde evra od 2000. godine. Bilo da se radi o bespovratnoj pomoći ili projektima EU je do sada uložila novac za pravosuđe, obrazovanje, strukturne projekte, reformu administracije, jačanje pravne države, medija i mnoge druge oblasti.
Srbija fondove iz predpristupnog programa koristi relativno dobro, a taj uspeh varira od oblasti do oblasti. Nevladin sektor, na primer, koristi 100 odsto kapaciteta, dok su sektor male privrede, lokalne samouprave na samom repu po efikasnosti. Fondovi su otvoreni i za medijske projekte i stiče se utisak da bi mogli biti mnogo bolje iskorišteni. Zato je kancelarija EU info point Novi Sad organizovala seriju kurseva za novinare i medijske radnike o pisanju evropskih projekata, pokušavajući time da podigne nivo medijskih projekata u lokalnoj zajednici.
Marina Grnja Klaić iz EU info pointa kaže da su oni organizovali tening kurseve u trajanju dva dana za novinare, aktiviste u medijskim organizacijama, uopšte zaposlene u medijima koji se na neki način bave pisanjem projekata.
"Kada smo osmišljavali program ideja nam je bila da upoznamo novinare sa metodologijom pisanja projekata kako bi oni u budućnosti mogli da se oprobaju u pisanju. Takođe i kada izveštavaju o evropskim projektima da znaju šta treba da pitaju. Da razumeju materiju i naročito taj projektni jezik koji s vremena na vreme bude nerazumljiv. Novinari igraju tu ulogu da ga prevedu na jezik koji ćemo svi mi razumeti. Hteli smo da navedemo ljude koji rade u medijima da se oprobaju u pisanju projekata i da i sami počnu da koriste fondove koje im EU nudi. Mi se trudimo da ljudima koji pohađaju naše radionice predstavimo sve mogućnosti koje se trenutno nude. Evropski fondovi najčešće nisu otvoreni za male privatne produkcije, medije i produkcije koji su registrovani kao preduzetnici, već su otvoreni za medije civilnog društva. Mediji civilnog društva su definitivno jedan od načina registrovanja medija koji u Srbiji nije dovoljno iskorišćen".
Marina Grnja Klaić u studiju O radija
Koliko su novinari zainteresovani za treninge?
"Mi smo se iznenadili jer je interesovanje za prvi trening, organizovan u oktobru, bilo zaista veliko. Za svega nekoliko dana smo popunili grupu od petnaest učesnika. Naše kancelarije u Mihajla Pupina su male, zato smo i limitirani tim prostorom. Ali kada smo raspisali poziv za taj prvi seminar javilo nam se toliko ljudi da smo mogli da popunimo dve grupe. Pisanje projekata je prema mom mišljenju zanat, kao što je i novinarstvo. Postoje razni kursevi koji se sada promovišu i nude, što putem društvenih mreža, što medija, koji su namenjeni za pisanje projekata. U njima se navodi da ćete vi nakon tog kursa napišete projekat i da dobijete silne novce za to, ali na žalost to nije istina. Vi za nedelju dana ne možete da savladate tu materiju u potpunosti. Mi njima možemo da predstavimo samu metodologiju i da probamo da ih navedemo da i oni kada budu postavljali pitanja ili predstavljali projekte znaju šta da pitaju", objašnjava Marina i kaže da je ključno imati dobru ideju za projekat.
"Svako od nas se u svakodnevnom životu bavi projektnom metodologijom, funkcioniše na tim principima a da toga nije ni svestan. Svaki novinar koji zna da piše će najverovatnije znati i da popuni projektnu aplikaciju. Jedino što projekat prodaje jeste projektna ideja, koja naravno mora da bude nešto novo, inovativno, ali mora da odgovara samim smernicama odnosno potrebama donatora".
"Moja preporuka jeste da pre svega uradite dobro istraživanje samog donatora kome želite da podnesete projekat. Da vidite kakve projekte je do sada finansirao i da li se vaša ideja uopšte uklapa, da ne trošite svoje vreme uzalud. Bitna stvar je i odabir partnera na projektu što može da bude mač sa dve oštrice, ali mnogi konkursi zahtevaju partnerstva. U Srbiji je trenutno velik broj ljudi koji se bave pisanjem projekata i oni to veoma dobro rade. Budite sigurni da će kada aplicirate na neki poziv konkurencija biti velika".
EU info point često radi i promociju ERAZMUS programa, kako to funkcioniše?
Mi se trudimo da pokrijemo što je više moguće opština u Vojvodini. Obilazimo srednje škole i mladim srednjoškolcima završnih godina promovišemo mogućnosti koje im ovaj program nudi kada odu jednog dana na studije. To su mogućnosti razmene studenata nakon prve godine fakulteta na semestar ili dva odu na neki fakultet u inostranstvu. Na taj način mogu da steknu iskustvo koje će im sigurno ostaviti traga što profesionalno što privatno.
Emisiju možete da poslušate na našem podkastu.
J.M/P.K.